Cilj. U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je osnovni cilj bio ispitati koliko skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj znaju o toj bolesti te utvrditi njihove informacijske potrebe i ...načine na koje dolaze do informacija. Metodologija. U istraživanju, koje je provedeno u razdoblju od rujna do studenog 2023. godine, sudjelovala su 53 ispitanika. Ispitanici su bile osobe koje skrbe o osobama s demencijom. Podaci su prikupljeni online upitnikom (metoda snježne grude) koji se s ispitanicima podijelio na Facebook stranici Demencija.net. Rezultati. Ispitanici smatraju da skrbnici osoba s demencijom nemaju odgovarajuću podršku u društvu te su svjesni svojeg manjkavog znanja o demenciji. Najveći broj ispitanika treba informacije vezane uz prava osoba s demencijom i njihovih obitelji i načinima kako ih ostvariti. Najčešće potrebne informacije pronalaze na internetu i u razgovoru s drugim skrbnicima. Gotovo polovica ispitanika potrebne je informacije o demenciji barem jedanput potražila u svojoj lokalnoj narodnoj knjižnici, a više od polovice smatra ih da osobe koje se brinu o svojim članovima obitelji s demencijom u Hrvatskoj ne mogu lako doći do potrebnih informacija. Praktična primjena. Budući da skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj ne znaju kome se obratiti sa svojim brojnim upitima te su zbog nedostatka odgovarajućeg sustava informiranja usmjereni na neformalne izvore informacijske podrške, ovo bi istraživanje moglo poslužiti kao poticaj narodnim knjižnicama za nabavu građe o demenciji koja bi odgovarala na njihove prepoznate informacijske potrebe. Društveni značaj. Kroz nabavu građe posvećene demenciji (beletristika, slikovnice) za opću populaciju knjižnice mogu pridonijeti senzibilizaciji javnosti o ovoj bolesti i uklanjanju diskriminacije ove skupine u zajednici. Originalnost. Rad donosi rezultate jednog od rijetkih istraživanja posvećenih informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom te predstavlja značajan doprinos boljem razumijevanju navedene tematike.
Cilj je istraživanja bio ispitati ulogu majčine psihološke kontrole i nezadovoljenja psiholoških potreba u školskome okruženju u razvoju problema mentalnoga zdravlja i problematične uporabe ...interneta. U istraživanju su sudjelovala 342 adolescenta iz triju zagrebačkih srednjih strukovnih škola (Mdob= 16.45, SD = 0.533), od čega 174 mladića. U istraživanju su ispitani percipirana majčina psihološka kontrola, nezadovoljenje potrebe za autonomijom i kompetentnošću u školskome okruženju, simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa te problematična uporaba interneta. Rezultati pokazuju da djevojke iskazuju više razine problematične uporabe interneta i problema mentalnoga zdravlja nego mladići. Analizom traga utvrđen je izravan učinak majčine psihološke kontrole na nezadovoljenje potreba te na internalizirane probleme. Rezultati pokazuju da je nezadovoljenje potreba medijator između psihološke kontrole, internaliziranih problema te problematične uporabe interneta. Također, stres je medijator između psihološke kontrole i problematične uporabe interneta, ali samo kod djevojaka. Istraživanje doprinosi razumijevanju problematične uporabe interneta među adolescentima u Hrvatskoj. Preciznije, istraživanje potvrđuje teorijske pretpostavke teorije samoodređenja da se negativni učinci psihološke kontrole povezane s uspjehom mogu odraziti na druge kontekste, poputškolskoga okruženja, i dovesti do nezadovoljenja potreba u tome okruženju. To naposljetku može dovesti do negativnih posljedica za dobrobit adolescenata u obliku problema s mentalnim zdravljem i problematične uporabe interneta. Rezultati istraživanja mogu poslužiti pri kreiranju intervencija za poboljšanje školskoga okruženja te za usvajanje strategija suočavanja s nezadovoljenjem psiholoških potreba da bi se spriječili problematična uporaba interneta i internalizirani problemi.
