The celebration of the 50th anniversary of regional policy in Slovenia and the 30th anniversary of the country's independence is an opportunity to assess the efforts made so far in promoting regional ...development as well as to look to the future. In the book, we look at the path taken, describe the system of promoting regional development in the past, and point to the success of regional policy in eliminating interregional disparities. We present the role of regional development agencies and regional spatial planning in regional development and the quality of life in border problem areas from the perspective of the people living there. In the final part, we focus on future development. We point out the role of digitalisation and demographic change and try to shed light on future developments also from a philosophical perspective. Demographic, climate, economic and social changes require new approaches, fresh ideas and, above all, a systematic identification of development guidelines, ideas, development opportunities and factors that, taken together, can lead to a more balanced development of the country in all areas. Harmonious development is everyone's responsibility, but we can only achieve it together.
U ovome radu prikazani su rezultati teorijskog i empirijskog istraživanja kojim su utvrđena dugoročna razvojna obilježja brdsko-planinskih područja u Republici Hrvatskoj, kao i učinci dosadašnjeg ...sustava potpore njihovom razvoju. Polazeći od teorijske i strateške razrade problematike razvoja brdsko-planinskih područja, svrha ovog istraživanja bila je analizirati ukupna demografska, ekonomska i fiskalna kretanja u brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske u usporedbi s prosječnim kretanjima na nacionalnoj razini. S tim u vezi, cilj istraživanja bio je kritički i empirijski ispitati učinkovitost i nedostatke dosadašnjeg sustava potpore razvoju brdsko-planinskih područja u kontekstu ostvarenja zakonski postavljenih ciljeva hrvatske regionalne politike. Rezultati provedenog istraživanja ukazuju na povećanje divergencije u cjelokupnom razvoju Republike Hrvatske i razvoju njezinih brdsko-planinskih područja, ali i na neučinkovitost državnih intervencija u zaustavljanju tog procesa. Ključni razlozi za to su relativno mala izdašnost državnih pomoći, zatim nedostatak kvalitetnih kriterija za njihovo dodjeljivanje te provedba neadekvatnih mjera i instrumenta za poticanje razvoja brdsko-planskih područja.
This paper presents the results of theoretical and empirical research that determines the longterm development characteristics of mountain areas in the Republic of Croatia, as well as the impact of the previous system of support for their development. Based on the theoretical and strategic analysis of the development problems of mountain areas, the aim of this research was to analyse the demographic, economic and fiscal dynamics of mountain areas in Croatia by comparing them with the average trends at the national level. Therefore, the aim of this research was to critically and empirically examine the efficiency and shortcomings of the previous system of support for mountain area development within the framework of the legally defined objectives of Croatian regional policy. The results of the conducted research show an increasing development divergence between the Republic of Croatia and its mountain areas, but also an inefficiency of state interventions in curbing this process. The main reasons for this are the low level of state subsidies, the lack of quality criteria for their allocation and the implementation of insufficient measures and instruments for the development of mountain areas.
Nacionalni sustavi koji omogućavaju neometano upravljanje i efikasnu implementaciju fondova regionalne (kohezijske) politike EU, presudni su za uspjeh korištenja te politike u pojedinoj državi EU. ...Med strok signutim, prostor za raznolikost u implementaciji i upravljanju regionalnom politikom EU je velik. Stoga se nacionalna iskustva razlikuju zbog brojnih faktora, poput intenziteta i tipa EU financiranja, koherentnosti područja u koja se sredstva fondova EU usmjeravaju te relativne snage nacionalne administracije. Stoga sustavi implementacije mogu znatno odstupati med strok signu državama, a prikupljanje i obrada podataka za potrebe ovoga rada znatno je otežana zbog nejednake trensparentnosti i dostupnosti podataka o arhitekturi nacionalnih institucionalnih sustava upravljanja fondovima EU. Rezultati istraživanja u ovom radu pokazali su da sustavi (arhitektura) upravljanja fondovima regionalne politike EU med strok signu državama nisu identični zbog cijelog niza faktora. Med strok signutim, u analiziranim državama u ovom radu prisutne su i sličnosti, što je dijelom posljedica prijenosa iskustava med strok signu državama. Stoga rezultati istraživanja pokazuju da je moguće definirati optimalan i funkcionalan nacionalni sustav upravljanja fondovima regionalne politike EU, temeljen na iskustvima usporedivih država te ga primijeniti i na Hrvatsku. S obzirom da se nalazimo na samom početku nove financijske perspektive EU (2021. - 2027.), kada se po državama članicama EU definiraju sustavi upravljanja fondovima EU za novu financijsku perspektivu, a objavljenih radova/istrživanja koji bi bili podloga takvim odlukama i na razini Hrvatske nema, time je
Regionalna politika jedna je od najsloženijih javnih politika. Prioritetni joj je cilj uravnoteženiji razvoj nacionalnog prostora. Jedan od preduvjeta za uspješno provođenje regionalne politike ...gospodarski su homogene regije kako bi provođenje, praćenje i ocjena razvojnih mjera bili što jednostavniji i logičniji. U radu se razmatraju značajke i uloga predloženih planskih područja (prema prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju) u formuliranju i vođenju razvojne politike. Povezano s tim, analizirani su demografski i ekonomski profil NUTS 2 regija, planskih područja i pripadajućih županija korištenjem razvojnih indikatora za 2011., odnosno 2013. godinu. Demografske značajke istražene su komparativnom analizom prostornog razmještaja stanovništva i indeksom demografskih resursa, a gospodarske standardnim ekonomskim pokazateljima – bruto domaćim proizvodom, bruto domaćim proizvodom po stanovniku, stopom nezaposlenosti, kompozitnim indeksom razvijenosti i indeksom specijalizacije.
