Hutovo blato je 1995. godine proglašeno parkom prirode u Bosni i Hercegovini. U radu je dan pregled ekoloških obilježja Parka, s posebnim osvrtom na krajobraznu, biološku i hidrološku raznolikost, ...kao paradigme razvoja posebnih oblika turizma primjerenih Parku prirode Hutovo blato. Analizirana je dostupna literatura, podatci dobiveni iz samog parka, provedeno anketno ispitivanje, dana SWOT analiza i napravljen intervju s ravnateljem parka Turizam divljine, turizam temeljen na prirodi, pustolovni turizam i ekoturizam snažno su motivirani time. Međutim, postoje ograničenja za ekoturizam, jer su dva od pet čimbenika niska (interakcija između posjetitelja i lokalnog stanovništva te financijska i ekonomska održivost), te je te probleme potrebno riješiti ukoliko se želi razvijati ekoturizam. U promidžbi i informiranju o krajobraznoj, biološkoj i hidrološkoj raznolikosti Parka, kao glavni promidžbeni alati su se pokazali internet i usmena predaja kao i leci koji se dijele u Parku, dok su turističke zajednice i agencije zakazale, što nije dobro i to treba popraviti, potrebno je povezati sve dionike u stvaranju autentičnog i prepoznatljivog turističkih proizvoda parka, gdje je holistički pristup prioritet. Istraživanje je provedeno putem on-line obrasca namijenjenog ispitivanju mogućnosti razvoja posebnih oblika turizma na Hutovom blatu, gdje su obuhvaćeni ispitanici koji su već posjetili park. Sudjelovalo je 240 ispitanika, od toga 134 žene i 106 muškaraca. Anketa o razvoju turizma u Parku prirode Hutovo blato sadrži 24 pitanja kojim su prikupljeni demografski podaci posjetitelja, podaci o mišljenju posjetitelja Hutova blata te krajobraznoj, biološkoj i hidrološkoj raznolikosti ovoga kraja, odnosno koliko ta raznolikost pridonosi i koliko bi mogla pridonijeti razvoju specifičnih oblika turizma u Hutovom blatu. Glede valorizacije biološke baštine, biljnog i životinjskog svijeta 53,3 % posjetitelja daje prednost Wildlife tourism koji obuhvaća promatranje rijetkih, ugroženih i zanimljivih biljnih ili životinjskih vrsta, dok je 46,7 % posjetitelja izabralo ekoturizam koji uključuje elemente edukacije i očuvanja/zaštite. Gledajući pak krajobraznu i biološku raznolikost 63 % ispitanika odgovorilo je kako smatraju da je Nature based tourism onaj specifični oblika turizma koji treba razvijati, dok 36,7 % daje prednost Adventure tourism za koji smatraju da bi se mogao razvijati s obzirom na krajobraznu i hidrološku raznolikost parka. Nadalje, istraživanje pokazuje kako najveći broj ispitanika (40 %) želi edukacijski program o krajobraznom bogatstvu parka uvrstiti u turističku ponudu, trećina (26,7 %) smatra kako bi bilo dobro u ponudu uvrstiti edukacijski program o fauni parka, 23 % pokazuje zanimanje za edukacijski program o hidrološkoj raznolikosti parka i 20 % bi željelo u turističku ponudu uvrstiti edukacijski program o flori Parka prirode. Svi ovi odgovori nam sugeriraju kako bi se trebalo ozbiljno pozabaviti osmišljavanjem jedinstvenog turističkog proizvoda koji bi obuhvaćao posebne oblike turizma primjerene parku kao što su: turizam divljine, ekoturizam, krajobrazni turizam i pustolovni turizam.
