Ova studija je provedena u svrhu utvrđivanja utjecaja načina reprodukcije i soja (za mužjaka i ženku) kunića na neke zootehničke i reprodukcijske parametre. U tu svrhu je 2019. godine obavljen nadzor ...u regiji Setif (sjeveroistočni Alžir) poluintenzivnog uzgoja 25 kunića križanaca. Statistička analiza je pokazala vrlo značajan utjecaj načina reprodukcije na broj parenja po parenju koje je dovelo do začeća (P=0,0001) s prosjekom od 1 ± 0 kod umjetnog osjemenjivanja (stopa plodnosti od 80 %), dok je iznosila 1,45 ± 0,51 u prirodnom parenju sa stopom plodnosti od 61%. Masa kunića kod odbića je bila veća kod umjetnog osjemenjivanja nego kod parenja (587,25 ± 338,19 g, odnosno 575,0 ± 375,44 g). Rezultati u svezi s brojem ukupno okoćenih, živorođenih i odbijenih kunića te interval od okota do parenja koje je dovelo do začeća prirodnim načinom bio je (7,4 ± 3,12), (4,55
± 3,12), (4,55 ± 3,12), (12,65 ± 2,30), odnosno (19,15 ± 3,58); a kod umjetnog osjemenjivanja: (6,90 ± 4,12), (5,75 ± 4,12), (5,75 ± 4,12), (11,65 ± 2,05), odnosno (18,99 ± 3,2) (P>0,05). Nadalje te u svezi sa sojevima, podatci su pokazali da ženke nisu imale značajnog utjecaja na proučavane varijable. S druge strane, mužjaci su imali vrlo značajan utjecaj na broj parenja po parenju koje je dovelo do začeća (P= 0,000), dok nije bilo utjecaja na druge parametre (P>0,05). Zaključno, kontrola i upravljanje reprodukcijom ključ su za uspjeh u uzgoju kunića, stoga je kombinacija uvjeta uzgoja i genetičkih učinaka glavni alat za uspješan uzgoj kunića.
