Različite ideološke pozicije određuju modele, odnosno politike usmjerene prema reguliranju prostitucije, tj. prema osobama koje se prostitucijom bave, organiziraju prostituciju ili traže usluge u toj ...domeni društvenog života. U ovom radu prikazujemo stavove relevantnih stručnjaka/inja o politikama prostitucije u Republici Hrvatskoj. Rezultati rada temelje se na kvalitativnom istraživanju provedenom polustrukturiranim intervjuima na uzorku 15 stručnjaka/ inja iz različitih područja (ministarstava, vladinih ureda, neovisnih državnih tijela, saborskih odbora i civilnih udruga) u čijem je djelokrugu regulacije fenomen prostitucije ili s njim povezani problemi. Sugovornici/e prostituciju najčešće smještaju ili u diskurs nasilja i eksploatacije ili u diskurs seksualnog rada. Većina stručnjaka/inja zagovara promjenu modela regulacije prostitucije, a među najčešće spominjanim europskim modelima, na koje bi se hrvatski model mogao ugledati, su švedski model kriminalizacije klijenata, dekriminalizacijski model i model legalizacije. Primjetno je da se stručnjaci/kinje iz civilnog društva koji donose programe smanjenja štete i rade s osobama koje prodaju seksualne usluge češće opredjeljuju za liberalne modele reguliranja prostitucije. Svi stručnjaci/kinje ističu važnost donošenja politika koje bi bile usmjerene prema lakšem izlasku iz prostitucije.
Different ideological positions determine models or policies aimed at regulating prostitution, respectively persons who engage in prostitution, organize prostitution or seek services in that domain of social life. In this paper, we present the views of relevant experts on prostitution policies in the Republic of Croatia. The conclusions of the paper are based on a qualitative research conducted in semi-structured interviews on a sample of 15 experts from different fields (ministries, government offices, independent state bodies, parliamentary committees and civil society organizations) in whose scope of regulation is the phenomenon of prostitution or related problems. Interviewees most often place prostitution either in the discourse of violence and exploitation or sexual labor. Most experts advocate a change in the model of regulation of prostitution, and among the most frequently mentioned European models, which the Croatian model could be modeled on, are the Swedish model of criminalization of clients, the decriminalization model and the model of legalization. It is noticeable that civil society professionals who devise harm reduction programs and work with people who sell sexual services are more likely to opt for liberal models of regulating prostitution. All experts emphasize the importance of adopting policies that would make it easier to get out of prostitution.
Pretraživanje o zdravlju na internetu postalo je vrlo rašireno. Kako starije osobe imaju više zdravstvenih problema, mogle bi postati sve veći konzumenti digitalnih zdravstvenih sadržaja. No, budući ...da imaju slabije računalne vještine te da nisu naviknute na ulogu „osnaženog pacijenta“, mogle bi doživjeti pretjeranu zabrinutost dok pretražuju o svojim simptomima. Istraživanja sugeriraju da je pretraživanje o zdravlju na internetu potencijalni rizični faktor za patološku zdravstvenu anksioznost, a možda na poseban način djeluje upravo na starije osobe. Istraživanja o pretraživanju kod starijih malobrojna su i uglavnom provedena bez jasnog teorijskog okvira što otežava smislenu interpretaciju i integraciju njihovih nalaza. Stoga je cilj ovoga preglednog rada ponuditi takav teorijski okvir (Leventhalov model zdravorazumske regulacije) te dati pregled nalaza dosadašnjih istraživanja u području integrirajući ih u predloženi model. Ovaj model predviđa da dob i dobne promjene u doživljaju sebe rezultiraju promjenama u zdravstvenim kognicijama i ponašanjima. Pretraživanje o zdravlju na internetu može se konceptualizirati kao strategija suočavanja i sa zdravstvenom prijetnjom i emocionalnom neugodom, a koja ima posljedice na kognitivne reprezentacije bolesti (identitet, uzrok, posljedice, mogućnost kontrole i vremensku dimenziju), zdravstvena ponašanja i ishode. Polazeći od pretpostavki modela, raspravljeno je kako pretraživanje može rezultirati zdravstvenom anksioznošću. Na kraju su pružene smjernice za buduća istraživanja i razmotrene njihove praktične implikacije.