Cilj je istraživanja bio ispitati ulogu majčine psihološke kontrole i nezadovoljenja psiholoških potreba u školskome okruženju u razvoju problema mentalnoga zdravlja i problematične uporabe ...interneta. U istraživanju su sudjelovala 342 adolescenta iz triju zagrebačkih srednjih strukovnih škola (Mdob= 16.45, SD = 0.533), od čega 174 mladića. U istraživanju su ispitani percipirana majčina psihološka kontrola, nezadovoljenje potrebe za autonomijom i kompetentnošću u školskome okruženju, simptomi depresivnosti, anksioznosti i stresa te problematična uporaba interneta. Rezultati pokazuju da djevojke iskazuju više razine problematične uporabe interneta i problema mentalnoga zdravlja nego mladići. Analizom traga utvrđen je izravan učinak majčine psihološke kontrole na nezadovoljenje potreba te na internalizirane probleme. Rezultati pokazuju da je nezadovoljenje potreba medijator između psihološke kontrole, internaliziranih problema te problematične uporabe interneta. Također, stres je medijator između psihološke kontrole i problematične uporabe interneta, ali samo kod djevojaka. Istraživanje doprinosi razumijevanju problematične uporabe interneta među adolescentima u Hrvatskoj. Preciznije, istraživanje potvrđuje teorijske pretpostavke teorije samoodređenja da se negativni učinci psihološke kontrole povezane s uspjehom mogu odraziti na druge kontekste, poputškolskoga okruženja, i dovesti do nezadovoljenja potreba u tome okruženju. To naposljetku može dovesti do negativnih posljedica za dobrobit adolescenata u obliku problema s mentalnim zdravljem i problematične uporabe interneta. Rezultati istraživanja mogu poslužiti pri kreiranju intervencija za poboljšanje školskoga okruženja te za usvajanje strategija suočavanja s nezadovoljenjem psiholoških potreba da bi se spriječili problematična uporaba interneta i internalizirani problemi.
Psihološke potrebe se često navode kroz literaturu, a često se povezuju i sa nekim konstruktima kao što je sreća ili zadovoljstvo životom, ali se rijetko povezuju sa konstruktom životnog smisla. ...Gledajući kroz prizmu teorije samoodređenja, potrebe za autonomijom, kompetencijom i povezanošću su nužno povezane sa čovjekovom dobrobiti, zadovoljstvom životom i srećom. Sagledavši bitnost zadovoljenja ili frustracije osnovnih psiholoških potreba prema teoriji samoodređenja, problem ovog istraživanja je utvrditi da li su psihološke potrebe u relaciji sa životnim smislom studenata, koji je operacionaliziran preko vrijednosnog okvira i ispunjavanja vrijednosti. U uzorak je uključeno 100 ispitanika, a podaci su prikupljeni putem platforme za online anketiranje. Ispitanici su pored Upitnika sociodemografskih karakteristika, ispunili i upitnik zadovoljenja i frustracija osnovnih psiholoških potreba (Deci i Ryan, 2000), kao i Upitnik odnosa prema životu (Battista i Almond, 1973). Zaključno, posmatrajući rezultate dobivene na ovom uzorku studenata, može se reći da je regresijska analiza pokazala da zadovoljenje potreba za autonomijom, kompetencijom i frustracije potreba za kompetencijom pokazuju statističku značajnost kao prediktori životnog smisla kod studenata.
Za adekvatan razvoj djeteta i dostizanje razvojnog potencijala djeteta, neophodno je stvarati prirodne uvjete za upoznavanje i razumijevanje vlastitih mogućnosti djeteta. Razumijevanje toka ...uobičajenog razvoja djece može pomoći roditeljima, odgajateljima i ostalim stručnjacima da prepoznaju odstupanja u ranom razvoju djece, što je prvi korak u procesu rane intervencije usmjerene na porodicu. Postojanje razvojnih teškoća kod djece predškolske dobi dodatno usložnjava odvijanje razvoja kao fenomena. U predškolskom uzrastu, djeca s razvojnim teškoćama su intenzivno izložena različitim dijagnostičkim i rehabilitacijskim postupcima usmjerenim na poticanje različitih razvojnih vještina. S teorijskog aspekta, nalaže se poštivanje potreba i interesa djeteta kao osnovne odrednice u programiranju i struktuiranju takvih postupaka. Međutim, postojeća istraživanja većinom su se usmjeravala na razvojna područja djeteta u smislu govorno-jezičkog, motoričkog, kognitivnog, socio-emocionalnog i adaptivnog razvoja. Nedostatna su istraživanja usmjerena na proučavanje razvojnih potreba djece, dostizanja njegovog punog kapaciteta i studija koje pokazuju njihovu korelaciju sa uspjehom u rehabilitacijskim postupcima. Ovaj rad u središte stavlja osnovne dječije potrebe u predškolskom uzrastu, s ciljem analiziranja i proučavanja specifičnosti razvojnih potreba djece s teškoćama u razvoju i zadovoljavanje osnovnih dječijih potreba kroz programe predškolskog odgoja i obrazovanja, te edukacijsko- rehabilitacijske programe.