Hutovo blato was declared a Nature park in Bosnia and Herzegovina in 1995. This paper gives an overview of the park’s ecological features with a special emphasis on the landscape, its biological and hydropower as a paradigm for the development of special forms of tourism suitable for Hutovo blato Nature Park. A prerequisite for their development is most certainly the analysis of the relevant research data as well as the park’s data along with the questionnaire survey, SWOT analysis and interviews with park directors. All of these elements offer a strong support for wildlife tourism, nature-based tourism, adventure tourism and ecotourism. However, there are restrains to the ecotourism’s development which need to be dealt with in order for the progress to take place because two of the five crucial factors are at an disadvantageous level (interaction between visitors and the local population; financial and ecologic sustainability. The Internet, leaflets and oral communication are traditional means of the promotion of the landscaping, biological and hydrological diversity of the park. These should be reinforced with the activities provided by the tourist boards and agencies which are currently excluded. Therefore, it is necessary to establish and maintain contact with the stakeholders in order to create an authentic and acclaimed touristic product in which a holistic approach is a priority. Our research was conducted via on-line form designed to examine the possibility of developing special forms of Hutovo blato tourism while the respondents were the former park visitors. There were 240 respondents, of whom there were 134 women and 106 men. A 24-item The Hutovo Blato Tourism Development Survey inquires about the visitors' demographic data, their opinion on Hutovo blato landscape, biological and hydrological diversity as well as the diversity contributions to the development of specific forms of tourism in Hutovo blato. Regarding the valorisation of biological heritage, flora and fauna, 53.3% of visitors favoured wildlife tourism, which includes the observation of endangered flora and fauna, while 46.7% of visitors chose ecotourism which included elements of education and conservation / protection. Considering landscape and biodiversity, 63% of respondents said that they considered nature-based tourism a specific form of tourism to be developed, while 36.7% gave preference to adventure tourism because of its developmental potential with regard to the landscape and the hydrological diversity of the park. Furthermore, the survey shows that the largest number of respondents (40%) wants to include a landscape-richness education program in the tourist offer, 26.7% think it would be good to include an educational program on the park's fauna, 23% show interest in the educational program on hydrological diversity of the park and 20% of the participants would like to include an educational program on the flora of the nature park in the tourist offer. All of these answers indicate that we should seriously consider the design of a unique tourism product that includes specific forms of tourism appropriate for the park, such as wildlife tourism, ecotourism, nature based tourism and adventure tourism.
Uvod: Upoštevanje prehranskih omejitev in načel v zvezi s kulturnim ozadjem pacientov je v bolnišnični prehrani pomembno, saj prehrana vpliva na zdravstvene izide in dolžino in stroške ...hospitalizacije. Ta način zahteva organizacijsko in individualno kulturno kompetentnost. Namen raziskave je bil preučiti pogled odgovornih s področja bolnišnične prehrane na kulturno kompetentnost, oceniti, ali se prehrana v bolnišnicah prilagaja kulturnemu ozadju pacientov, in identificirati izzive na tem področju. Metode: Opravljena je bila kvalitativna raziskava z delno strukturiranimi intervjuji. Intervjuvanih je bilo štirinajst vodstvenih kadrov (vodij prehranskih služb) in drugih strokovnjakov s področja prehrane (dietetikov) iz osmih slovenskih bolnišnic. Pridobljeni podatki so bili analizirani z deduktivno vsebinsko analizo v programu Atlas.ti. Rezultati: Sogovorniki so se zavedali raznolikosti pacientov in pomena prilagajanja prehrane kulturnemu ozadju, čeprav je koncept kulturne kompetentnosti nepoznan. Pri prilagajanju prehrane obstajajo omejitve. Znanja o kulturnih vidikih prehrane so pomanjkljiva, izobraževanja s tega področja komajda obstajajo. Razvoj kulturne kompetentnosti onemogočajo še drugi izzivi, kot so organizacijski, tehnološki in komunikacijski izzivi. Diskusija in zaključek: S podobnimi izzivi, kot se pri nas, se srečujejo tudi v tujini. Ne glede na to, da imajo po mnenju sogovornikov pacienti v preučevanih bolnišnicah na razpolago veliko možnosti za prilagajanje prehrane, o kulturni kompetentnosti še ne moremo govoriti, saj ta koncept zajema tudi druge veščine. Za razvoj kulturne kompetentnosti tega področja se zahtevajo dodatne raziskave, možnosti izobraževanja o kulturnih vidikih prehranjevanja in zavedanje o pomembnosti storitev prehrane na vseh ravneh zdravstvenega sistema.
