Upotreba prometne infrastrukture iznad njezinih kapaciteta određuje se kao zagušenost prometom. Pojava se očituje sporijom vožnjom, zastojima i dužim trajanjem putovanja. Njezine je šire društvene ...posljedice moguće istraživati s pomoću pokazatelja kvalitete života. Na području grada Omiša zagušenost prometom dolazi do izražaja tijekom turističke sezone. Tada je dionica Jadranske magistrale (D8) između Splita i Omiša jedna od najopterećenijih državnih prometnica prema dnevnom broju vozila. Prometni su zastoji određeni njezinim prostornim položajem i značajkama. Ta nepregledna cesta prolazi kroz gradski centar Omiša kao prostor guste izgrađenosti s velikim brojem turista, koji je upotrebljavaju kao pješačku zonu. Nema primjerenih pješačkih staza i prijelaza, dodatnih cestovnih krakova za skretanje ni ugibališta za javni prijevoz. Međudjelovanjem tih čimbenika i zbog manjka parkirnih mjesta u centru grada, što vodi dužem parkiranju, stvaraju se dnevni kilometarski zastoji. Preliminarnim se istraživanjem nastoji sagledati utjecaj zagušenosti prometom na kvalitetu života stanovništva Omiša. Razmatraju se pokazatelji koji se odnose na promet, okoliš, dostupnost sadržaja, socijalne veze, slobodno vrijeme i sigurnost. Upotrijebljena je metoda polustrukturiranog intervjua na namjernom uzorku od deset stanovnika Omiša, od kojih polovina studira ili radi u Splitu (dnevni migranti), a ostali žive i rade u Omišu ili su umirovljeni. Intervjui su provedeni tijekom 2019. Prostorni i socijalni kontekst zagušenosti dodatno su istraženi analizom sadržaja dostupnih članaka na internetskom portalu Slobodna Dalmacija. Pritom su razmotreni duljina, smjer i uzroci zabilježenih zastoja, iskustva aktera uključenih u medijski prilog te predložena rješenja i izgledi za njihovu realizaciju.
Temeljna zadaća planiranja prometne infrastrukture u okviru dokumenata prostornog uređenja je osigurati odgovarajuću dostupnost do svih sadržaja. Kako bi se ostvarile teorijske, a potom i praktične ...pretpostavke za osiguranje odgovarajuće dostupnosti do zona prometne atrakcije nužno je odabrati kvalitetnu metodologiju definiranja veza prema žarištima razvoja (zona atrakcije) te temeljem istoga utvrditi adekvatne prometne pravce po razinama i modovima prometa iz koje se potom generira odgovarajuća prometna mreža. U radu je predstavljen jedan od mogućih modela za definiranje prometne mreže linije želja primijenjene u izradi Prostornog plana Primorsko-goranske županije.
Prispevek podaja del ugotovitev raziskave Razvojne možnosti javnega potniškega prometa in poselitve v Republiki Sloveniji, ki je eden prvih poskusov celovite obravnave javnega potniškega prometa v ...državi. Opredeljena je integracija javnega potniškega prometa in njenega pomena za razvoj sistema. Med široko paleto možnih oblik integracij smo se omejili na notranjo integracijo sistema, ki je ključnega pomena za izpolnitev njegovega potenciala v širšem prometnem sistemu. Notranja integracija s svojimi tremi oblikami (fizično, tarifno in logično) prispeva k dvigu privlačnosti in uporabnosti javnega potniškega prometa.
koja izravno utječe na prostorni razvoj. Da bi se osigurala visoka razina funkcionalnosti i održivosti sustava javnoga prijevoza te da bi se on koristio kao mjera za postizanje uravnoteženoga ...prostornog razvoja, potrebno je stvoriti kvalitetan planski okvir za njegov razvoj. U radu se analiziraju rasprostranjenost i obilježja funkcionalnosti sustava javnoga prijevoza u sjeveroistočnom dijelu Urbane aglomeracije Zagreb, na teritoriju zagrebačke Gradske četvrti Sesvete te općina Gornja Stubica i Marija Bistrica u Krapinskozagorskoj županiji. Cilj je rada dvostruk: analizirati sustav javnoga autobusnog i željezničkog prijevoza toga područja, koristeći se podatcima o relevantnim prometnim, demografskim i funkcionalnim obilježjima prostora te na temelju analize izraditi tipologiju naselja istraživanoga područja prema kvaliteti javnoga prijevoza. Na temelju dobivenih rezultata u diskusiji se iznose potencijalne mjere razvoja javnoga prijevoza u istraživanom području s implikacijom na cijelu Urbanu aglomeraciju Zagreb. Analiza i tipologija uputile su na značajno veću dostupnost i kvalitetu javnoga prijevoza u južnom dijelu istraživanoga područja, u naselju Sesvete i naseljima njegove neposredne okolice te na slabu frekventnost i dostupnost javnoga prijevoza u većini naselja općina Gornja Stubica i Marija Bistrica.