Cilj. U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je osnovni cilj bio ispitati koliko skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj znaju o toj bolesti te utvrditi njihove informacijskepotrebe i ...načine na koje dolaze do informacija. Metodologija. U istraživanju, koje je provedeno u razdoblju od rujna do studenog 2023. godine, sudjelovala su 53 ispitanika. Ispitanici su bile osobe koje skrbe o osobama s demencijom. Podaci su prikupljeni online upitnikom (metoda snježne grude) koji se s ispitanicima podijelio na Facebook stranici Demencija.net. Rezultati. Ispitanici smatraju da skrbnici osoba s demencijom nemaju odgovarajuću podršku u društvu te su svjesni svojeg manjkavog znanja o demenciji. Najveći broj ispitanika treba informacije vezane uz prava osoba s demencijom i njihovih obitelji i načinima kako ih ostvariti. Najčešće potrebne informacije pronalaze na internetu i u razgovoru s drugim skrbnicima. Gotovo polovica ispitanika potrebne je informacije o demenciji barem jedanput potražila u svojoj lokalnoj narodnoj knjižnici, a više od polovice smatra ih da osobe koje se brinu o svojim članovima obitelji s demencijom u Hrvatskoj ne mogu lako doći do potrebnih informacija. Praktična primjena. Budući da skrbnici osoba s demencijom u Hrvatskoj ne znaju kome se obratiti sa svojim brojnim upitima te su zbog nedostatka odgovarajućeg sustava informiranja usmjereni na neformalne izvore informacijske podrške, ovo bi istraživanje moglo poslužiti kao poticaj narodnim knjižnicama za nabavu građe o demenciji koja bi odgovarala na njihove prepoznate informacijske potrebe. Društveni značaj. Kroz nabavu građe posvećene demenciji (beletristika, slikovnice) za opću populaciju knjižnice mogu pridonijeti senzibilizaciji javnosti o ovoj bolesti i uklanjanju diskriminacije ove skupine u zajednici. Originalnost. Rad donosi rezultate jednog od rijetkih istraživanja posvećenih informacijskim potrebama skrbnika osoba s demencijom te predstavlja značajan doprinos boljem razumijevanju navedene tematike.
Uvod: Duhovnost v zdravstveni negi v svetu temelji na raziskavah, ki so podlaga za praktično delo medicinskih sester. Namen raziskave je bil ugotoviti število objavljene znanstvene literature na temo ...duhovnosti v zdravstveni negi v slovenskem prostoru in jo proučiti glede na raziskovalni pristop in vsebinsko tematiko.Metode: Uporabljen je bil pregled znanstvene literature, objavljene od 2005 do 2017 v podatkovni bazi COBIB.SI. Iskanje je potekalo s ključnimi besedami: »duhovnost«, »duhovna oskrba«, »celostni pristop«, »zdravstvena nega«, »paliativna oskrba«, »žalovanje«, »umiranje«, »duhovno zdravje«. Uporabljena je bila metoda analize vsebine. Rezultati: Izmed 367 identificiranih objav je bilo v končno analizo vključenih 11 znanstvenih del. Z metodo analize vsebine so bile identificirane tri kategorije: (1) razumevanje pojma duhovnosti in duhovne oskrbe ter pripisovanje njunega pomena za paciente; (2) zaznavanje duhovnih potreb pacientov in izvajanje prakse duhovne oskrbe; (3) predstavitev potencialov eksistencialno- fenomenološkega pristopa, ki poglabljajo samorazumevanje spremljevalca pri spremljanju in duhovni podpori pacientov in njihovih svojcev.Diskusija in zaključek: Zanimanje za obravnavano temo je v domačem prostoru prisotno. V znanstvenih objavah je duhovnost najpogosteje obravnavana na področju paliativne oskrbe in umiranja. Medicinske sestre imajo pomembno vlogo pri zaznavanju in opozarjanju na duhovne potrebe pacientov ter nudenju podpore.
