The remote mountain loch of Lochnagar is one of the most studied freshwater bodies in Europe. This book brings together knowledge gained over two decades of multi-disciplinary scientific study, with ...the results of lake sediment research covering millennia, to show how the loch has developed both naturally and as a result of human impact. Particular emphasis is placed on how this fragile ecosystem, and others like it, may be affected by future climate change.
Tijekom nedavnog rata krško područje Hrvatske bilo je ugroženo opasnim otpadom pa zahtijeva osobitu pažnju zbog izuzetne ekološke osjetljivosti. Postoje čvrste naznake da su različita organska ...zagađivala dospjela u okoliš. Također se pretpostavlja da je ulje koje sadržava poliklorirane bifenile (PCB) proliveno na nekoliko lokacija. Nakon prodiranja u okolinu, ovi se spojevi brzo apsorbiraju u tlu, sedimentu ili se bioakumuliraju u organizmima vodenog ekosustava. Uzimajući u obzir lokacije uništenih trafostanica u Zadru, Bilicama i Dubrovniku, postojala su nagađanja o daljnjem prodiranju organohalogeniranih otrovnih tvari i potencijalnoj ugroženosti Vranskog jezera te obalnog mora oko Zadra, Šibenika i dubrovačkog područja. Sedimenti i neki vodeni organizmi skupljeni su sa spomenutih područja i analizirani. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna zagađenost, odnosno nisu utvrđene visoke razine ovih zagađivala u područjima Vranskog jezera, grada Šibenika i Dubrovnika (lokacija Petka), dok je u zaljevu Mikulandra blizu Šibenika, Rijeci Dubrovačkoj, Brodanovu i Marini blizu Vruljice u Zadru, opažena značajno viša razina PCB-a. Iz tih razloga tijekom 2002. do 2005. godine vršena su mnogobrojna uzorkovanja i analiza ovih spojeva u zraku, zemljištu, sedimentima i organizmima zadarskog i dubrovačkog područja unutar projekta APOPSBAL koji je financirala Europska komisija. Rezultati ovih istraživanja prikazani su u ovome radu.
Voda onečišćena finim sedimentom može biti velika opasnost za zdravlje ljudi i okoliš. No u studijama utjecaja na okoliš i stanovništvo komplicirano je i teško procijeniti utjecaje sedimenta, osobito ...kad je riječ o kratkim razdobljima. U radu se opisuje novi procesni okvir – procjena utjecaja riječnih sedimenata, Fluvial Sediment Impact Assessment (FSIA) – osmišljen za predviđanje i analizu problema onečišćenja riječnim sedimentima koji potječu od građevinskih projekata. Postavljaju se tri opća načela, šest metodoloških koraka i nekoliko tehničkih pristupa na kojima se okvir temelji.
Prednosti su okvira sljedeće: temelji se na procesima, izričito se oslanja na dinamiku sedimenta, uključuje eksplicitne referencije za ekološke receptore, služi se općeprihvaćenim protokolima bionadzora, potiče multidisciplinaran pristup te se zasniva na bogatom iskustvu u velikim građevinskim projektima. Novi okvir nudi velik potencijal strože procjene stanja riječnog sedimenta prije, tijekom i nakon građevinske aktivnosti, primjerice polaganja naftnih i plinskih cjevovoda u rijeke.
U ovom radu istražen je mineralni sastav i zastupljenost mineralnih čestica koloidnih, a osobito nanometarskih dimenzija, u recentnim sedimentima iz različitih morskih okoliša jadranskog područja. ...Posebna pozornost posvećena je detaljnom istraživanju njihovih površinskih fizikalno-kemijskih, mineraloških, morfoloških i geokemijskih značajki. Također, istražen je utjecaj površinski vezanih organskih i anorganskih tvari na površinske fizikalno-kemijske značajke mineralnih čestica i njihova uloga u vezanju elemenata u tragovima. Dobiveni rezultati ukazali su da organska tvar uvjetuje stvaranje agregata s mineralnim česticama i njezinim uklanjanjem dolazi do porasta udjela glinovite komponente i smanjenja prosječne veličine čestica. Uklanjanje organske tvari uzrokovalo je porast SSA i CEC- a svih uzoraka, no istovremeno nije utjecalo na karakter naboja mineralnih čestica. Porast SSA i CEC-a sa smanjenjem veličine čestica posljedica je većeg udjela minerala glina i Fe i Mn oksida i oksihidroksida u sitnim frakcijama sedimenta, dok je intenzitet porasta SSA i CEC odraz zastupljenosti ovih mineralnih faza. Željezovi oksidi i oksihidroksid i, zbog velikih SSA, dodatno povećavaju ukupnu površinu uzorka. Ustanovljen je porast zastupljenosti metala asociranih s alumosilikatnom mineralnom fazom i Fe i Mn oksidima i oksihidroksidima prema sitnijim frakcijama. Uklanjanje Fe i Mn oksida i oksihidroksida ukazalo je na afinitet Co, Cu i Mo za Mn okside i oksihidrokside te As za Fe okside i oksihidrokside. Značajna zastupljenost karbonata u koloidnoj fazi utvrđena je u sedimentacijskom okolišu u kojem dolazi do njihovog autigenog formiranja. Nasuprot tome, u sedimentima u koje karbonati dolaze kao rezultat mehaničkog i kemijskog trošenja njihov udio u koloidnoj, a poglavito nanomineralnoj fazi je vrlo mali.