Problematika optimalnog vođenja prometnog toka te osiguranja odgovarajućeg broja parkirnih mjesta prisutan je u većini visokorazvijenih urbanih sredina Europske unije pa i Republike Hrvatske. ...Formiranje odgovarajućeg rastera prometne mreže, uvjetovane povijesnim i postojećim građevinama i zonama izuzetno je izazovan zadatak. Isto tako, zahtjevno je i osiguranje odgovarajuće dostupnosti do slobodnih parkirnih kapaciteta u vremenima vršnih opterećenja u samim središtima urbanih područja. No, vrlo su česti slučajevi u kojima, čak i u trenutku kada se osiguraju odgovarajući parkirni kapaciteti, dolazi do zastoja na ulaznim i izlaznim terminalima parkirališta i garažnih objekata koja su derivirana nesukladnostima njihovih kapaciteta i prometnih potreba u određenom vremenskom trenutku. Upravo iz tog razloga, u radu se predstavlja potencijalni model određivanja optimalnog broja ulaznih uslužnih mjesta (terminala) primjenom teorije redova čekanja.
Svakim danom promet postaje sve kompleksniji, pogotovu promet u velikim gradovima. Kako bi se donijele dobre odluke o organizaciji prometa u gradovima potrebne su različite aktivnosti: prikupljanje i ...obrada podataka, analiza podataka, uporaba kvantitativnih i simulacijskih metoda kao podloge za odlučivanja, bilo da se radi o strateškim, taktičkim ili operativnim odlukama. Među kvantitativnim metodama odlučivanja posebno mjesto zauzima teorija igara. U radu je pokazano kako se dodatne informacije uključuju u matematički model da bi se donijela optimalna odluka. Obrađen je općenito matematički model izbora odredišnog terminala te je dan numerički primjer radi boljeg objašnjenja procedure izbora.
Razvijeni prometni sustav podloga je gospodarskog, demografskog, turističkog i svakog drugog napretka. Uvjeti njegova razvoja determinirani su intenzivnim promjenama u tehničkom, tehnološkom, ...organizacijskom i ekonomskom stratumu, posebice u primjeni novih rješenja i povećanja učinkovitosti cjelokupnog prometnog sustava. Naglo povećanje stupnja motorizacije te relativno mala sredstva koja se ulažu u racionalno unapređenje planiranja, projektiranja, gradnje i osuvremenjivanja prometne infrastrukture, doveli su do značajnih poteškoća u kvalitetnom zadovoljenju prometne potražnje. To je osobito vidljivo u implementaciji prometnih rješenja koja nisu dovoljno stručno i znanstveno istražena te s tim u vezi niti adekvatna prostoru u kojem se nalaze. Kvalitetnim se dimenzioniranjem prometne infrastrukture, uz ekonomsku korist koja je u svakom slučaju pozitivna, izbjegavaju i oni negativni čimbenici kao što su obezvređivanje vrijednih resursa i prostora, sociološki problemi te uništavanje okoliša i kulturnih dobara općenito. I ovdje je, kao i u svim ostalim segmentima, potrebno pronaći pravu ravnotežu i prilagoditi se zahtjevima prostora. Kako bi se sve ove nepoželjne pojave u prometu što više ublažile, uz nužnost zadovoljenja zahtijeva za mobilnost ljudi i dobara te osiguranje optimalnog kapaciteta i propusnosti prometne mreže, neovisno o modu prometa, potrebno je izvršiti sustavna prometna i prostorno-prometna istraživanja. Potom, temeljem njihovih rezultata, planirati kvalitetnu prometnu infrastrukturu zadovoljavajućih kapaciteta i tehničkih karakteristika. Osnovni cilj razvoja prometnog sustava je trajno usklađivanje odnosa prometne ponude i potražnje u prometnom sustavu kao cjelini, na razini grada, županije, regije, pa i Republike Hrvatske, i to zadovoljavanjem unutarnjeg, izvorno-ciljnog i tranzitnog prometa roba i putnika. Dosadašnja