Cilj rada bio je opisati genetsku strukture te parametre genetske raznolikosti autohtonih pasmina svinja Hrvatske temeljem dosadašnjih podataka u dostupnoj literaturi. Očuvanju genetske raznolikosti ...autohtonih pasmina se posljednjih desetljeća pridaje sve veća pozornost jer predstavljaju kulturno i genetsko nasljeđe te zbog svoje otpornosti na bolesti i prilagodljivosti različitim uvjetima mogu imati važnu ulogu u popravljanju konstitucijskih svojstava hibrida i plemenitih pasmina. Povećana uporaba hibridnih linija i plemenitih pasmina u uzgoju i proizvodnji rezultirala je smanjenjem populacija izvornih pasmina te promjenom njihove genetske strukture. Kao posljedica navedenog, populacije izvornih pasmina imaju vrlo visoku stopu uzgoja u srodstvu, nisku genetsku raznolikost te vrlo često u ovakvim populacijama dolazi do procesa „uskog grla“. U cilju održavanja genetske raznolikosti hrvatskih autohtonih pasmina svinja potrebno je provoditi plansko sparivanje uz kontrolu podrijetla, praćenje održive stope uzgoja u srodstvu te provoditi selekciju s optimiziranim doprinosom u uzgojnim programima.
The purpose of the study was to show the genetic structure and diversity parameters of Croatian autochthonous pig breeds based on available literature data. The preservation of genetic diversity of autochthonous breeds has recently been increasingly emphasized due to their cultural and genetic importance. Their resistance to disease and their adaptability to different conditions can play an important role in the improvement of constitutive characteristics of hybrid and noble pig breeds. The increased use of hybrids and modern breeds in breeding and production resulted in a decrease in the populations of autochthonous breeds and a change in their genetic structure. As a consequence, the population of autochthonous breeds has a very high rate of inbreeding, low genetic diversity and very often in these populations there is a bottleneck process. In order to maintain genetic diversity of Croatian autochthonous pig breeds, it is necessary to carry out planned breeding with control of origin, monitor sustainable inbreeding rate and carry out optimum contribution selection in breeding programmes.
Europski pitomi kesten plemenita je listača od koje imamo višestruku gospodarsku korist. Osim jestivih plodova i kvalitetnog drva, kestenove šume su još od davnina predstavljale važan izvor ...različitih sirovina. Međutim, intenzivnim korištenjem kestenovih šuma i nasada te pojavom raka kestenove kore, sredinom prošloga stoljeća došlo je do njihovog propadanja i sušenja. Iz tih je razloga u mnogim europskim zemljama pokrenut niz multidisciplinarnih projekta kojima je svrha očuvanje genskih resursa pitomog kestena i njegovog povrataka na nekadašnje značajno mjesto u ruralnim područjima i šumskim ekosustavima. U ovom radu dan je pregled najznačajnijih dugoročnih strategija usmjerenih na očuvanje genofonda ove plemenite listače na europskoj razini, kao i prijedlog smjernica za očuvanje genofonda ove vrste in situ i ex situ metodama na području Hrvatske.
Sweet chestnut ( Castanea sativa Mill.) is a noble, multi-purpose hardwood species. In addition to edible fruits and high-quality wood, chestnut forests have been used as a source of various resources since the antiquity. Intensive management of forests and stands, however, together with the emergence of chestnut blight, has led to their decline and dieback. As a result, in numerous European countries multidisciplinary projects were initialized, with goals of conserving the genetic resources of the species, as well as reestablishing its significance in rural and forest ecosystems. In this paper, an overview of the most important long-term gene conservation strategies is presented, with suggestions for guidelines for application of in situ and ex situ conservation methods in Croatia.
Cilj. Cilj je rada bio ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema Internet Movie Database (IMDb) popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice ...Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Također, cilj je rada bio istražiti raznolikost filmova s IMDb popisa koji su dostupni u spomenutim knjižnicama, s obzirom na državu podrijetla i vrijeme nastanka filma.