Health information seeking on the Internet has become widespread. Since the elderly experience more health issues, they might become more frequent users of digital health content. But, since their computer skills are less advanced and since they are not used to the role of the „empowered patient“, researching their symptoms online might result in excessive anxiety. Research suggests that health information seeking might be a risk factor for pathological health anxiety, yet it may have a specific effect on the elderly. Studies on health information seeking in older adults are sparse and mostly conducted without a clear theoretical framework which complicates meaningful interpretation and integration of their findings. Therefore, the aim of this review paper is to propose such theoretical framework; Leventhal’s Common-sense model of self-regulation, and to review findings of previous studies in the area integrating them in the proposed model. According to this model, ageing and age-related changes in the self, affect health-related cognitions and behaviours. Health information seeking may be conceptualized as a coping response to both health threat and emotional discomfort, which has consequences on illness representations (identity, cause, consequences, control, and timeline), health behaviours and outcomes. Special emphasis was placed to a way in which health information seeking online can result in health anxiety according to the proposed model. Finally, avenues for future research are provided and their practical implications considered.
Brojna su istraživanja koja pokazuju da je afektivna vezanost u odraslom dobu povezana sa mentalnim zdravljem. Savremeni pristupi afektivnoj vezanosti postuliraju da ova povezanost nije direktna nego ...da je posredovana različitim psihološkim procesima i regulatornim mehanizmima. Osnovni cilj aktuelnog istraživanja je provera pretpostavke da je relacija između dimenzija afektivne vezanosti, odnosno izbegavanja i anksioznosti sa jedne strane i depresije kao stanja sa druge strane, posredovana različitim psihološkim mehanizmima iz domena iracionalnih i racionalnih uverenja, anksioznih misli i strategija regulacije afekta. U istraživanju je učestvovala 231 odrasla osoba (134 ženskog pola) iz nekliničke populacije, prosečne starosti 39 godina. Rezultati ukazuju da veza između dimenzija afektivnog vezivanja i depresivnog stanja nije direktna, već se ostvaruje preko kognitivno-afektivnih regulatornih mehanizma. Katastrofiranje i zdravstvena zabrinutost se izdvajaju kao opšti, nespecifični medijatori sa najvećim efektom, koji objašnjavaju kako relaciju dimenzije anksioznosti, tako i relaciju dimenzije izbegavanja i depresivnosti. Kao specifični medijatori se izdvajaju racionalna uverenja u relaciji izbegavanja i depresivnosti i pozitivno refokusiranje u relaciji dimenzije anksioznosti i depresivnosti u smislu da je povezanost izbegavanja i depresivnosti posredovana sniženim racionalnim uverenjima, odnosno da je povezanost između dimenzije afektivnog vezivanja – anksioznosti i depresivnosti kao stanja, posredovana smanjenim pozitivnim refokusiranjem. Sve medijacije su potpune.
Zagušenje prometa na gradskim prometnicama moglo bi imati negativne posljedice na privredu, okoliš i kvalitetu života. Zbog toga su provedena mnoga istraživanja u cilju pronalaženja protumjera kroz ...strategije reguliranja prometa u skladu s postojećim stanjem u prometu. Te su strategije usmjerene osiguranju automatske regulacije prometa primjenom različitih metodologija inteligentnih sustava i upravljanja prometom. Ovaj rad daje pregled metoda regulacije prometa kao što su prilagodljivost zahtjevima regulacije prometa, pristup zasnovan na modelu te onaj kojim se registriraju i prosljeđuju informacije o stanju zbog koordiniranog reguliranja raskrsnica i ulaza na autoput. Daje se i sustav obavještavanja vozača o načinu usmjeravanja prometa po mreži. Uz to se daje i pregled metoda ineligentnih sustava koje uključuju računarske informacije, mreže koje povezuju više predstavnika i Petri mreže, sve popraćeno s nekoliko kratkih primjera. Raspravlja se o izvedivosti ovih upravljačkih i inteligentnih sustava uz sugestije za daljnje radove.
