Istraživanje je selektivno fokusirano na prostor situacijskih parametara rukometne
igre koji definiraju neučinkovitost igre u napadu. Temeljni cilj ovog istraživanja bio je
analiza parametara ...situacijske neučinkovitosti napada u ženskom prvoligaškom
rukometu u Hrvatskoj koji se manifestiraju tehničko-taktičkim pogreškama
organizacije i same završnice napada. Pogreške su praćene skupom od 21 varijable
za procjenu tehničko-taktičkih elemenata igre, a razlike u manifestaciji tehničkotaktičkih pogrešaka pratile su se i analizirale u odnosu na kriterije: petnaestogodišnji
vremenski odmak (prvo I drugo mjerenje), ekipe različite rezultatske uspješnosti
(pobjeda, poraz, neriješeno), ekipe različitih kvaliteta (plasman među prve četiri ekipe
– kvalitetne; plasman među posljednje četiri – nekvalitetne), protivnici različitih
kvaliteta, igra na gostujućem i domaćem terenu te pojedina igračka mjesta (vanjske,
krilne i kružne napadačice). Populacija entiteta definirana je kao skup utakmica
hrvatskih prvoligaških rukometnih ženskih ekipa. Uzorak entiteta sadržava dva
poduzorka od po 56 utakmica, odnosno 112 međusobno suprotstavljenih nositelja
tehničko-taktičkih aktivnosti snimljenih za vrijeme natjecanja u Prvoj hrvatskoj ligi u
natjecateljskim sezonama 1995./96. i 2009./10. Izračunati su osnovni deskripcijski i
distribucijski parametri predikcijskih varijabli. Razlike u manifestaciji tehničko-taktičkih
pogrešaka u cjelini u odnosu na kriterijske varijable utvrđene su neparametrijskim HIkvadrat testom. Razlike u manifestaciji pojedinih tehničko-taktičkih pogrešaka u
odnosu na kriterijske varijable utvrđene su univarijatnom analizom varijance
(ANOVA), a zbog nepravilnosti distribucije većine varijabli, i neparametrijskom
statističkom metodom Kruskal-Wallisovim ANOVA testom. Sklop od 21 varijable
dobro diskriminira broj i vrstu pogrešaka između starog i novog prvenstva, čime je
potvrđena prva hipoteza istraživanja (H1). Rukometna se igra u napadu tijekom 15
godina promijenila. Dokazano je postojanje statistički značajnih razlika u manifestaciji
pogrešaka igre između ekipa različite rezultatske uspješnosti u korist pobjedničkih
ekipa. U odnosu na vrste pogrešaka nije utvrđena statistički značajna razlika pa se u
tom dijelu hipoteza (H2) ne bi mogla u potpunosti prihvatiti: i pobjedničke i poražene
ekipe u podjednakom su omjeru bile neučinkovite i u organizaciji napada i u njegovoj
realizaciji. Nisu dokazane statistički značajne razlike u manifestaciji tehničko-taktički
pogrešaka igre u napadu između ekipa različite kvalitete (H3). Ipak, dobiveni su neki
statistički trendovi u broju i vrsti pogrešaka. Kada su se susretali protivnici različitih
kvaliteta, dobivene su veće razlike u manifestaciji pogrešaka u novom nego u starom
prvenstvu, ali između vrste pogrešaka i kvalitete protivnika nisu utvrđene statistički
značajne razlike. Stoga je hipotezu o postojanju statistički značajnih razlika između
manifestacija pogrešaka i kvalitete protivnika (H4) bilo moguće samo djelomično
prihvatiti. Ekipe su proporcionalno producirale podjednak omjer grešaka u
organizaciji i realizaciji napada, no i ovdje je zabilježen trend većeg broja
neučinkovitih napada protiv kvalitetnih protivnika. Nije dokazana razlika između
manifestacije tehničkih pogrešaka u napadu na domaćem i gostujućem terenu, što
znači da hipotezu (H5) ovim istraživanjem nije bilo moguće potvrditi. Dobiveni
rezultati nedvojbeno su pokazali da egzistira statistički značajna razlika između
manifestacije tehničko-taktičkih pogrešaka u napadu i igračkih mjesta pa je hipoteza
(H6) u cijelosti prihvaćena. Istraživanje je pokazalo statističku značajnost varijable
udarac na vrata iz protunapada – neuspješno za definiranje relacija sa svim
kriterijima. Varijabla udarac na vrata iz skoka pokazala se statistički značajnom za
razlikovanje neučinkovitosti napada ekipa iz dva mjerenja, ekipa različite rezultatske
uspješnosti, ekipa različitih kvaliteta, protivnika razlličitih kvaliteta te igračkih mjesta.
Osim tih dviju varijabli realizacije napada, valja izdvojiti i dva pokazatelja organizacije
napada: dodavanje lopte i hvatanje lopte. Te su varijable bile statistički značajne za
relacije sa svim kriterijima osim za igru na domaćem ili gostujućem terenu.
Znanstvena vrijednost je u primjeni znanstveno-istraživačke metodologije za procjenu
sportske igre. Posebna je vrijednost istraživanja što se procjenjivalo u realnim
uvjetima nadmetanja vrhunskih ekipa tijekom čitave dvije prvenstvene sezone.
Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za kreiranje kriterija i normativa za
valorizaciju situacijske neučinkovitosti napada, kao jednog od bitnih elemenata za
izradu kriterija i standarda za valorizaciju ukupne učinkovitosti igračica u vrhunskom
rukometu za svaku igračku poziciju I mogu se neposredno implementirati u trenažni
process i u taktičke aktivnosti.
