Cilj ovoga rada je upotpuniti i obogatiti dosadašnje spoznaje o romanskim elementima u ličkim govorima pa time i u govoru Baških Oštarija. Iako se nalaze na geografskoj granici između Like i ...Podgorja, te iako čak administrativno pripadaju općini Karlobag, govor Baških Oštarija zapravo u svim svojim komponentama, uključujući i leksičku, odgovara ličkim govorima. To su štokavsko – ikavski govori zapadnoga štokavskoga dijalekta. Budući da je povijest Baških Oštarija bila ponešto drugačija od povijesti priobalnoga područja, ni broj romanizama u oštarskome govoru ne može se uspoređivati s brojem romanizama u govorima jadranskih mjesta, ali je bitan pokazatelj kako se jezični kontakti ne moraju uvijek podudarati s povijesnima.
Rad iznosi rezultate istraživanja provedenog na korpusu dalmatinskih gastronomskih izraza, prikupljenih na oko 95 lokaliteta Dalmacije. Sakupljeni je jezični materijal najprije bio obrađen ...etimološki, da bi se potom u njemu analizirala romanska prisutnost, te međusobna interakcija različitih jezičnih slojeva romanskoga podrijetla. Među starijim slojevima ističemo kasni latinski i dalmatski, dok među mlađim slojevima podcrtavamo prisutstvo venecijanskoga (uključuje i sve njegove varijetete: dalmatinsko-mletački, tršćanski, istromletački), talijanskog standarda i nekih središnjih, odnosno južnotalijanskih dijalekata.
Govor Milne na Braču cakavski je govor koji je sačuvao znatan broj romanizama u različitim semantičkim poljima. U radu se izdvojeno proučavaju posuđenice romanskoga podrijetla koje pripadaju ...semantičkomu polju odjeće, obuće i modnih dodataka. Proučavana građa prikupljena je isljučivo terenskim ispitivanjem. Od 79 analizirane posuđenice romanskoga podrijetla, većina ih potječe iz mletačkoga. Nastojalo se precizno zabilježiti i istražiti spomenute romanizme koji se postupno gube iz milnarskoga govora uslijed promjene u načinu odijevanja i novoga načina života, ali i zbog utjecaja standardnoga jezika.
Cilj ovog rada bio je, ne ulazeći u etnološke aspekte istraživanja,
s isključivo jezičnog stajališta popisati te etimološki i
leksikološki obraditi romanske elemente vezane za kulturu odijevanja
i ...upotrebu predmeta od tekstila u ražanačkom kraju.
Terenskim istraživanjem u kontaktu sa stanovnicima tog kraja
prikupljeno je ukupno 60 romanizama koji se odnose na spomenuto
područje istraživanja. Riječ je o predmetima vezanima
za kulturu življenja tzv. „običnih ljudi“. Nakon što je autorica
2011. godine predstavila rezultate istraživanja romanizama vezanih
uz kuhinju i kulinarstvo, ovaj rad predstavlja nastavak
istraživanja romanizama s drugih područja ljudskog života u
govoru ražanačkoga kraja.
Leksik je govora Ložišća na otoku Braču bogat romanizmima. U članku se analiziraju posuđenice romanskoga podrijetla koje pripadaju semantičkomu polju zanimanja, zvanja i počasne službe. Građa je ...dobivena terenskim istraživanjem. Većina je posuđenica, kao što se očekuje, mletačkoga podrijetla. Premda su registrirani termini većim dijelom u upotrebi, oni postupno nestaju iz sustava uslijed prodora nove terminologije, izumiranja starih zanimanja i pojave novih, modernijega načina života, ali i zbog utjecaja standardnoga jezika.
Svrha ovog rada je bila prikupiti i istražiti romanizme iz semantickog polja kuhinje i kulinarstva u govoru ražanackog kraja, te ih objaviti na jednom mjestu. Razlog za takvo istraživanje leži u ...potrebi da se utvrdi postojece stanje u vremenu globalizacijskih procesa, te da se usporedi s romanizmima u drugim (uglavnom
otocnim) govorima zadarskog podrucja. Terenskim istraživanjem prikupljena su 92 romanizma koji su zatim etimološki obradeni. Rad se osvrce i na povijest ovog kraja, kao i na osnove ražanackog govora.
Svrha je ovog istraživanja utvrditi u kojoj se mjeri romanizmi javljaju u govoru
jednog mjesta na granici Like i Podgorja, čije stanovništvo govori zapadnom hrvatskom novoštokavštinom i gdje nema ...romanskog supstrata kao na obali. Budući
da se u Baškim Oštarijama hrvatski govori od samog utemeljenja naselja, romanizmi su ovdje tek posredno i u manjoj mjeri naslijeđeni iz supstrata, zahvaljujući
Karlobažanima koji su ljeti u Oštarijama napasali stoku, dok ih je mnogo više
preuzeto leksičkim posuđivanjem iz mletačkog, a kasnije i tršćanskog dijalekta,
uslijed intenzivnih kontakata s trgovcima s obale koji su govorili upravo tim dvama dijalektima, a koji su se u Baškim Oštarijama zaustavljali da predahnu prije
nastavka puta dublje u unutrašnjost.
Autorice u radu obrađuju obalne toponime romanskoga podrijetla na otoku Žirju. Etimološki su istražena i imena koja su zaobiđena u dosadašnjoj onomastičkoj literaturi, dok su za pojedina predložena i ...sasvim nova etimologijska objašnjenja. Istraživanje je obuhvatilo ispitivanje lokalnog stanovništva na terenu, kao i proučavanje starih pomorskih i katastarskih karata. Obrađeni su toponimi predhrvatskoga i dalmatoromanskog podrijetla (npr. Bȃkul, Balũn, Balkũn, Gãrmica, Guštȅranski, Šepurȉna), kao i oni noviji, koji su posljedica mletačke uprave u Dalmaciji (npr. Lantẽrna, Pjȁti, Škrvãda, Mažȉrina).
Sažetak
Predstavljeni rad doprinosi proučavanju romanskih jezika kroz
analizu njihova utjecaja na leksik dijalekta otoka Brača, koji se
odrazio i u pjesništvu Stjepana Pulišelića. Literatura koja je ...korištena
u istraživanju uključuje devet zbirki pjesama kojima je zajedničko
to što su usko vezane za bračku povijest i svakodnevni život otoka.
Rad sadrži popis zabilježenih romanskih posuđenica, njihovu podjelu
na semantička polja i etimologijsku analizu 33 romanizma koji
pripadaju semantičkom polju zvanja i zanimanja. Posuđenice potječu iz
talijanskog, mletačkog, tršćanskog, dalmatskog i francuskog jezika, od
kojih većina potječe iz mletačkog, odražavajući četiri stoljeća jezične
simbioze u razdoblju mletačke uprave u Dalmaciji.
Inojezične crte u ozaljskom govoru najčešće se odražavaju u leksiku. Posuđenice nisu ulazile u taj govor izravno iz matičnih jezika, nego posredstvom susjednih hrvatskih govora. Ovdje se navode ...riječi neslavenskoga podrijetla: hungarizmi, germanizmi, talijanizmi i turcizmi, koji svjedoče o naiječnoj dvostrukosti ozaljskoga govora. Prevlast riječi njemačkoga i mađarskoga podrijetla, uz brojne druge kajkavizme, potvrđuje jaču povezanost ozaljskoga govora s kajkavskim dijalektom, a velik broj talijanizama, zajedno s drugim nekajkavskim osobinama, upućuje i na nezaobilazno čakavsko obilježje ozaljskoga idioma.
