This study investigated gender differences in the accuracy and speed of recognition of facial expressions of sadness, anger, and fear in male and female models showing these emotions. According to ...the fitness threat hypothesis, females should be faster and more accurate in recognising emotional facial expressions of fear and sadness, whereas males should be faster and more accurate in recognising anger. According to the evolutionary opponent’s emotion recognition, male observers should be more efficient in recognising emotions presented by male models, and female observers in recognising emotions presented by female models. The facial expression recognition task included 210 colour images from the Karolinska Directed Emotional Faces (KDEF) database. The sample consisted of university students (29 male and 29 female). Testing was conducted individually, and efficiency measured with accuracy and speed of recognition (reaction time). The results showed that females were faster than males in recognizing all three facial expressions. They were also more accurate in recognizing fear, whereas there were no gender differences in accurate recognition of sadness and anger. No significant interactions were found between model and observer gender on either measure (accuracy and speed of recognition). However, all three emotional expressions were recognised more accurately, but not faster, when the model was female. The gender-specific pattern in facial expression recognition found in this study does not completely corroborate the fitness threat hypothesis.
Raziskovalno vprašanje (RV): Ali ženske v organizacijah še vedno nimajo enakih možnosti in se težje dokazujejo kot moški, ter ali morajo biti ženske zelo močne, iznajdljive ter vztrajne, da lahko ...uskladijo družinsko življenje in kariero. Namen: Namen članka je raziskati položaj ženske v organizaciji, odkriti težave s katerimi se srečujejo pri svoji poklicni karieri, obrazložiti naravno vlogo žensk in neenakopravnost med spoloma pri usklajevanju s plačanim delom. Zaradi stereotipov prihaja do diskriminacije na delovnem mestu v nekaterih sektorjih pa tudi na področju plač. Cilj je opredeliti pojem organizacije in ženske v njem ter usklajevanje ženske na različnih področjih in kakšna je vloga ženske v primerjavi z moško vlogo. Metoda: Za raziskavo smo uporabili metodo kvalitativne analize, ki temelji na vsebinski analizi različnih člankov iz obstoječe literature domačih avtorjev. Uporabili smo kvalitativno metodo, metodo kompilacije, s katero smo povzeli rezultate drugih avtorjev na omenjeno tematiko. Rezultati: Ugotovljeni rezultati raziskave kažejo, da se v današnji družbi ženske vse bolj uveljavljajo v organizacijah, prav tako pri napredovanju, saj usklajujejo kariero ter družinsko življenje. Organizacija: Rezultati raziskave ponujajo različnim organizacijam in drugim ustanovam informacije za delovanje v smeri ravnanja pri odnosih do zaposlenih. Družba: Ugotovitve raziskave bodo vplivale na trajnostni razvoj družbe iz dveh vidikov in sicer gospodarskega ter družbenega. Originalnost: V teoretičnem delu raziskave smo na enem mestu strnjeno predstavili raziskovalna in praktična spoznanja o vlogi ženske v organizaciji. Originalnost raziskave je v analizi različnih člankov in literature . Omejitve/nadaljnje raziskovanje: Kvalitativna raziskava o vlogi žensk v organizaciji ima metodološke in vsebinske omejitve. Podali smo predloge za nadaljnje raziskovanje na področju neenakosti v podjetjih in drugih organizacijah s poudarkom na njihovem upravljanju in zastopanosti v vršnem menedžmentu.
Pregledom postojeće literature moguće je zaključiti kako se karakteristike i sklonosti pojedinih generacija bitno razlikuju, što dovodi do nesporazuma u poslovnoj komunikaciji. U ovom radu ispitano ...je 144 zaposlenika, pripadnika generacije X i Y radi utvrđivanja preferiranih oblika komunikacije i učestalosti međusobnih nesporazuma. Također ispitana su međusobna viđenja po različitim elementima radnog ponašanja, deriviranih iz prijašnjih istraživanja. Rezultati pokazuju visoko međusobno slaganje pripadnika generacije X u percepciji generacije Y, većinom u smjeru koji sugeriraju prijašnja istraživanja. S većinom se takvih percepcija slaže i najveći dio ispitane generacije Y, no s vidljivo manjim stupnjem međusobnog slaganja. Pronađene su i razlike u preferiranim oblicima komunikacije, pri čemu generacija X preferira više usmenu komunikaciju, s čime je moguće povezati i nalaz kako ta generacija rjeđe doživljava komunikacijske nesporazume, nego generacija Y.
