From a Nobel Prize–winning pioneer in environmental economics, an innovative account of how and why "green thinking" could cure many of the world's most serious problems—from global warming to ...pandemics Solving the world's biggest problems—from climate catastrophe and pandemics to wildfires and corporate malfeasance—requires, more than anything else, coming up with new ways to manage the powerful interactions that surround us. For carbon emissions and other environmental damage, this means ensuring that those responsible pay their full costs rather than continuing to pass them along to others, including future generations. In The Spirit of Green, Nobel Prize–winning economist William Nordhaus describes a new way of green thinking that would help us overcome our biggest challenges without sacrificing economic prosperity, in large part by accounting for the spillover costs of economic collisions.In a discussion that ranges from the history of the environmental movement to the Green New Deal, Nordhaus explains how the spirit of green thinking provides a compelling and hopeful new perspective on modern life. At the heart of green thinking is a recognition that the globalized world is shaped not by isolated individuals but rather by innumerable interactions inside and outside the economy. He shows how rethinking economic efficiency, sustainability, politics, profits, taxes, individual ethics, corporate social responsibility, finance, and more would improve the effectiveness and equity of our society. And he offers specific solutions—on how to price carbon, how to pursue low-carbon technologies, how to design an efficient tax system, and how to foster international cooperation through climate clubs.The result is a groundbreaking new vision of how we can have our environment and our economy too.
Temelj rada su koncepti doživljaj zajednice i valorizacija kulturne baštine na primjeru multietničke općine Vojnić s kulturnom baštinom na Petrovoj gori od umjetničke i povijesne važnosti. Kulturna ...baština omogućuje jačanje lokalnog identiteta, a time i doživljaj zajednice, kao most između prošlosti zajednice i sadašnjih iskustava. U dinamici baštine i identiteta stanovnici imaju važnu ulogu svojim odnosom prema baštini. Istraživanjem smo željeli utvrditi razlike među ispitanicima u doživljaju zajednice i valorizaciji kulturne baštine Petrove gore s obzirom na sociodemografske karakteristike ispitanika te utvrditi povezanost dimenzija doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. U anketnom istraživanju sudjelovalo je sto ispitanika. Rezultati pokazuju niže procjene doživljaja zajednice u odnosu na valorizaciju baštine. U doživljaju zajednice nema razlika po spolu ni povezanosti s duljinom stanovanja u zajednici. Mlađi stanovnici pozitivniji su prema lokalnom vodstvu i rješavanju problema, a obrazovaniji su pozitivniji prema utjecaju zajednice na pojedinca i okruženje. Hrvati u odnosu na Srbe više prepoznaju identitet zajednice te višim procjenjuju utjecaj na okruženje, ali imaju manje kontakta s članovima zajednice. Doseljeni stanovnici imaju snažniji doživljaj zajednice, više vide identitet zajednice te su pozitivniji prema utjecaju zajednice i njezinu vodstvu i rješavanju problema. Stanovnici daju visoke procjene valorizacije baštine. Žene obilaze lokalitete češće, a nema povezanosti s dobi ni s duljinom stanovanja. Srbi imaju višu razinu valorizacije baštine u odnosu na Hrvate, a iste razlike uočavaju se između domicilnih i doseljenih stanovnika. Postoji povezanost između doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. Rezultati upućuju na nedovoljnu integriranost baštine u konstrukciju lokalnog identiteta. Edukacija stanovnika o baštini te uključivanje stanovnika u aktivnosti povezane s baštinom mogli bi pridonijeti većoj uzajamnosti baštine i lokalnog identiteta s krajnjom svrhom unapređenja lokalnog razvoja.
Lokalna akcijska grupa (LAG) utjelovljuje pristup LEADER za razvoj ruralnih
područja. U hrvatskom kontekstu primjena pristupa LEADER u multisektorskom planiranju
lokalnog razvoja započela je pred ...kraj prvog desetljeća 2000-tih uz sudjelovanje organizacija
civilnog društva te se nastavila nakon ulaska u EU, tako da danas postoje 54 aktivna LAGa.
Kako njihovo djelovanje do sada nije sustavno istraživano, ovaj je rad koristeći mješovitu
metodologiju, koja je uključivala fokusnu grupu, anketu i studiju slučaja, sagledavao koje su
mogućnosti i ograničenja djelovanja LAG-ova u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da su ljudski
resursi LAG-ova uglavnom zadovoljavajući uz snažno naglašene potrebe za edukacijom i
potporom. Njihovi proračuni rastu, no vidi se još prostora i potreba za diversifikacijom izvora
financiranja te većom alokacijom financijskih sredstava. Ističu se veliki administrativni zahtjevi
koji su prepreka učinkovitom radu i razvoju LAG-ova. Naglašene su i neke potrebe poput
veće autonomije i fleksibilnosti, što bi pospješilo njihov rad u zajednici i podupiranje lokalnog
razvoja. Rezultati sugeriraju da LAG-ovi nisu prepoznati kao prioritet na nacionalnoj razini
politika, no ističe se i njihov potencijal kao dionika razvoja ruralnih područja prema vlastitim
potrebama i prioritetima.