Metodologija. Korištena je metoda usporedbe kataloga odabranih knjižnica s popisom najboljih filmova prema ocjenama korisnika IMDb portala, jednog od najvažnijih mrežnih izvora podataka o filmovima. Istraživački podaci prikupljeni su tijekom 2021. godine.
Rezultati. Rezultati pokazuju da istražene knjižnice imaju otprilike 50 % do otprilike 70 % filmova s IMDb popisa u zbirkama. Utvrđeno je da knjižnice u svojim zbirkama primjetno češće imaju filmove iz SAD-a s IMDb popisa, u odnosu na filmove s istog popisa napravljene u drugim državama. S obzirom na vrijeme nastanka filmova, ne postoje značajnija odstupanja između filmova s IMDb popisa koji su u knjižnicama i filmova na samom IMDb popisu.
Praktična primjena. Rad sadrži prijedloge aktivnosti koji mogu doprinijeti izgradnji raznolikih filmskih zbirki.
Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na važnost i mogućnosti jačanja raznolikih filmskih zbirki. U radu je predstavljena i istražena tema koja je slabo zastupljena u literaturi.
Ključne riječi: filmske zbirke, Internet Movie Database (IMDb), kulturna raznolikost, narodne knjižnice
Pripovijedanje je složena jezična vještina koja se razvija od najranije dobi, a omogućuje uvid u poznavanje rječnika i jezične sposobnosti. U ovome radu lingvističkim pristupom analizira se ...pripovijedanje na dva načina – makrostrukturom i mikrostrukturom. Makrostruktura se odnosi na organiziranost i strukturu priče: uvodni događaj, pokušaj i cilj rješavanja problema, reakcije likova na uzrok i posljedicu, a na razini mikrostrukture promatraju se jezična obilježja pripovijedanja, sintaktička složenost i rječnička raznolikost. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati i procijeniti pripovjedne sposobnosti dviju skupina djece predškolske dobi, one koja će se sljedeće pedagoške godine upisati u prvi razred i one djece koja će dobiti odgodu upisa u školu. Sudionici istraživanja ispitani su MAIN-om, višejezičnim instrumentom za procjenu pripovijedanja (Hržica i Kuvač Kraljević, 2012.) te je promatrana makrostruktura i mikrostruktura pripovijedanja. Statistički značajna razlika dobivena je na varijablama makrostrukture, kojom su djeca koja se redovno upisuju prvi razred postigla značajno bolje rezultate. Rezultati postignuća na razini makrostrukture pripovijedanja omogućuju saznanja o jezičnim sastavnicama. U analizu jezičnih sastavnica – osim morfologije, sintakse i semantike – uvrštena je i analiza pragmatike kao jezične sastavnice. Rezultati istraživanja omogućuju uvid u lingvistička obilježja narativnog diskursa i makrostrukturu pripovijedanja.
Glavni cilj istraživanja je utvrditi genetsku raznolikost unutar prirodne populacije rizobija koji noduliraju stočni grašak na području sjeverozapadne Hrvatske te procijeniti njihovu simbioznu ...učinkovitost. Identifikacija srodnih bakterijskih sojeva provedena je primjenom RAPD i rep-PCR metode te na osnovi razlika u nodulacijskoj nodD genskoj regiji putem PCR-RFLP metode. Dokazano je da se autohtoni sojevi međusobno značajno razlikuju kao i od referentnih sojeva Rhizobium leguminosarum bv. viciae korištenih u ovim istraživanjima. Na osnovu nodulacijskih gena primjenom PCR-RFLP metode utvrđeno je da većina izolata ima istu ili vrlo sličnu nodulacijsku nodD regiju osim izolata K22 i K23. Vegetacijski
pokus u stakleniku postavljen je u svrhu procjene simbiozne učinkovitosti sojeva. Najveća masa suhe tvari kvržica utvrđena je primjenom izolata K23, K22, K17 i K20 što ukazuje na njihovu visoku infektivnost i nodulacijsku sposobnost. Signifikantno veći prinos zelene mase i suhe tvari nadzemnog dijela biljke, ostvaren je uz bakterizaciju s dva autohtona soja K26 i K16 koji su pokazali potencijalno visoku simbioznu učinkovitost u usporedbi s ostalim istraživanim sojevima.
