Iskustva gradova Europske unije u strateškom planiranju razvoja mogu biti primjeri dobre prakse koji su uz razumijevanje konteksta primjenjivi na Zagreb. Analizom podataka i strateških dokumenata ...uspoređene su razvojne strategije Beča, Budimpešte i Zagreba. Sintezom i vrjednovanjem nalaza formuliran je prijedlog mogućih preporuka za rad na razvojnoj strategiji Grada Zagreba, primjenjivih na širi kontekst strateškog planiranja razvoja gradova.
The EU cities can serve as examples of good practice regarding their strategic development planning that, with a proper understanding of the context, may be applicable to Zagreb. The analysis of data and strategic documents allows a comparison between the cities of Vienna, Budapest, and Zagreb in terms of their development strategies. The results have been used to formulate a development strategy proposal for the City of Zagreb, applicable to a broader context of strategic urban planning and development.
Prispevek predstavlja celovit pristop k razvoju obrobnih, pokrajinsko homogenih območij. Nakazane so slabosti dosedanjih pristopov reševanja nerazvitih območij.
Urbana politika obuhvaća mjere promicanja urbanog razvoja i urbane obnove. Analiza reforme regionalne politike Europske unije pokazuje i promjene njezine politike prema gradovima. Premda se od ...početaka Europske zajednice urbana politika ne spominje, Europska komisija je kroz različite modele (Urban Pilot Project i URBAN inicijativu) pokrenula rješavanje problema gradova. Na temelju iskustava iz tih programa nastala je urbana pravna stečevina
(acquis urbain). To je rezultiralo s tzv. urban mainstreaming u financijskoj perspektivi Europske unije 2007.–2013. Urbane mjere postale su dio operativnih programa država članica odnosno njihovih regija. Pokušava se utvrditi imaju li gradovi (naročito veliki gradovi) neko značenje u regionalnoj politici Hrvatske, kroz analizu Strategije regionalnog razvoja i županijskih razvojnih strategija kao temeljnih
dokumenata kojima su predviđeni osnovni smjerovi razvoja
čitave zemlje odnosno pojedinih županija.
Detekcija zajednice u složenim mrežama često se smatra problemom jednokriterijske optimizacije, a teško je jednokriterijskom optimizacijom identificirati moguću strukturu zajednice punu značenja. ...Stoga je algoritam višekriterijske optimizacije primijenjen na područje detekcije zajednice. Međutim, algoritam višekriterijske detekcije zajednice sklon je lokalnoj optimizaciji i slaboj raznovrsnosti niza Pareto-optimalnih rješenja. Imajući to u vidu, u ovom se radu predlaže višekriterijski algoritam za detekciju zajednice, nazvan I-NSGAII, zasnovan na sustavu NSGAII. Taj algoritam može simultano optimizirati dvije suprotstavljene kriterijske funkcije procjenjujući gustoću veza unutar zajednice i nedostatak veza između zajednica te dobiti niz Pareto optimalnih rješenja koja imaju strukturu zajednice različitih hijerarhija; on također predlaže razvojnu strategiju raznolikosti (diverziteta), omogućujući algoritmu proširenje područja pretraživanja te tako izbjegava lokalnu optimizaciju niza Pareto-optimalnih rješenja. Uz to, kako bi se poboljšala mogućnost pretraživanja algoritma, I-NSGAII algoritam usvaja strategije predstavljanja susjedstva prema mjestu (locus-based adjacency
representation), jedinstvenog naziva, crossovera u jednom smjeru i lokalne mutacije. Ispitivanja na sintetičkim i mrežama stvarnog svijeta te usporedbe s mnogim state-of-the-art algoritmima potvrđuju validnost i izvedivost I-NSGAII-a.
PDF