iskustva pokazuju da se sustavni pristup planiranja prometa, kroz prethodno izrađivanje prometnih strategija i studija kao podloga za izradu prostornih planova (svih razina), vrlo rijetko koristi. U prostornim planovima se definiraju prometna rješenja koja nisu dovoljno stručno obrađena, a u provedbi predstavljaju značajno ograničenje kasnijeg uravnoteženog prometnog i gospodarskog razvoja. Upravo iz tog razloga se ovim doktorskim radom određuju osnovne odrednice za izradu prometnih strategija i studija te inicira sustavan pogled mogućnosti rješenja prometnog, ali i općeg gospodarskog, razvojnog problema. Dan je osvrt na osnovne odrednice prostorno-prometnog planiranja, kao preduvjeta za izradu prostorno-planske dokumentacije. Naglašena je potreba izrade prometnih strategija i studija, kao osnove za izradu prostornih planova višeg reda (prostornog plana države, prostornih planova županija, prostornih planova područja posebnih obilježja te prostornih planova uređenja općina/gradova). Projektno planiranje, kao osnova za izradu planova nižeg reda (generalnih urbanističkih planova, urbanističkih i detaljnih planova uređenja), analizira se samo načelno. Temeljem znanstvenog istraživanja provedenog u ovoj disertaciji ukazano je na ozbiljnost problema. Pokazano je kako se iskustva vezana uz prostorno-prometne integralne studije reflektiraju u životu i rješavaju u praksi te je, na osnovu toga, moguće i potrebno pokrenuti znanstvenu diskusiju koja će biti podloga daljnjeg znanstvenog i stručnog usavršavanja u segmentu prometnog planiranja te moguća podloga za donošenje adekvatnih zakonskih i podzakonskih akata, kojima će se i propisati obveza izrade istih. Upravo činjenica da problem sustavnog prometnog planiranja nije, u teoretskom i praktičnom smislu, kontinuirano obrađivan, uzrokuje i problem u realizaciji izgradnje kvalitetne prometne mreže. Provedeno istraživanje ima za svrhu utvrđivanje znanstvenih činjenica temeljem kojih će se postaviti adekvatni konceptualni prostorno-prometni model. Kao čimbenik razvoja cjelokupnog prometnog sustava model kvalitetnog prostorno-prometnog planiranja pri izradi prostorno-prometnih studija određenog područja predstavlja temelj za izradu strateške prostorno-planske dokumentacije. On ima inicijalnu ulogu i preduvjet je za gradnju prometne infrastrukture pa i normalnog funkcioniranja prometnog sustava, u prilikama značajnog povećanja broja vozila i izražene podkapacitiranosti prometnica, što se osobito očituje na prometnoj mreži urbanih središta. Budući da su rezultati istraživanja primjenjivi u praksi i mogu predstavljati putokaz za rješenje prometnih problema, svrha je istraživanja, svakako, i primjena rezultata u praksi, što će, s obzirom na sveprisutan problem prometne preopterećenosti urbanih središta, biti od velike vrijednosti. Rezultati istraživanja znanstveno i metodološki utemeljeno dokazuju isplativost sustavnog prometnog planiranja te potrebu za izradom prostorno-prometnih integralnih studija što je podloga za izradu strateške prostorno-planske dokumentacije. Relevantnim spoznajama o primjeni modela prostorno-prometnog urbanističkog planiranja, kroz izradu Prostorno i prometno integralne studije Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te njenu implementaciju u Izmjene i dopune Prostornog plana Primorsko-goranske županije, dokazana je efikasnost i kvaliteta predloženog konceptualnog modela te potreba za njihovom implementacijom u stratešku prostorno-plansku dokumentaciju svih razina, na čitavom području Republike Hrvatske.