Developmental language disorder (DLD) is one of the most common language disorders in preschool and school age, and it also persists later in life. Children with DLD show a range of expressive and/or ...receptive difficulties in language, including vocabulary acquisition. The goal of this research was to explore the differences between persons with developmental language disorder and persons with typical language development (TLD) in lexical diversity. Earlier research focused on spoken discourse of younger speakers. In the present research, written discourse of speakers covering a broad age range was explored. Twenty participants with DLD and 19 with TLD were selected from the Croatian Corpus of Non-professional Written Language (Kuvač Kraljević, Hržica and Kologranić Belić, in press). They produced narrative language samples based on the Expression, Reception and Recall of Narrative Instrument (ERRNI; Bishop, 2004). To measure lexical diversity, four measures were calculated: the number of different words (NDW) and type-token ratio (TTR) on a restricted number of words, the moving average type-token ration (MATTR) and lexical diversity D on full-length samples. The independent samples t-test was used to compare the two groups. Participants with DLD had significantly lower results on all four measures. This leads to the conclusion that all four measures can differentiate groups of participants with different language status. Persons with DLD showed difficulties in using vocabulary when producing written narratives, which is a demanding language production task.
Razvojni jezični poremećaj (RJP) jedna je od najučestalijih teškoća koja se javlja u jezičnom usvajanju tijekom predškolske i školske dobi, a posljedično se zadržava i u kasnijoj životnoj dobi. Odstupanja u jezičnim sposobnostima osoba s RJP-om mogu se pratiti na svim jezičnim razinama, uključujući i rječnik. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike između osoba s RJP-om i osoba urednoga jezičnog razvoja (UJR) u rječničkoj raznolikosti. Za razliku od ranijih istraživanja koja su ispitivala rječničku raznolikost u govorenome diskursu mlađih osoba, ovim se istraživanjem željelo na uzorku osoba širega raspona kronološke dobi provjeriti je li ova razlika prisutna i u tekstovima koji nastaju kao rezultat pisanoga diskursa. Za istraživanje su iz Hrvatskoga korpusa neprofesionalnoga pisanog jezika (Kuvač Kraljević, Hržica i Kologranić Belić, u tisku) izdvojeni jezični uzorci govornika s RJP-om (n=20) i govornika UJR-a (n=19) uparenih prema spolu i kronološkoj dobi. Jezični su uzorci elicitirani pomoću pripovjednoga slikovnog predloška Priča o plaži koji čini dio testnoga materijala Expression, Reception and Recall of Narrative Instrument (ERRNI; Bishop, 2004). Za svakoga su sudionika izračunate četiri mjere rječničke raznolikosti: broj različitih riječi (NDW) i omjer različnica i pojavnica (TTR), pomični prosječni omjer različnica i pojavnica (MATTR) i indeks leksičke raznolikosti D. Podatci su obrađeni t-testom za nezavisne uzorke. Dobiveni rezultati ukazuju na statistički značajno nižu razinu rječničke raznolikosti osoba s RJP-om od osoba UJR-a na svim mjerama. Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti kako testirane mjere rječničke raznolikosti mogu razlikovati osobe različitoga jezičnog statusa u zahtjevnim zadatcima pisanoga pripovjednog diskursa. Dobiveni se rezultati razlikuju od ranijih istraživanja u kojima se tvrdi da su razlike u rječničkoj raznolikosti posredni rezultat sintaktičke složenosti (pregled: Charest i Skoczylaz, 2019), a ova se razlika objašnjava utjecajem žanra, primjenom preciznijih mjera te dobi sudionika.