Razvitak hrvatskog tržišta kapitala je dominantno regulatorno određen, pri čemu je najsnažniji utjecaj harmonizacije hrvatske regulative s europskom pravnom stečevinom. Za razliku od mnogih ...razvijenih zemalja u kojima su regulatorne promjene vezane uz tržište kapitala bile postepene, one su se u Hrvatskoj dogodile u nekoliko godina. Emisije vrijednosnih papira na hrvatskom tržištu kapitala kojima poduzeća prikupljaju sredstva su rijetke, bez obzira što je krovni regulatorni okvir prilagođen za prikupljanje kapitala na europskom tržištu. Iako je problematika emisija vrijednosnih papira višedimenzionalna, u ovome radu cilj je istražiti utjecaj troškova emisije vrijednosnih papira na odluke izdavatelja iz realnog sektora gospodarstva o prikupljanju kapitala emisijom vrijednosnih papira. Polazeći od pretpostavke da su troškovi emisije vrijednosnih papira izdavateljima visoki, u radu se analiziraju stavovi izdavatelja dionica i izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira o izravnim i neizravnim troškovima emisije vrijednosnih papira. U radu je pokazano da su troškovi uvrštenja i održavanja uvrštenja vrijednosnih papira u Hrvatskoj razmjerno visoki, da izdavatelji veću transparentnost poslovanja ne doživljavaju kao prepreku emisiji vrijednosnih papira, te da se regulatornim putem može i treba djelovati na smanjenje nelikvidnosti tržišta.
Tema ovog rada problematika je pravne regulative bespilotnih zrakoplova te upotreba istih u civilne svrhe. U prvom dijelu rada osvrnut ćemo se na pojam bespilotnih zrakoplova te na koji način ...pozitivno pravni propisi Republike Hrvatske definiraju bespilotne zrakoplove, ali ćemo se kratko osvrnuti i na povijest bespilotnih zrakoplova. Analizirajući povijesni dio, naglasak ćemo staviti na evoluciju bespilotnih zrakoplova, odnosno na njihovu sve veću primjenu u civilne svrhe i probleme s kojima se, zbog toga, današnje društvo i zakonodavstvo susreće. U drugom dijelu rada detaljno ćemo analizirati važeće propise Republike Hrvatske koji reguliraju materiju bespilotnih zrakoplova te pravnu regulativu unutar Europske unije. Osim toga, navest ćemo i analizirati načine na koje se problemi različite pravne regulacije unutar država članica Europske unije namjeravaju riješiti. U trećem dijelu rada ponajprije ćemo se posvetiti pitanju upotrebljivosti bespilotnih zrakoplova u civilne svrhe. Naglasak će biti na upotrebljivosti bespilotnih zrakoplova u poljoprivredi te na analiziranju budućih uloga bespilotnih zrakoplova izvan vojnih okvira.
The Baroque fortifications of Osijek, the largest fortified complex built in Croatia in the eighteenth century, were constructed from the end of the seventeenth to the end of the eighteenth century ...in four major stages that differed in plan and conceptual approach. These differences were largely linked to changes in political and/or broader historical circumstances, with the participation of a number of different key historical protagonists and the designers they engaged. The city, which is located at an important strategic crossing over the River Drava, was at a later stage of the Great Turkish War transformed into a city-fortress with new bastion fortifications. Designed by Mathias von Kaisersfeld, they were executed in 1692 in preparation for the Battle of Slankamen in 1692, in which Louis William, Margrave of Baden-Baden, won an important victory, and they were also to serve for the continuation of the war after this battle until the Treaty of Karlowitz in 1699. Besides Petrovaradin, whose construction began one year later also to the design of engineer Mathias von Kaisersfeld, Osijek was the first new city-fortress built in the newly-liberated territories, on the new frontier with the Ottoman Empire. Its design was very similar to that of Kaiserswerth, the fortress of the Diocese of Cologne on the Rhine; it had three landward-facing bastions and two demi-bastions facing the River Drava. The construction featured earth embankments excavated from a wide trench into which water from the Drava could be let. Construction stopped after the peace treaty was signed and resumed in 1710, when the fortifications were clad with bricks because Prince Eugene of Savoy and Emperor Joseph I concluded, in 1709, that there was danger of the Ottoman Empire becoming involved in the War of the Spanish Succession between the Alliance and France. In the same year, Prince Eugene started to build, to