An overview of the existing literature implies the conclusion that the characteristics and tendencies of particular generations are significantly different, leading to misunderstandings in business communication. In this paper, 144 employees, members of Generation X and Y, were surveyed with the aim of identifying the preferred forms of communication and the frequency of mutual misunderstandings. Mutual perceptions of different aspects of work behavior, derived from previous research were also examined. The results show a high degree of consistency between Generation X in the perception of Generation Y, mostly in the direction suggested by previous research. Most of those perceptions were also noted by the majority of Generation Y, but with a noticeably lower degree of consensus. Differences in preferred forms of communication were also found, with Generation X preferring oral communication, which is possible to link with the finding that this generation is less likely to experience communication misunderstandings than Generation Y.
Prema rezultatima prethodnih istraživanja, matematička anksioznost je važna odrednica nižeg postignuća iz matematike među srednjoškolcima. Iako matematička anksioznost utječe na oba spola, neki ...nalazi govore da su djevojke sklonije njezinom pokazivanju, ali ne objašnjavaju kako doprinos različitih dimenzija anksioznosti ovisi o interakciji spola učenika i manifestacija motivacije za učenje matematike. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati učinak spola između matematičke anksioznosti i matematičkoga postignuća posredovanih motivacijom za učenje matematike kod srednjoškolaca. Uzorak je činilo 514 srednjoškolaca iz Srbije (45,3 % učenika), u dobi od 15 do 19 godina. Instrumenti koji su korišteni u istraživanju bili su Upitnik matematičke anksioznosti i Ljestvica motivacije za učenje matematike, dok je matematičko postignuće mjereno kao prosjek ocjena iz matematike na kraju prvog polugodišta i na kraju školske godine. Rezultati moderirane analize medijacije ukazali su na negativan doprinos matematičke anksioznosti postignuću kod oba spola, uz potpuno posredovanje zadovoljstva kod učenika i djelomičnim posredovanjem zadovoljstva i korisnosti kod učenica. Na temelju analize dobivenih rezultata može se zaključiti da je nužno primijeniti različite strategije motivacije za prevladavanje matematičke anksioznosti, što ovisi o spolu učenika.
Cilj istraživanja je utvrđivanje nivoa razvijenosti elemenata fono-loške svesnosti i uzajamnog odnosa tih elemenata kod dece tipi-čnog razvoja. Istraživanjem je obuhvaćeno 60-oro dece, oba pola ...(51.6% dečaka i 48.4% devojčica), uzrasta od šest (33.3%), sedam (38.3%) i osam (28.3%) godina. Za procenu fonološke svesnosti primenjen je revidirani FONT test, koji obuhvata osam tipova za-dataka. Rezultati pokazuju generalno visoko postignuće dece na svim tipovima zadataka za procenu fonološke svesnosti (u rasponu od 73.3% do 90.8% uspešnosti). Međutim, moguće je diferencira-ti relativno lakše zadatke (spajanje slogova, prepoznavanje rime, slogovna segmentacija i identifikovanje početnog fonema) od re-lativno težih zadataka (identifikovanje završnog fonema, fonemska segmentacija, fonemska supstitucija početnog fonema i eliminacija početnog fonema). Teži tipovi zadataka su pokazali i međusobno snažniji intenzitet korelacije, dok su lakši tipovi zadataka slabije povezani sa ostalim zadacima u okviru testa (zbog suženog opse-ga raspona vrednosti, odnosno vrlo visokih prosečnih postignuća dece). Uzrasne razlike među decom su utvrđene samo na težim tipovima zadataka, dok su na lakšim zadacima već i šestogodiš-njaci ostvarili postignuće kao i deca uzrasta sedam i osam godina. Rezultati su pokazali da se fonološke sposobnosti razvijaju i stiču do uzrasta od sedam godina. Pol, kao i interakcija pola i uzrasta, nisu predstavljali značajan izvor razlika u postignuću dece na za-dacima fonološke svesnosti. Dobijeni nalazi sugerišu da je prilikom ispitivanja fonološke svesnosti kod dece tipičnog razvoja, već na uzrastu od šest godina dovoljno meriti samo postignuće na četiri tipa zadataka, koji su u istraživanju identifikovani kao teži.