The developed transport system underlies economic, demographic, tourist and any other progress. The conditions of its development are determined by intensive changes in the technical, technological, organizational and economic strata, especially in the application of new solutions and increasing the efficiency of the entire transport system. The rapid increase in the degree of motorization and the relatively small resources involved in the rational improvement of the planning, design, construction and modernization of transport infrastructure has led to significant difficulties in satisfying transport demand. This is particularly evident in the implementation of transport solutions that are not sufficiently researched and scientifically researched, nor are they adequate in the area. The quality dimension of transport infrastructure, with economic benefits that are positive in any case, avoids negative factors such as devaluing valuable resources and space, sociological problems and destroying the environment and cultural goods in general. Here, as in all other segments, it is necessary to find the right balance and adapt to the requirements of space. In order to mitigate all these undesirable occurrences in transport as much as possible, it requires the mobility of people and goods as well as ensuring optimum capacity and throughput of the transport network, irrespective of transport mode, systematic traffic and spatial traffic research. Based on their results, they plan quality transport infrastructure with satisfactory capacities and technical characteristics. The main objective of the development of the transport system is the permanent harmonization of the relationship between transport supply and demand in the transport system as a whole, at the level of the city, county, region, and the Republic of Croatia, by meeting the internal, original and transit traffic of goods and passengers. Previous experience shows that a systematic approach to traffic planning, through prior development of transport strategies and studies as a basis for building spatial plans (all levels), is rarely used. Regional plans define transport solutions that are not sufficiently developed, and in implementation they represent a significant constraint of later balanced transport and economic development. It is for this reason that this doctoral thesis sets out the basic determinants for the development of transport strategies and studies and initiates a systematic view of the possibility of resolving a transport problem, but also of a general economic, development problem. The day is a reference to the basic determinants of spatial and traffic planning, as a prerequisite for the development of spatial planning documentation. The need to develop transport strategies and studies, as a basis for developing spatial plans of higher order (state spatial plan, county spatial plans, spatial plans of special features areas, and spatial planning of municipalities/cities), was emphasized. Project planning, as a basis for the development of lower order plans (general urban planning, urban planning and detailed planning plans), is analyzed only in principle. Based on a scientific study conducted in this dissertation, the seriousness of the problem was demonstrated. Experiences related to spatio-traffic integral studies are reflected in life and addressed in practice and, on the basis of this, scientific discussion can be initiated, which will be the basis for further scientific and professional development in the transport planning and possible grounds for adopting adequate legal and regulatory acts, which will also prescribe the obligation to develop them. The fact that the problem of systematic traffic planning is not, in theory and practical terms, continuously addressed, also causes a problem in the realization of quality transport. The study is designed to determine scientific facts on the basis of which an adequate conceptual spatial and transport model is to be set. As a factor in the development of the entire transport system, the model of quality spatial and transport planning in the development of spatial and traffic studies of a given area forms the basis for the development of strategic spatial planning documentation. It plays an initial role and is a prerequisite for the construction of transport infrastructure and the normal operation of the transport system, in the event of a significant increase in the number of vehicles and the pronounced subcapacity of roads, which is particularly evident on the urban transport network. As the results of
Geostrateški položaj Republike Hrvatske te njezina politicka i infrastrukturna
involviranost u Europsku uniju i europske prometne tokove prilika su za dodatni
gospodarski razvoj njenim regijama. Više ...od dvije trecine robne razmjene Hrvatska
obavlja sa svojim susjedima i zemljama Europske unije, pa je jasno kako je
interakcija izmedu prometa i prometne infrastrukture i zbog njene efikasnosti
smanjenih transportnih troškova znacajan doprinos konkurentnosti hrvatskih
proizvoda i usluga. Prometni položaj i razvoj prometne infrastrukture definiraju se
u okviru gospodarskih razvojnih strategija kao znacajan element privlacenja stranih
investitora na naše podrucje. Tim je važnije da se prometna infrastruktura planira i
osmišljava u funkciji gospodarskog i ukupnog razvoja regije.
Analizirane prometne strategije Karlovacke županije i susjednih regija
ukazuju na nedovoljnu zastupljenost gospodarskih aspekata pri osmišljavanju
prometnih strategija. Ipak, prometno gledano, vidljiva je prometna kompatibilnost i
orijentiranost susjednih regija na našu prometnu infrastrukturu, što se smatra
razvojnom prednošcu. Druga karakteristika analiziranih strategija je iskazana kroz
nepostojanje njihovog inoviranja, dakle, nepostojanje kontinuiranog strateškog
procesa kao važnog cinitelja postizanja postavljenih strateških ciljeva, a time i
konkurentske prednosti.
