Cilj istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u zadovoljstvu poslom, smislenosti posla, psihološkom kapitalu i dobrobiti kod nastavnika u privatnim i državnim školama. Nadalje, cilj je bio ...ispitati
u kojoj mjeri zadovoljstvo poslom, smislenost posla i psihološki kapital doprinose dobrobiti zaposlenika u privatnim i državnim školama.Sudjelovalo je 152 nastavnika iz državnih te 100 nastavnika iz privatnih škola u Zagrebu. Kao mjerni instrumenti korišteni su skala smislenosti posla, upitnik psihološkog kapitala, skala zadovoljstva životom i skala psihološkog procvata. Globalno zadovoljstvo poslom mjereno je jednom česticom. Rezultati su pokazali da nema razlike između
nastavnika u državnim i privatnim škola ni u jednoj ispitivanoj varijabli. Zadovoljstvo poslom pokazalo se kao značajan prediktor životnog zadovoljstva, dok se smislenost posla pokazala kao značajan prediktor psihološkog procvata. Psihološki kapital pozitivno doprinosi i
zadovoljstvu životom i psihološkom procvatu. Rezultati istraživanja daju teorijski doprinos razumijevanju faktora dobrobiti nastavnika u državnim i privatnim školama, a mogu doprinijeti i osmišljavanju intervencija za stvaranje pozitivnog okruženja koje tu dobrobit poboljšava.
The aim of the study was to assess differences in job satisfaction, work
meaningfulness, psychological capital and well-being in private and public school's teachers. Furthermore, the aim was to asses the contribution of job satisfaction, work meaningfulness and psychological capital to teachers’ well-being in both types of schools. Participants were 152 teachers from public schools and 100 teachers from private schools in Zagreb. The measures included Work Meaningfulness Scale, PsyCap Questionnaire, Satisfaction with Life Scale and Flourishing Scale. For measuring global job satisfaction one-item scale was used. Results have shown that there was no statistically significant difference between public and private school's teachers in any of the measured variables. Job satisfaction was significant predictor of life satisfaction, while work meaningfulness was for flourishing. Psychological capital positively contributes to both life satisfaction and flourishing. The results theoretically contribute to understanding factors that contribute to teachers’ well-being in public and private schools and can help in designing interventions for creating a positive environment that will improve teachers’ well-being.
Das Ziel der Untersuchung war, die Unterschiede im Hinblick auf die Arbeitszufriedenheit, die Arbeitsbedeutsamkeit, das psychologische Kapital und das Wohlbefinden bei Lehrern an privaten und staatlichen Schulen festzustellen, sowie den Beitrag der Arbeitszufriedenheit, der Arbeitsbedeutsamkeit und dem psychologischen Kapital zum Wohlbefinden von Lehrern in beiden Schultypen zu untersuchen. 152 Lehrer an staatlichen Schulen und 100 Privatschullehrer beteiligten sich an der Untersuchung. Als Messinstrumente wurden der Fragebogen zum psychologischen Kapital, die Skala zum Sinn der Arbeit, die Skala zur Lebenszufriedenheit und die Skala zum psychologischen Wohlstand verwendet. Die globale Arbeitszufriedenheit wurde mit nur einem Item gemessen. Die Ergebnisse zeigten, dass es in den untersuchten Variablen keinen bedeutsamen Unterschied gibt zwischen Lehrern, die an staatlichen
Schulen arbeiten, und Lehrern, die an Privatschulen arbeiten. Die Arbeitszufriedenheit war ein signifikanter Prädiktor für die Lebenszufriedenheit, und die Arbeitsbedeutsamkeit war ein signifikanter Prädiktor für das Wachstum. Das psychologische Kapital trägt positiv der
Lebenszufriedenheit und dem Wachstum bei. Die Ergebnisse liefern einen theoretischen Beitrag zum Verständnis der Wohlfahrtsfaktoren für Lehrer in privaten und staatlichen Schulen und können zur Gestaltung von Interventionen beitragen, um ein positives Umfeld zu schaffen, welches das Wohlbefinden verbessert.
Psihološki kapital se smatra okosnicom teorije autentičnog vodstva. Važnost i
rastuća popularnost psihološkog kapitala proizlaze iz njegovog pozitivnog učinka na
poželjne stavove i ponašanja ...zaposlenika, što je posebno izraženo u uslužnim
djelatnostima. Međutim, empirijska istraživanja odnosa između autentičnog vodstva i
psihološkog kapitala u ugostiteljstvu su malobrojna. U tom smislu, ova studija istražuje
utjecaj autentičnog vodstva na psihološki kapital hotelskih zaposlenika, dodatno
ispitujući moderirajuću ulogu organizacijske strukture. Testiranje hipoteza rada je
izvršeno primjenom hijerarhijske višestruke regresijske analize na uzorku od 226
anketnih upitnika, prikupljenih u 24 hotela na području Republike Hrvatske. Rezultati
istraživanja su potvrdili da menadžeri koji demonstriraju autentično ponašanje mogu
pozitivno utjecati na psihološke sposobnosti nade, optimizma, otpornosti i
samoefikasnosti zaposlenika u hotelima. S druge strane, pretpostavljeni moderirajući
učinak organskih organizacijskih struktura u spomenutom odnosu nije potvrđen.