Zbog povoljnih klimatskih prilika područje Hercegovine pogodno je za uzgoj duda čija je prisutnost poznata od davnina. U prošlosti se na ovom podneblju uzgajao i dudov svilac radi proizvodnje kokona ...(čahura) obavijenih svilenim nitima. Organizirana sadnja stabala duda u svrhu razvoja svilarstva evidentirana je u Hercegovini polovicom XIX. stoljeća. Početkom Prvog svjetskog rata proizvodna svile stagnira da bi do revitalizacija svilarstva došlo koncem dvadesetih godina XX. stoljeća. Pojava umjetnih vlakana i posljedice Drugog svjetskog rata bile su pogubne za svilarstvo te se u nadolazećim godinama prestalo sa ovom gospodarskom djelatnosti na području Hercegovine.
Due to favorable climatic conditions, the area of Herzegovina is suitable for growing mulberry trees whose presence has been known since ancient times. In the past, silkworm was also bred in this climate to produce cocoons wrapped in silk threads.Organized planting of mulberry trees for the purpose of the development of silk growing was recorded in Herzegovina in the middle of the XIX century. With the arrival of the First World War, silk production stagnated and its revitalization occurred at the end of the 1920s. The emergence of artificial fibers and the consequences of World War II were devastating for silk production and in the following years this economic activity in Herzegovina ceased.
This book discusses the role of cultural practices and policy for sustainable development in West Africa across different artistic disciplines, including performance, video, theatre, community arts ...and cultural heritage. Based on ethnographic field research in local communities, the book presents findings on current debates of cultural sustainability in Nigeria, Ghana, Cameroon and Benin. It provides a unique perspective connecting cultural studies, conflict studies and practical peacebuilding approaches through the arts. The first part pays particular attention to aspects of social cohesion and the circumstances of internally displaced persons e. g. caused by the Boko Haram insurgency in Northeast Nigeria. The second part focuses on cultural policy issues and challenges in the context of sustainable development, investigating participatory approaches and bottom-up processes, the role of governments and civil society, as well as performing arts organizations and universities in policy making and implementation processes. Performing Sustainability in West Africa presents research results and new methods on the role of artistic and cultural practices in conflict situations as well as current debates in cultural policy for researchers, academics, NGOs and students in cultural studies, sustainable development studies and African studies.
This book explores examples of the circular economy in action. Unlike other books that provide narrow perceptions of wide-ranging and highly interconnected paradigms, such as supply chains, ...recycling, businesses models and waste management, this book provides a comprehensive overview of the circular economy from various perspectives. Its unique insights into the approaches, methods and tools that enable people to make the transformation to a circular economy show how recent research, trends and attitudes have moved beyond the "call to arms" approach to a level of maturity that requires sound scientific thinking.
V članku so predstavljene možnosti rabe kalkulatorja ekološkega odtisa v vzgoji in izobraževanju, še posebej z vidika razvijanja kompetenc za trajnostni razvoj. Čeprav je empirična raziskava potekala ...v visokošolskem prostoru (študentke in študenti geografije na Univerzi v Ljubljani), je v prilagojeni obliki mogoče opisani pristop k obravnavi posameznikovih pritiskov na okolje in možnosti njihovega zmanjševanja prenesti tudi v osnovnošolsko in srednješolsko prakso. Večina sodelujočih je v obravnavi ekološkega odtisa prepoznala pomemben prispevek k vzgoji in izobraževanju za trajnostni razvoj.
Po drugi svetovni vojni so nekatere medvladne organizacije spodbujale popularizacijo načina izobraževanja, ki bi presegal državne meje in nacionalistična prepričanja ter ob zavedanju mednarodne in ...globalne soodvisnosti obravnaval aktualne družbene izzive skozi transnacionalno perspektivo. Do danes se je v skladu s takšnimi težnjami razvilo veliko različnih izobraževalnih konceptov, zlasti po letu 2000, kar povzroča terminološke in konceptualne nejasnosti, ki jih poskuša ta prispevek zmanjšati z obravnavo petih osrednjih konceptov: globalno izobraževanje, globalno učenje, izobraževanje za globalno državljanstvo, izobraževanje za razvoj ter izobraževanje za trajnostni razvoj. Pokažemo, da imajo koncepti več podobnosti kot razlik, odvisno od konceptualizacije pa je lahko bolj v ospredju trajnostni razvoj, pomoč državam svetovnega »juga«, učenje in zmožnosti za delovanje v globalni družbi ali družbena participacija. V zadnjem desetletju se pod vsemi obravnavanimi koncepti bolj poudarjajo okoljski izzivi in trajnostni razvoj, organizacije, ki uporabljajo in razvijajo posamezne koncepte, pa jih zdaj postavljajo v okvir ciljev trajnostnega razvoja.
PDF