Strane, a posebno invazivne vrste često imaju negativan učinak na biološku raznolikost, ekonomiju, pa i ljudsko zdravlje. One su sposobne
proizvoditi produktivno potomstvo i posjeduju potencijal ...širenja na značajnim površinama. Stoga je širenje invazivnih vrsta jedno od najvećih problema u zaštiti prirode. Praćenje rasprostranjenosti i procjena rizika invazivne vaskularne flore Požeške kotline vršeno je tijekom ljetnih mjeseci od 2017. do 2019. godine putem kombinirane procjene brojnosti i pokrovnosti. Istraživanjima je utvrđeno ukupno 34 invazivne svojte vaskularne flore kojima je pridružena porodica, životni
oblik, geografsko porijeklo te je procjenjena faza procesa invazije. Za
analizu povezanosti između nadmorske visine i pokrovnih vrijednosti invazivne flore Požeške kotline, primjenjena je multivarijantna statistička tehnika - CCA analiza. Najbrojnije vrstama su porodice Asteraceae i Poaceae. Analiza životnih oblika izdvojila je dominaciju terofita, ali i prisutnost hemikriptofita, fanerofita, geofita i hidrofita. Po porijeklu invazivne biljke pronađene u Požeškoj kotlini dolaze prvenstveno sa američkog područja, posebice Sjeverne Amerike, a zatim slijede one iz Azije i Afrike. Većina zabilježene invazivne flore nalazi se u stadiju ekspanzije tj. kolonizacije. Dobar dio je već naturaliziran, a dio je u fazi introdukcije. Nizinska područja do 200 m nadmorske visine pogoduju najvećem broju invazivnih biljaka. Samo manji broj biljnih vrsta je pozitivno koreliran s brežuljkastim područjima gdje se ističu vrste Phytolacca americana L. i Ailanthus altissima (Mill.) Swingle. Najviše zahvaćeni invazijom su ruderalna i poljoprivredna staništa.
Non native, and especially invasive plants, often have a negative impact on biodiversity, economy, and even on human health. They have rapid reproduction potential and are capable for dispersal over significat areal. They have a negative impact on biological diversity, economy and even on human health. Therefore, the spread of invasive plant species is consider as one of the biggest problems in nature protection. Research on prevalence and risk assesment of invasive vascular flora in Požega valley were conducted during the summer months from 2017 to 2019 using the Br. –Bl. (1964.) cover/abundance method. A thirty four invasive species were detected during the study period. Analysis according to family affiliation, life form, geographic origin and invasion stage were made. Multivariate statistical technique –CCA were use to analyse relation between elevation and cover values of invasive flora of Požega valley. The most numerous families are Asteraceae and Poaceae. Life-form analysis showed the predominance of therophytes, but also presence of hemicryptophytes, phanaerophytes, geophites and hydrophyte. Regaridng origin, majority of invasive alien species come from American continent, particularly from North America, followed by those from Asia and Africa. Most of them (47%) are in the stage of invasion i.e. colonisation. Many of them are already naturalised, and in invasion phase. Lowlands (elevation up to 200 m) are favorable sites for most of the invasive plants, and just small amount of them, like Phytolacca americana L. and Ailanthus altissima (Mill.) Swingle are positively correlated with the hilly areas. The most affected by the invasion are ruderal and agricultural habitats.
Bijela djetelina porijeklom je iz područja Mediterana, a smatra se autohtonom vrstom za cijelu Europu. Proširila se zahvaljujući kolonizatorima po cijelom svijetu. U skladu s klimatskim i reljefnim ...različitostima Hrvatske ova vrsta se prilagodila različitim uvjetima zbog čega su se razvili različiti ekotipovi. Bijela djetelina ima pozitivan utjecaj na plodnost tla, te je jedan od najboljih fiksatora dušika. Iznimne je krmne vrijednosti, te se koristi u smjesi s travama za hranidbu stoke, pogotovo muznih krava. Vrlo je medonosna, ali i ljekovita vrsta.
White clover is a native species in the Mediterranean area and it is a native species in the whole of Europe. It has spread, thanks to colonizers, all over the world. In accordance with the climatic and relief differences of Croatia, this species has adapted to and developed different ecotypes. White clover has a positive effect on soil fertility, as well as the best nitrogen fixation. It is of exceptional fodder value. For that reason, it is used as mixture with grasses in livestock feeding, especially dairy cows. It is a very melliferous plant, as well as medicinal.
PDF