Analiza utjecaja izgradnje prometne infrastrukture ukazuje na pozitivan
utjecaj na glavne gospodarske grane, posebno na graditeljstvo. Vidljiv je rast svih
gospodarskih pokazatelja, narocito u vrijeme intenzivne izgradnje, ali i nakon
dovršetka. Sukladno analiziranim teorijama evidentni su i ucinci na razvoj lokalne
zajednice, kao rezultat primjene prometne strategije, cak i u uvjetima njezine
manjkavosti. Na osnovu teorijskih postavki provedenih istraživanja utjecajnih
gospodarskih cimbenika ukazuje se na mogucnost unapredenja procesa
strateškog prometnog planiranja, primjenom procesa strateškog menadžmenta uz
dodatno naglašavanje gospodarskog aspekta pri izradi i implementaciji prometne
strategije. Takoder, se ukazuje na model kontinuiranog strateškog procesa i
povezanost regionalne razvojne strategije, gospodarske strategije, prostornih
planova pri izradi i implementaciji prometne strategije.
U radu je naglašena mogucnost da se kroz razvoj prometne infrastrukture
dodatno unapreduje gospodarski razvitak i to razvojem pojedinih gospodarskih
grana, razvojem gospodarske infrastrukture - prvenstveno industrijskih zona,
turistickih potencijala, poslovno stambenih zona i trgovackih centara i razvoj
strateških potencijala logisticke industrije. Prikazana je analiza koja potvrduje
županijski cestovni cvor, kao optimalan izbor logisticko distributivnog centra za širu
regiju.
Dokazana uzajamna zavisnost kvalitetne implementacije prometnih
strateških procesa i gospodarskog razvitka u opisanim uvjetima nedovoljne
povezanosti prometnih strategija s razvojem regionalnih i gospodarskih potencijala te predloženi model izrade prometne strategije baziran na principima strateškog
menadžmenta, koji posebno ukljucuje gospodarske potencijale znanstveni je
doprinos iskazan u ovom radu, cija se primjena ogleda u mogucnosti definiranja
strateških smjernica kod izrade prometnih strategija, u smislu cjelovitog
sagledavanja gospodarskih i drugih potencijala.
Regionalni znacaj ogleda se u mogucnosti primjene na osmišljavanju i
planiranju strategije razvitka Karlovacke županije, smjernicama za bolje korištenje
infrastrukture i njenih potencijala.
Geostrateški položaj Republike Hrvatske te njezina politicka i infrastrukturna
involviranost u Europsku uniju i europske prometne tokove prilika su za dodatni
gospodarski razvoj njenim regijama. Više od dvije trecine robne razmjene Hrvatska
obavlja sa svojim susjedima i zemljama Europske unije, pa je jasno kako je
interakcija izmedu prometa i prometne infrastrukture i zbog njene efikasnosti
smanjenih transportnih troškova znacajan doprinos konkurentnosti hrvatskih
proizvoda i usluga. Prometni položaj i razvoj prometne infrastrukture definiraju se
u okviru gospodarskih razvojnih strategija kao znacajan element privlacenja stranih
investitora na naše podrucje. Tim je važnije da se prometna infrastruktura planira i
osmišljava u funkciji gospodarskog i ukupnog razvoja regije.
Analizirane prometne strategije Karlovacke županije i susjednih regija
ukazuju na nedovoljnu zastupljenost gospodarskih aspekata pri osmišljavanju
prometnih strategija. Ipak, prometno gledano, vidljiva je prometna kompatibilnost i
orijentiranost susjednih regija na našu prometnu infrastrukturu, što se smatra
razvojnom prednošcu. Druga karakteristika analiziranih strategija je iskazana kroz
nepostojanje njihovog inoviranja, dakle, nepostojanje kontinuiranog strateškog
procesa kao važnog cinitelja postizanja postavljenih strateških ciljeva, a time i
konkurentske prednosti.