Istraživanje odnosa psihološkog kapitala i inovativnosti nije uopće ili je nedostatno zastupljena tema među hrvatskim i drugim europskim stručnjacima za inovativnost i konkurentnost, jer je opći ...fokus na istraživanjima, razvoju i primjenu u praksi drugih oblika kapitala ili resursa (ekonomskom, socijalnom i ljudskom kapitalu). Dosadašnja konceptualna i empirijska istraživanja, pretežno američka i azijska, pokazuju da je nematerijalni psihološki kapital (samoučinkovitost, nada, optimizam i psihološka otpornost), kao suptilniji i relativno novi oblik kapitala (resursa) u odnosu prema tradicionalnijim oblicima kapitala (ekonomski, ljudski i socijalni kapital), jedan od značajnih unutarnjih resursnih čimbenika inovativnosti poslovnih organizacija, industrija i gospodarstava. Kako bi se popunila ta praznina i pridonijelo razumijevanju uloge i značaja psihološkog kapitala kao nove paradigme za povećanje inovativnosti poslovnih organizacija, industrija i gospodarstava, u radu se prikazuje koncept i dosadašnji ishodi istraživanja psihološkog kapitala, kreativnosti i inovativnosti, njihov međuodnos i odnos prema konkurentnosti i krajnjim ishodima konkurentnosti. Prijedlozi mjera za vlasnike, lidere, menadžere i tvorce ekonomskih politika dani su u zaključcima ovog rada.
Psihološki kapital (PsiKap) relativno je novi konstrukt koji se definira kao pozitivno psihološko stanje razvoja pojedinca, a uključuje četiri pozitivne psihološke komponente: samoefikasnost, ...optimizam, nadu i psihološku otpornost. Brojna istraživanja pokazala su njegovu povezanost s mnogim pozitivnim organizacijskim ishodima. U Hrvatskoj do danas nije provedeno nijedno istraživanje pouzdanosti i valjanosti postojećih instrumenta za mjerenje PsiKapa. Stoga je cilj ovog rada bio ispitati pouzdanost i valjanost skraćenog Upitnika PsiKapa s 12 čestica (UPK-12). U istraživanju su sudjelovala 304 zaposlenika različitog roda, dobi i pozicije u jednoj organizaciji. Konfirmatornom faktorskom analizom potvrđeno je postojanje jednog zajedničkog faktora višeg reda koji je nadređen i predstavlja četiri navedene pod-dimenzije. Unutarnja je pouzdanost skale zadovoljavajuća. Potvrđena je pozitivna povezanost između PsiKapa i poslovnog i životnog zadovoljstva, a rukovoditelji su pokazali višu razinu PsiKapa od zaposlenika. Dobiveni rezultati ukazuju da skraćena verzija upitnika PsiKapa pokazuje zadovoljavajuću pouzdanost i valjanost.
Postojeće strategije, ciljevi i mjere za povećanje konkurentnosti, rasta i zaposlenosti u malom gospodarstvu u Hrvatskoj i Europskoj uniji dijelom se temelje na makroekonomskoj paradigmi da je ...nematerijalni ljudski kapital (znanje, vještine i iskustvo) najznačajniji čimbenik konkurentnosti poslovnih organizacija. Industrija i gospodarstava koji u međudjelovanju s drugim unutarnjim čimbenicima konkurentnosti (drugim oblicima kapitala i organizacijskim sposobnostima) i vanjskim čimbenicima konkurentnosti (npr. zakonodavni i institucionalni okvir, pristup financiranju i sl.) dovode do gospodarskog rasta, zaposlenosti i kakvoće života građana kao krajnjih ishoda konkurentnosti. Međutim, novija istraživanja i spoznaje pokazuju da je nematerijalni psihološki kapital (samoučinkovitost, nada, optimizam i psihološka otpornost), kao najnoviji oblik kapitala ili resursa, značajniji unutarnji resursni čimbenik konkurentnosti poslovnih organizacija u odnosu prema tradicionalnim oblicima kapitala (ekonomski, ljudski i socijalni kapital). Kako bi se pridonijelo razumijevanju značaja i uloge psihološkog kapitala kao nove paradigme za povećanje konkurentnosti poslovnih organizacija, industrija i gospodarstava, time i za povećanje njezinih krajnjih ishoda, posebice u malom gospodarstvu u Hrvatskoj i Europskoj uniji, u radu se prikazuje koncept i dosadašnji ishodi istraživanja psihološkog kapitala, njegov odnos prema poznatijim oblicima kapitala (ekonomskom, ljudskom i socijalnom kapitalu), konkurentnosti, konkurentskoj prednosti i ishodima konkurentnosti. Prijedlozi mjera za europske i hrvatske tvorce ekonomskih politika za malo gospodarstvo zaključuju ovaj rad.
PDF
