Ortopedija se u Sloveniji počela razvijati nakon Prvoga svjetskog rata s pojavom velikog broja ratnih invalida. Dr. Anton Brecelj, koji je 1919. postavio temelje invalidskoj skrbi, motivirao je ...češkog liječnika dr. Franca Minařa da specializira ortopediju te je po povratku sa specijalizacije 1923., u okviru Kirurškog odjela ljubljanske bolnice otvorio ortopedski pododjel. Poslije mu se pridružio dr. Brecelj koji je 1937. preuzeo vodstvo odjela. Nakon 1945., kada je bio ostvaren kompletan Medicinski fakultet u Ljubljani, ortopedija je postala samostalna specijalizacija. Osnovane su Katedra za ortopediju i fizikalnu medicinu te Ortopedska klinika. Uz razvoj struke i klinike, liječnici Ortopedske klinike sudjelovali su i u otvaranju drugih slovenskih ortopedskih ustanova: Bolnice za koštanu tuberkulozu u Valdoltri 1946., koja će postati najveća ortopedska bolnica u Sloveniji, te brojnih specijaliziranih ambulanti i ortopedskih odjela u drugim slovenskim gradovima. Uz to, nastali su i Škola za fizioterapeute i Zavod za rehabilitaciju invalida u Ljubljani, Dom za invalidnu mladež u Kamniku te Lječilište i rehabilitacijski centar u Laškom. Godine 2011. ortopedija u Sloveniji raspolaže s oko 600 postelja i brojnim ambulantama. Ortopedijom se bavi oko 75 specijalista koji godišnje liječe oko 50.000 pacijenata
Rak dojke je najučestaliji rak u žena diljem svijeta. Predstavlja veliki teret ne samo za bolesnike nego i za njihove obitelji i društvenu zajednicu. Ranim otkrivanjem i multidisciplinarnim pristupom ...u liječenju povećava se stopa preživljenja. Međutim, liječenje može biti intenzivno s posljedičnim nuspojavama koje smanjuju kvalitetu života. Rehabilitacija i palijativna
skrb imaju veliku ulogu glede utjecaja bolesti i liječenja na kvalitetu života bolesnika. Studije upućuju na korelaciju između kvalitete života i stope preživljenja. Sve to rezultira potrebom za uključivanjem rehabilitacije i palijativne skrbi u kompleksno liječenje raka dojke od početka bolesti do kraja života.
Cilj našeg istraživanja bio je procijeniti učinkovitost rehabilitacijskih intervencija kod bolesnika liječenih u Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju s reumatologijom (Zavod) Kliničkog ...bolničkog centra (KBC) Split temeljem praćenja mjera ishoda liječenja. Provedeno je retrospektivno istraživanje temeljeno na uvidu u medicinsku dokumentaciju 1024 bolesnika liječenih u Zavodu u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. Bilježeni su podaci o dobi, spolu i dijagnozama svakog bolesnika, a prikupljani su podaci o tome koje su mjere ishoda liječenja određene prilikom prijema, odnosno prilikom otpusta s hospitalizacije te postoji li uz to i opisna procjena stanja pri otpustu. Dobiveni podaci obrađeni su McNemar testom za usporedbu mjera iste grupe ispitanika pri prijemu i pri otpustu. Rezultati istraživanja ukazuju na nedovoljno provođenje mjera ishoda liječenja u Zavodu. Najčešće korištena mjera ishoda, Indeks funkcijske samostalnosti po Barthelovoj (BI), određen je i pri prijemu i pri otpustu kod 614 (60 %) bolesnika, a nije određen niti pri prijemu, niti pri otpustu u čak 243 (24 %)
bolesnika. Kod određivanja BI i opsega pokreta uočena je statistički značajna razlika između udjela ispitanika u ukupnom broju ispitanika (N = 1024), kojima je mjera ishoda uzeta kod prijema, a nije kod otpusta te udjela ispitanika kojima je uzeta kod otpusta (P < 0,01).
Osnovni zaključak istraživanja je kako se mjere ishoda liječenja u Zavodu premalo koriste i neadekvatno provode. Provođenje mjera ishoda liječenja svedeno je na svega nekoliko najjednostavnijih testova i mjerenja, a ni ona se u velikog broja bolesnika ne provedu ili se provedu nesukladno preporukama.