The main objective of this study was to determine the mineral composition and the occurrence of the colloidal, and particularly nanosized, mineral phases in the recent marine sediments of different sedimentological environments of the Adriatic Sea. Particularly, detailed investigation of their surface physico-chemical, mineralogical, morphological and geochemical properties were preformed. The influence of organic and inorganic surface coatings on these properties was also investigated. The results obtained showed that the removal of organic matter caused disintegration of aggregates, increase in clay fraction and lowering of mean particle size. Also, an increase in SSA and CEC was observed in all investigated samples. The removal of organic matter had no effect on the charge of mineral particles. The increase in SSA and CEC with particle size diminishing to colloidal dimension was ascribed to the accumulation of clay minerals and Fe and Mn oxides and oxyhydroxides in finer sediment fractions, while the intensity of this increment was the result of different distribution of these mineral phases. Iron and manganese oxides and oxyhydroxides on the surfaces of mineral particles additiona lly increased their SSA. The results showed an increase in concentrations of metals associated with aluminosilicates and Fe and Mn oxides and oxyhydroxides with particle size lowering. The removal of Fe and Mn oxides and oxyhydroxides significantly affected the distribution of Co, Cu and Mo on account of their association with Mn oxides and oxyhydroxides and indicated the importance of Fe oxides and oxyhydroxides in cycling of As in the environment. The significant occurrence of carbonates in colloidal mineral phase was determined in the sedimentary environment where their presence was the result of authigenic formation. In sediments where carbonates were a product of mechanical and chemical weathering, their occurrence in colloidal mineral phase was very limited.
Trisupstituirani organokos i trovi spojevi tributilkositar (TBT) i trifenilkositar (TPhT) korišteni su kao biocidna sredstva u protuobraštajnim bojama. Međutim, nakon što je ustanovljeno njihovo ...toksično djelovanje prema raznim neciljanim vodenim organizmima, njihova upotreba u tu svrhu zabranjena je u mnogim zemljama diljem svijeta, kao i u Hrvatskoj od 2006. godine. S obzirom da je hrvatska obala Jadrana područje s razvijenim nautičkim turizmom i intenzivnim priobalnim prometom, postoji velika vjerojatnost njenog onečišćenja organokositrovim spojevima, međutim ono do sada nije bilo istraživano. U ovom radu ono je provedeno određivanjem raspodjele organokositrovih spojeva (butilnih, fenilnih, oktilnih i metililnih) u različitim dijelovima morskog okoliša (morska voda, dagnje Mytilus galloprovincialis i sediment) duž cijelog priobalnog područja. Istraživanje je pokazalo da je na gotovo svim ispitivanim lokacijama prisutno zagađen je butil kositrovim spojevima, a najzagađenija su područja intenzivnog morskog prometa (marine i lučice). Također je istraživana stabilnost i ponašanje butilkositrovih i fenilkositrovih spojeva u zagađenim sedimentima te je pokazano kako se njihova razgradnja odvija prije svega u pornoj vodi, pri čemu proces desorpcije sa sedimenta određuje cjelokupan proces njihove razgradnje. Mehanizam i kinetika razgradnje istraživana je primjenom spojeva obogaćenih specifičnim izotopima kositra. Utvrđeno je kako se butilkositrovi spojevi u sedimentu razgrađuju brže od fenilkositrovih spojeva, dok je za obje grupe spojeva najsporija razgradnja trisupstituiranih derivata. Dokazano je kako značajnu ulogu u cjelokupnom procesu razgradnje tributilkositra imaju karakteristike sedimenta, posebice organska tvar koja određuje jačinu adsorpcije, a time i biodostupnu frakciju u pornoj vodi. Dakle, u sedimentima bogatim organskom tvari tributilkositar će biti stabilniji, sporije se razgrađivati i time dulje biti izvor zagađenja za morski okoliš.
Trisupstituted organotin compounds, namely tributyltin (TBT) and triphenyltin (TPhT), have been used as biocides in antifouling paints. Since it was established that they are highly toxic to various untargeted aquatic organisms, their usage in antifouling paints is banned in many countries worldwide, as well as in Croatia since 2006. In spite of the fact that Croatian Adriatic coast is an area with highly developed nautical tourism and intensive marine traffic, the level of contamination with organotin compounds was never investigated. In this work a comprehensive investigation of the distribution of organotin compounds (butyl tins, phenyl tins, methyltins and octyltins) in different marine compartments (seawater, mussels Mytilus galloprovincialis and sediments) long the entire coastal area was performed. The results obtained demonstrated that the majority of the investigated location is significantly polluted with butyltins, with the degree of pollution decreasing from marinas and ports to locations which are less exposed to marine traffic. A detailed research of butyltins and phenyltins behaviour and stability in contaminated sediments was performed. It was demonstrated that the degradation is taking place primarily in the porewater, while the critical step in the whole process is their desorption from sediments. The mechanism and kinetic of butyltins and phenyltins degradation was studied by species - specific isotopically enriched tracers. It was demonstrated that the first dealkylation step is the limiting step in their total degradation, while the degradation of butyltins is faster than the degradation of phenyltins. Furthermore, it was shown that sediments characteristics, mainly organic matter, by controlling the desorption influence the TBT degradation efficiency and consequently define its persistence in the contaminated sediments, which thus increase in sediments rich in organic matter.
PDF