The book Prostor, regija, razvoj ('Space, region, development') deals with numerous issues, relevant for regional policy and sustainable regional and spatial development. The fields addressed, like ...monitoring and evaluation, processes of urban development, situation on the real estate market, creative class, creative industry, cultural industry, and natural conditions as a factor of spatial and regional development, show the diversity and complexity of the processes taking place in space and regions. From this perspective our ambition is not to solve all the crucial issues at one time, but to contribute to spatial and regional policy with selected studies, methodological approaches and policy recommendations. The chapters pave the way to integrated spatial and regional development, bearing in mind complexity of the field and knowing the most recent analyses. In order to support decision-making with the adequate knowledge, comprehensive studies should be further supported and later used in the policy making processes.
The Alps are one of the most sensitive regions in Europe, and their future development represents a challenge that demands the cooperation of various experts, the business world, politics, and ...society, as well as the people living there. The Interreg IIIB project DIAMONT, which took place from 2005 to 2008, also addressed Alpine developmental challenges. This monograph presents the basic results of the project, supported by the broader theoretical framework of regional and sustainable development. We first present the cultural differences in the Alps and their influence on sustainable regional development. This is followed by the results of a Delphi analysis, which helped reveal the basic development tendencies in the Alps, and then we discuss appropriate indicators for regional development and harmonizing data. Attention is then dedicated to regional development instruments and the participative process, which is essential for attaining truly sustainable development. Finally, we present a Slovenian perspective on these issues.
Ovaj se rad bavi prostornom ekonometrijskom analizom podataka o
regijama Europske unije. Osnovni je cilj rada rasvijetliti čimbenike koji su povezani s
ekonomskim uspjehom regija. Ekonomski se uspjeh ...definira na dva načina: kao opća
razina ekonomskog bogatstva i kao uspjeh u znanstveno-tehnološkom inoviranju.
Primjenjuju se metode vizualne i eksplorativne prostorne analize i multivarijantni
modeli prostorne zavisnosti. Prostorno je grupiranje značajniji čimbenik kada je riječ
o ekonomskom bogatstvu nego kada je riječ o uspjehu u znanstveno-tehnološkom
inoviranju. Drugim riječima, regije mogu postati inovativne premda se ne nalaze u
inovativnom okruženju, ali mnogo teže postaju bogate ako nisu u bogatom okruženju.
Multivarijantna analiza otkriva kako su ova dva modela ekonomskog uspjeha povezana
s različitim nezavisnim varijablama. Za razliku od uspješnosti shvaćene kao bogatstvo,
uspješnost shvaćena kao inovativni potencijal povezana je s faktorima koji upućuju
na liberalniji i manje egalitarni oblik razvoja. Ova se razvojna dvojba posebno oštro
postavlja pred postkomunističke regije u Istočnoj Europi.
Prestrukturiranje gospodarstva i prijelaz na tržišno gospodarstvo imali su različit utjecaj na gospodarski položaj regija. Utjecaj promijenjenih gospodarskih i društveno-političkih okolnosti u ...pojedinim regijama ovisio je o brojnim čimbenicima: gospodarskoj strukturi regija, njihovoj sposobnosti da se preorijentiraju na strana tržišta, razvojnim potencijalima, razvojnim strategijama te strateškim odlukama. Razvojni problemi su posebice izraženi u područjima koja obilježavaju strukturno nazadovanje i gospodarske slabosti vezane uz ruralnu orijentaciju, u demografski ugroženim područjima, te u područjima s niskim prihodima po stanovniku i visokim stopama nezaposlenosti. Periferan položaj slabije razvijenih područja uzrokovao je demografsko pražnjenje ruralnih područja i koncentraciju stanovništva u urbanim centrima. Nepovoljna demografska slika, iseljavanje mladog stanovništva, nepovoljan obrazovni sastav stanovništva, nedostatak stručnih kadrova, te nedostatak strateških odluka rezultirali su sve većim zaostajanjem slabije razvijenih regija za razvijenim regijama. Rezultati empirijskih analiza podjele NUTS 3 regija u Sloveniji u grupe, uzimajući u obzir odabrane razvojne pokazatelje, pokazali su da gospodarski razvoj nije bio u skladu sa suvremenim poimanjem ujednačenoga regionalnog razvoja ni u skladu s principom integriteta primjene regionalne politike na čitavom državnom teritoriju. Postojeće regionalne razvojne nejednakosti potvrđuju tezu da tržišni mehanizam sam po sebi ne može smanjiti gospodarske nejednakosti i nadomjestiti potrebu za učinkovitim provođenjem regionalne politike.
PDF