Na području Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba (CUPOVZ) od 2004. godine provode se ciljana mjerenja imisijskih koncentracija sumporovodika (H 2 S), amonijaka (NH 3 ) i ...ukupnih merkaptana (R−SH). U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja provedenih tijekom 2017. godine na dvije mjerne postaje: Biologija-sjever i Biologija-jug, koje su smještene u krugu CUPOVZ-a. 24-satni uzorci H 2 S, NH 3 i R−SH sakupljani su po mjesec dana u svakom godišnjem dobu. Koncentracije H 2 S, NH 3 i R−SH na obje mjerne postaje pokazuju statistički značajnu sezonsku ovisnost (p < 0,05). Promatrajući sva mjerna razdoblja zajedno, pronađene su visoke pozitivne korelacije između svih onečišćujućih tvari i temperature te negativne s tlakom.
Since 2004, continuous measurements of hydrogen sulphide (H2S), ammonia (NH3), and mercaptan (R−SH) levels in air have been monitored in the area of the Central wastewater treatment plant Zagreb (CUPOVZ). At two measuring sites within the CUPOVZ area, Biology-north and Biology-south, for a month in every season in 2017, twenty-four hour samples of H 2 S, NH 3 , and R−SH were collected. Measured concentrations of gaseous pollutants showed statistically significant seasonal variations (p < 0.05) at both measuring stations. For the overall period, high positive correlations were found between all pollutants and temperature, and negative with pressure.
Danas su sve traženiji slobodno dostupni satelitski podaci visoke rezolucije poput podataka dobivenih iz Landsat satelitske misije. Karakteristika Landsat podataka je površinska razlučivost snimki od ...30 m x 30 m. Za neke uporabe ta razlučivost nije dovoljna. Landsat satelitska misija, počevši od satelita Landsat 7, prikuplja pankromatski kanal koji služi za povećanje razlučivosti snimki. Ovim radom analiziran je utjecaj fuzije multispektralnih i pankromatskih snimki na promjenu površine šumskog područja koristeći nenadziranu klasifikaciju. Na temelju izvornih snimki izračunat je vegetacijski indeks normalizirane razlike (engl.
Normalized difference Vegetation indeks,
NDVI) te se takva indeksirana slika koristila kao referentna slika za potrebe daljnje usporedbe. Izvorne snimke prva četiri kanala (plavi, zeleni, crveni i blizu–infracrveni) izoštrene su uporabom osmog (pankromatskog) kanala satelita Landsat 7. Iz tih snimki, na temelju četvrtog (blizu-infracrvenog) i trećeg (crvenog) kanala, izračunat je NDVI. Uz taj postupak provedeno je izoštravanje (fuzija) referentne NDVI snimke. Usporedbom dobivenih slika s referentnom izabrane su slike za klasifikaciju. Nad izabranim slikama provedena je nenadzirana klasifikacija K-means, te je utvrđeno da slika dobivena bikubičnom interpolacijom i izoštravanjem brzom metodom intenzitet–boja–zasićenost (engl. Fast intensity-hue-saturation, FIHS) na temelju prethodno izoštrenih kanala predstavlja najkvalitetnije rješenje.
Demand for high quality free satellite data is increasing. Currently the most popular and known mission is Landsat satellite mission. This mission ensures ground resolution of 30 m x 30 m. For some application, this ground resolution is not sufficient. Landsat mission, starting from the Landsat 7 satellite, collects panchromatic band that is used to increase resolution of images.