Analiza utjecaja izgradnje prometne infrastrukture ukazuje na pozitivan
utjecaj na glavne gospodarske grane, posebno na graditeljstvo. Vidljiv je rast svih
gospodarskih pokazatelja, narocito u vrijeme intenzivne izgradnje, ali i nakon
dovršetka. Sukladno analiziranim teorijama evidentni su i ucinci na razvoj lokalne
zajednice, kao rezultat primjene prometne strategije, cak i u uvjetima njezine
manjkavosti. Na osnovu teorijskih postavki provedenih istraživanja utjecajnih
gospodarskih cimbenika ukazuje se na mogucnost unapredenja procesa
strateškog prometnog planiranja, primjenom procesa strateškog menadžmenta uz
dodatno naglašavanje gospodarskog aspekta pri izradi i implementaciji prometne
strategije. Takoder, se ukazuje na model kontinuiranog strateškog procesa i
povezanost regionalne razvojne strategije, gospodarske strategije, prostornih
planova pri izradi i implementaciji prometne strategije.
U radu je naglašena mogucnost da se kroz razvoj prometne infrastrukture
dodatno unapreduje gospodarski razvitak i to razvojem pojedinih gospodarskih
grana, razvojem gospodarske infrastrukture - prvenstveno industrijskih zona,
turistickih potencijala, poslovno stambenih zona i trgovackih centara i razvoj
strateških potencijala logisticke industrije. Prikazana je analiza koja potvrduje
županijski cestovni cvor, kao optimalan izbor logisticko distributivnog centra za širu
regiju.
Dokazana uzajamna zavisnost kvalitetne implementacije prometnih
strateških procesa i gospodarskog razvitka u opisanim uvjetima nedovoljne
povezanosti prometnih strategija s razvojem regionalnih i gospodarskih potencijala te predloženi model izrade prometne strategije baziran na principima strateškog
menadžmenta, koji posebno ukljucuje gospodarske potencijale znanstveni je
doprinos iskazan u ovom radu, cija se primjena ogleda u mogucnosti definiranja
strateških smjernica kod izrade prometnih strategija, u smislu cjelovitog
sagledavanja gospodarskih i drugih potencijala.
Regionalni znacaj ogleda se u mogucnosti primjene na osmišljavanju i
planiranju strategije razvitka Karlovacke županije, smjernicama za bolje korištenje
infrastrukture i njenih potencijala.
The geostrategic position of Croatia and her political involvement and infrastructure
in the European Union and European traffic flows are opportunities for additional
economic development of its regions. More than two thirds of the Croatian foreign
trade is exercised with its neighbors and the European Union so it is clear that the
interaction between the traffic and transport infrastructure and because of its
efficiency with reduced transport costs is a significant contribution to the
competitiveness of Croatian products and services. Road location and developed
traffic infrastructure are defined in the framework of economic development
strategies as an important element in attracting foreign investors to our area.
Therefore it is even more important that the transport infrastructure is planned and
designed as a function of economic and overall development of the region.
The analyzed traffic strategy of the Karlovac County and neighboring regions
indicate the lack of presence of economic aspects in designing transport strategy.
However, from the traffic point of view, traffic compatibility and orientation of
neighboring regions on our transport infrastructure is visible, and it is considered to
be a development advantage. Another characteristic of the analyzed strategies is
exemplified by the lack of innovation, i.e., the absence of a continuous strategic
process as an important factor to achieve the strategic goals, and consequently
competitive advantages as well.
The impact of the construction of transport infrastructure analysis indicates a
positive impact on major economic sectors, especially construction. The growth of
all economic indicators is visible, particularly at a time of intense construction, and
after completion. In accordance with the analyzed theories the effects on the
development of local communities as a result of the implementation strategy for
transport, are evident even its shortcomings. Based on theoretical research
conducted on influential economic factors, the possibility of improving the process
of strategic transport planning is evident by means of implementing strategic
management, with additional emphasis on economic aspects in the preparation
and implementation of transport strategy. The model also shows a continuous
strategic process and the relationship between regional development strategies,
economic strategies, regional plans in the preparation and transport strategy
implementation.
The paper emphasizes the possibility of improving the economic development
through the development of transport infrastructure, by developing certain
economic sectors, economic infrastructure-primarily industrial zones, tourism
resources, business and residential areas and shopping centers and developing
the strategic potential of logistics industry. The analysis that confirms the county
road facilities as the optimal choice of logistics distribution center for the wider
region is presented.
Pro
PDF