Kompetenčni okvir EMT (2022) jezikovno zmožnost (v navezi s kulturno) opisuje kot temelj vseh drugih zmožnosti poklicnih prevajalcev. Njen razvoj je zato v ospredju bolonjskih dodiplomski ...prevajalskih programov, medtem ko za magistrske prevajalske programe Kompetenčni okvir EMT določa, da študenti za vpis potrebujejo visoko raven jezikovne zmožnosti v najmanj dveh delovnih jezikih oziroma raven učinkovitosti C1 ali več po Skupnem evropskem jezikovnem okviru (SEJO). Poučevanje maternega in tujega jezika prihodnjih prevajalcev (in tolmačev) bi moralo biti zato prilagojeno njihovim specializiranim potrebam, s čimer se v številnih pogledih uvršča v okvir jezikov stroke (Cerezo Herrero 2018, Koletnik 2019).
Na Oddelku za prevodoslovje Univerze v Mariboru zato že od leta 2012 ob začetku študija preverjamo jezikovno zmožnost študentov angleškega programa, od leta 2013 pa tudi obseg besedišča, in rezultate upoštevamo pri načrtovanju jezikovnega pouka. Medtem ko so bile v preteklosti že objavljene delne analize uspešnosti tako prilagojenega poučevanja (prim. Koletnik 2020 v povezavi z razvijanjem prevajalske zmožnosti, Koletnik in Tement 2020 za razvijanje besedišča), celostna analiza doslej še ni bila izvedena. Prav tako je deziderat primerjava oziroma korelacija izhodiščne zmožnosti s splošnim uspehom študentov pri jezikovnih predmetih na prevajalskem študiju, ki jo prinaša pričujoči članek. Dosedanje analize so sicer pokazale, da se za dodiplomski prevajalski študij angleškega jezika na Univerzi v Mariboru odločajo študenti z visoko razvito jezikovno zmožnostjo, kar predstavlja dodaten izziv pri snovanju učnih aktivnosti in materialov, obenem pa je dobra popotnica za magistrski študij prevajanja in tolmačenja.
The paper presents the results of the research on the needs of the older people for services from the social welfare system, which was conducted at social welfare centres. 3001 people from all ...Croatian regions or counties participated in the research. The research was conducted with the aim of determining the needs for services from the social welfare system, in order to improve the quality of life of the older people. The paper presents the socio-demographic characteristics of the surveyed older people, their marital status, number of household members, support provided by their children, sources of income, property and health status, functional status, rights exercised from the social welfare system and the need for missing services. Respondents feel that they need home help services the most, but there is also a significant interest in institutional accommodation services. There are differences in the needs for care services, depending on how big is the respondent’s place of living. The collected data represent the empirical basis for the social welfare system on the older people, aiming to serve as help in adoption of strategic documents that need to protect this vulnerable population. Key words: the older people, social welfare, needs, services
Ovaj rad refleksija je na tekst pod naslovom „Psychosis Neurosis“. Ovaj tekst je svom terapeutu,
u vidu e-pošte napisao, za mene anoniman pacijent. Čitajući spomenuti tekst asocijacije su
me vodile u ...smjeru patologije selfa, odnosno zastoja u razvoju zbog nezadovoljenih self-objekt
potreba. Budući da, osim pacijentova teksta, nije bilo dostupnih drugih podataka o pacijentu, sa
sigurnošću se ne može tvrditi, već samo pretpostavljati o pacijentu, njegovoj dijagnozi, uzrocima
njegova stanja ili tijeka i ishoda terapije. Budući da me pacijentov tekst asocijativno vodio
u područje self-psihologije, u ovom radu posvetila sam se zrcaljenju, pitanju narcizma i narcističnih
poremećaja ličnosti, pitanju selfa, self-objekt potreba te terapijskim mogućnostima narcističnih
poremećaja s posebnim osvrtom na inačice transfera i važnost empatije. Spomenuti
su i psihijatrijski poremećaji koji često dolaze u komorbiditetu s narcističnim poremećajima.
PDF