the design of his architect Lucas von Hildebrandt, his bastioned castle in Bilje on his Belje estate near Osijek, as the centre of his demesne. The castle was built for defence against the Hungarian rebellion, but was also to serve as his future personal headquarters in preparation of a new war against the Ottoman Empire. A new plan for the modernization of the Osijek fortifications was drawn up in 1712 for the same purpose. It was an integral plan for the layout of the cityfortress combined with the final design for a Baroque city with a new square (Paradenplatz) in the centre and a new arrangement of city streets to replace the inherited, older, urban tissue. The plan was designed by engineer Jean Petis de la Croix, and it became a model for the entire future system of new city-fortresses whose construction Prince Eugene of Savoy organized and headed after the war. At that time Petis de la Croix also made the plan for Szeged, and the construction of a new fortress in Slavonski Brod began in 1715 in preparation for the war. In the same year engineer Visconti made a plan for Carlsburg, the main fortress in Transylvania (Alba Iulia). After the triumph in the war of 1716-1718 and the conquest of Timişoara and Belgrade, Prince Eugene of Savoy proposed, in a memorandum to Emperor Charles VI, the construction of a large system of fortresses on the new south-eastern border, with Belgrade at its centre. It was to be composed mostly of old historic cities located at key strategic sites and interconnected by large, navigable, Pannonian rivers, and partly also of new city-fortresses planned between them on the remaining particularly prominent sites. To this end, even before the peace treaty was signed, the modernization began of Belgrade’s old Citadel at the mouth of the Sava into the Danube, and then the construction of new city fortifications to the design of engineer F.N. Sully, but after complaints that construction according to this plan was too expensive, in 1722 a new design was selected by engineer Nicolas Doxat de Démoret, who had previously designed new Timişoara. The following year, Prince Eugene appointed engineer Doxat as Chief Planner of Belgrade, as well as of all the other new fortresses on the Frontier. Originally Swiss, born in Yverdon, Nicolas Doxat de Démoret trained in the Netherlands as a fortification engineer, and then participated in the rebuilding of Mannheim in the service of the Prince Palatinate. To the project of Menno van Coehorn, this town was transformed from a late-Renaissance to an oval Baroque city-fortress. After that, he entered the service of General Mercy, who became a successful Governor of the Timişoara Banat. Following his appointment as Chief Planner of all the fortresses, in the next less than a decade-and-a-half, Nicolas Doxat realized, with the full support and confidence of Prince Eugene of Savoy, a great and remarkable architectural oeuvre and become the Austrian “Vauban”, a builder and designer not only of Belgrade and Timişoara, but also of most of the other major city-fortresses in the whole new system. However, due to a series of adverse circumstances, his oeuvre has to this day largely remained forgotten and disregarded, and partly overshadowed by his unwarranted death sentence and execution in the new war against the Ottoman Empire in 1738, following an intrigue by von Seckendorf. By designing and systematically supervising the construction of the fortress system as a whole, and after designing and monitoring the construction in its middle and the east wing, after 1727 Doxat especially devoted itself to new projects in the west wing of the system, in Slavonia and Croatia. First he designed the modernization of the Brod Fortress (Slavonski Brod) in 1728 at the invitation of the Commander-in-Chief of the Slavonian General Command John Joseph O’Dwyer, and next year he completed a plan to modernize the Osijek fortifications. There Doxat developed the basic design of the Osijek engineer von Haisse into a completely new concept of fortifications along the River Drava, which we can look on as a separate, third stage and the culmination in the development of the Baroque fortifications of the Osijek city-fortress. The landward fortifications were strengthened by additional fortified accesses to the fleches placed at the top of the double glacis, the new casemate bastion of St Eugene was built into the previous riverbed, and