This paper analyzes the impact of multispectral and panchromatic image fusion on unsupervised classification. Based on original recordings NDVI (Normalized difference vegetation index) is calculated. This indexed image is used as reference image for the purpose of further comparison. The original images of first four bands (blue, green, red and near-infrared) are sharpened using eighth (panchromatic) band gathered with Landsat 7 satellite. From this bands, based on forth and third band, NDVI is calculated. With this calculation it is conducted pansharpening of reference NDVI image. Images for classification was chosen by comparing obtained images. Selected images was classified with K-means unsupervised classification algorithm, and it was determined that image calculated with bicubic interpolation and sharpened with fast intensity-hue-saturation (FIHS) algorithm on previously sharpened bands represents the best solution.
Previous research suggested that women and men experience their leisure time differently (i.e. time not committed to the labour force, domestic caregiving, or personal care). In relation to ...quantitative differences, studies worldwide have confirmed that a gender gap in leisure time use exists even though both women's and men's lives may be enriched through opportunity for leisure. In this article, we examine the organisation of time in the domains of leisure and its gender dimensions in Croatia. To determine whether demographic characteristics (e.g. education, age, employment) and household organisation (e.g. presence of children, time spent doing housework, number of household activities) account for considerable variation in leisure time, we focus on married and cohabiting individuals. Apart from gender differences, we will also investigate whether there are regional differences in leisure time use. An explanation of forces that result in gendered and regional differences of leisure time use in Croatia is discussed.
The Urban Diversity Final Publication is a representation of Urban Diversity project that lasted between 2017 and 2020. The project's aim was a creative connection of migrant entrepreneurs and their ...families in Ljubljana and Graz, and to help encourage and promote diversity in both cities. There are already some support and aid programs for self-employment and business establishment for migrants, however both cities also trace obstacles that abate migrant entrepreneurs from being creative and integrate into the society. These obstacles can be found on different levels, and are not easy to define or remove, while they also represent a large issue for migrant entrepreneurs and the host society, which stuns their potential and its own economic and social progress. The results and achievements in the publication present the good practice of removing social obstacles that already exist elsewhere in Europe.
Upitnik za ispitivanje općih psihopatoloških teškoća CORE-OM (engl. Clinical Outcomes in Routine Evaluation – Outcome Measure) ljestvica je osmišljena kao panteorijska i pandijagnostička mjera opće ...psihičke uznemirenosti koja se upotrebljava na svim razinama psihološke skrbi, od trijaže do praćenja psihoterapijskih učinaka. Cilj je ovoga istraživanja provjeriti metrijske karakteristike hrvatskoga prijevoda CORE-OM upitnika na općem uzorku odraslih građana Republike Hrvatske te utvrditi diskriminativne sposobnosti utvrđivanjem kritičnoga graničnog rezultata. U istraživanju je sudjelovalo ukupno N=608 sudionika podijeljenih u dvije skupine, neklinička (n=425) i klinička skupina (n=183). Osim CORE-OM upitnika primijenjeni su Beckov upitnik depresivnosti – II te Upitnik anksioznosti kao stanja i osobine ličnosti. Utvrđena je četverofaktorska struktura s jednim g-faktorom koja odgovara originalnoj strukturi i koja sugerira da se ovim upitnikom mjeri stupanj opće psihičke uznemirenosti, pri čemu je moguće utvrditi u kojim je područjima ona posebno izražena. Potvrđena je zadovoljavajuća unutrašnja konzistencija i test-retest pouzdanost, te dobra konvergentna valjanost. Na temelju je provedenih ROC analiza određen kritični rezultat od 1.38, koji je isti za muškarce i žene i na temelju kojeg je moguće prepoznavanje osoba s izraženim psihičkim smetnjama. CORE-OM kliničarima može poslužiti za procjenu opće uznemirenosti te biti smjernica za daljnji psihodijagnostički postupak, a istraživačima kao pouzdana i valjana mjera prisutnosti i intenziteta psihopatoloških smetnji.
PDF