Istraživanje je selektivno fokusirano na prostor situacijskih parametara rukometne
igre koji definiraju neučinkovitost igre u napadu. Temeljni cilj ovog istraživanja bio je
analiza parametara situacijske neučinkovitosti napada u ženskom prvoligaškom
rukometu u Hrvatskoj koji se manifestiraju tehničko-taktičkim pogreškama
organizacije i same završnice napada. Pogreške su praćene skupom od 21 varijable
za procjenu tehničko-taktičkih elemenata igre, a razlike u manifestaciji tehničkotaktičkih pogrešaka pratile su se i analizirale u odnosu na kriterije: petnaestogodišnji
vremenski odmak (prvo I drugo mjerenje), ekipe različite rezultatske uspješnosti
(pobjeda, poraz, neriješeno), ekipe različitih kvaliteta (plasman među prve četiri ekipe
– kvalitetne; plasman među posljednje četiri – nekvalitetne), protivnici različitih
kvaliteta, igra na gostujućem i domaćem terenu te pojedina igračka mjesta (vanjske,
krilne i kružne napadačice). Populacija entiteta definirana je kao skup utakmica
hrvatskih prvoligaških rukometnih ženskih ekipa. Uzorak entiteta sadržava dva
poduzorka od po 56 utakmica, odnosno 112 međusobno suprotstavljenih nositelja
tehničko-taktičkih aktivnosti snimljenih za vrijeme natjecanja u Prvoj hrvatskoj ligi u
natjecateljskim sezonama 1995./96. i 2009./10. Izračunati su osnovni deskripcijski i
distribucijski parametri predikcijskih varijabli. Razlike u manifestaciji tehničko-taktičkih
pogrešaka u cjelini u odnosu na kriterijske varijable utvrđene su neparametrijskim HIkvadrat testom. Razlike u manifestaciji pojedinih tehničko-taktičkih pogrešaka u
odnosu na kriterijske varijable utvrđene su univarijatnom analizom varijance
(ANOVA), a zbog nepravilnosti distribucije većine varijabli, i neparametrijskom
statističkom metodom Kruskal-Wallisovim ANOVA testom. Sklop od 21 varijable
dobro diskriminira broj i vrstu pogrešaka između starog i novog prvenstva, čime je
potvrđena prva hipoteza istraživanja (H1). Rukometna se igra u napadu tijekom 15
godina promijenila. Dokazano je postojanje statistički značajnih razlika u manifestaciji
pogrešaka igre između ekipa različite rezultatske uspješnosti u korist pobjedničkih
ekipa. U odnosu na vrste pogrešaka nije utvrđena statistički značajna razlika pa se u
tom dijelu hipoteza (H2) ne bi mogla u potpunosti prihvatiti: i pobjedničke i poražene
ekipe u podjednakom su omjeru bile neučinkovite i u organizaciji napada i u njegovoj
realizaciji. Nisu dokazane statistički značajne razlike u manifestaciji tehničko-taktički
pogrešaka igre u napadu između ekipa različite kvalitete (H3). Ipak, dobiveni su neki
statistički trendovi u broju i vrsti pogrešaka. Kada su se susretali protivnici različitih
kvaliteta, dobivene su veće razlike u manifestaciji pogrešaka u novom nego u starom
prvenstvu, ali između vrste pogrešaka i kvalitete protivnika nisu utvrđene statistički
značajne razlike. Stoga je hipotezu o postojanju statistički značajnih razlika između
manifestacija pogrešaka i kvalitete protivnika (H4) bilo moguće samo djelomično
prihvatiti. Ekipe su proporcionalno producirale podjednak omjer grešaka u
organizaciji i realizaciji napada, no i ovdje je zabilježen trend većeg broja
neučinkovitih napada protiv kvalitetnih protivnika. Nije dokazana razlika između
manifestacije tehničkih pogrešaka u napadu na domaćem i gostujućem terenu, što
znači da hipotezu (H5) ovim istraživanjem nije bilo moguće potvrditi. Dobiveni
rezultati nedvojbeno su pokazali da egzistira statistički značajna razlika između
manifestacije tehničko-taktičkih pogrešaka u napadu i igračkih mjesta pa je hipoteza
(H6) u cijelosti prihvaćena. Istraživanje je pokazalo statističku značajnost varijable
udarac na vrata iz protunapada – neuspješno za definiranje relacija sa svim
kriterijima. Varijabla udarac na vrata iz skoka pokazala se statistički značajnom za
razlikovanje neučinkovitosti napada ekipa iz dva mjerenja, ekipa različite rezultatske
uspješnosti, ekipa različitih kvaliteta, protivnika razlličitih kvaliteta te igračkih mjesta.
Osim tih dviju varijabli realizacije napada, valja izdvojiti i dva pokazatelja organizacije
napada: dodavanje lopte i hvatanje lopte. Te su varijable bile statistički značajne za
relacije sa svim kriterijima osim za igru na domaćem ili gostujućem terenu.
Znanstvena vrijednost je u primjeni znanstveno-istraživačke metodologije za procjenu
sportske igre. Posebna je vrijednost istraživanja što se procjenjivalo u realnim
uvjetima nadmetanja vrhunskih ekipa tijekom čitave dvije prvenstvene sezone.
Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za kreiranje kriterija i normativa za
valorizaciju situacijske neučinkovitosti napada, kao jednog od bitnih elemenata za
izradu kriterija i standarda za valorizaciju ukupne učinkovitosti igračica u vrhunskom
rukometu za svaku igračku poziciju I mogu se neposredno implementirati u trenažni
process i u taktičke aktivnosti.
The research was selectively focused on the space of performance parameters of
team handball which define ineffectiveness of players in attack. The main purpose
was to analyze parameters of performance ineffectiveness in attack of the Croatian
female first lea