a new, seventh bastion of St Elizabeth was added. Between them, Doxat designed an intricate and original system of canals and embankments with a separated redoubt, designed as a fleche but as big as one of the bastions, extending deep into the riverbed. This complex was a kind of architectural mechanism for filling the fortress moat with water even when the water level of the river was low. Together with the double trench around the crownwork on the opposite side of the river, it enabled water management for the purpose of defence, but also served for continued navigation on the river even at low water levels. The project was completely executed in the next few years in the last period of Prince Eugene of Savoy’s life, and in 1731 it was supplemented by one of Doxat’s architectural “miniatures” in the form of a reduced lunette in front of the Water Gate, which cleverly resolved access to the gate during different water levels. In the second half of the century, under the reign of Empress and Queen Maria Theresa, the Osijek fortifications were once again reconstructed to the design of engineer Johann Philip von Harsch. In that last, fourth stage of development, the landward fortifications were reduced by eliminating the double glacis, and during the reign of Emperor and King Joseph II, a passage was opened through the until then impenetrable hornwork directly into the Lower Town suburb, but the fortifications on the Drava remained unchanged.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da je dobrobit roditelja djece s teškoćama niža u odnosu na roditelje djece urednog razvoja. No, većina tih istraživanja provedena je upravo s tom svrhom, ...stavljajući roditelja i teškoću djeteta u prvi plan, što je moglo dovesti do distorzije u odgovorima. Dodatno, ispitanicima se pristupalo s obzirom na činjenicu da li imaju ili nemaju dijete s teškoćama, dok su druge relevantne karakteristike zanemarene. Cilj ovog istraživanja je usporediti roditelje djece s teškoćama i slične roditelje djece urednog razvoja, s obzirom na različite indikatore dobrobiti i specifične izvore zadovoljstva životom. Ova studija provedena je u sklopu projekta CRO-WELL: hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti. Uzorak koji je korišten za potrebe ovog istraživanja sastoji se od 41 roditelja djece s teškoćama.Svaki od tih roditelja uparen je s roditeljem djeteta urednog razvoja prema nekim karakteristikama. Posljedično, u ovom istraživanju koristili smo dva uzorka, u kojima je većina sudionika ženskoga spola, u braku, iz velikih gradova, zaposleni, a dvije trećine završile su barem srednju školu. Ispitanici se razlikuju s obzirom na zadovoljstvo slobodnim vremenom, a niži stupanj zadovoljstva u ovom području pokazuju roditelji djece s teškoćama. Dodatno, roditelji djece s teškoćama rjeđe se osjećaju ugodno. Obje skupine roditelja češće koriste aktivne nego pasivne strategije regulacije emocija, kao strategije suočavanja s negativnim emocijama. Proaktivne strategije povezane su s višim, a pasivne s nižim stupnjevima dobrobiti, što naročito dolazi do izražaja kod roditelja djece s teškoćama.
Svrha – Cilj rada je temeljem empirijskog istraživanja predložiti okvir za razumijevanje procesa odlučivanja potrošača pri izboru restorana za obrok u slobodno vrijeme.
Metodološki pristup – Korišten ...je interpretacijski pristup u svrhu razumijevanja složenosti procesa i različitih faza u tom procesu. Provedeno je istraživanje putem šest fokus grupa s potrošačima različitih dobi i zanimanja u jugoistočnom dijelu Ujedinjenog Kraljevstva.
Rezultati i implikacije – Korišten je stilizirani EKB model procesa odlučivanja potrošača (Tuan-Pham i Higgins, 2005) kao okvir za razvoj različitih faza procesa. Identificirana su dva različita dijela procesa. Otkriveno je da je za fazu prepoznavanja problema ključna prigoda. Kod procjene alternativa, a posebno kod osjetljivosti procjenjivanog sadržaja, istraživanje pokazuje kako je teorija fokusa regulacije (regulatory focus theory) Tuan-Phama i Higginsa (2005) primjenjiva na odlučivanje pri izboru restorana.
Ograničenja – Eksplorativno istraživanje ograničeno je na mali uzorak jednog zemljopisnog područja.
Doprinos – Rad predstavlja prvu primjenu stiliziranoga EKB modela koja uzima u obzir motivacijske dimenzije odlučivanja potrošača koje nedostaju u drugim modelima. Zaključno, model može imati širu primjenu u drugim istraživačkim kontekstima.
PDF
