Jezerski sedimenti rezultat su donosa materijala iz sliva i jezerske produktivnosti. Promjene u sedimentaciji mogu biti uzrokovane naglim preokretima u klimatskim uvjetima, kao i ljudskom aktivnošću. ...Jezerski sedimenti, jednom zakopani na dnu jezera, idealan su medij za očuvanje takvih promjena. Paleolimnološka istraživanja na jezerskim sedimentima istočno jadranske obale (Vransko jezero na Cresu, Bokanjačko blato, Vransko jezero kod Biograda i Baćinska jezera-Crniševo) omogućila su praćenje paleookolišnih uvjeta od kasnog pleistocena do danas. Uzorkovanje jezgri sedimenata rezolucijom od 1 cm, duljine 440, 780, 1101 i 840 cm, te precizno datiranje pomoću AMS 14C pružilo je uvid u procese taloženja, izvor materijala, uvjeta u jezerskoj vodi i produktivnosti jezera, na temelju provedenih mineraloških, geokemijskih, granulometrijskih, palinoloških analiza te analiza magnetskog susceptibiliteta i spektralne analize boje. Analizirana jezera su karbonatna jezera, potopljena krška polja, u kojima prevladava karbonatna sedimentacija, isprekidana sa siliciklastičnim donosom materijala iz sliva. Mineralni sastav jezerskih sedimenata uglavnom je reguliran tim procesima te ovisi o mineralnom sastavu slivnog područja i klimatskim faktorima, koji utječu na vrstu trošenja. Minerali glina rijetko su primarni indikatori klimatskih promjena, te je bilo nužno koristiti multidisciplinaran pristup gdje su minerali glina uspoređeni s rezultatima geokemijskih, granulometrijskih i palinoloških analiza. Rekonstrukcije paleookolišnih uvjeta kroz kasni pleistocen i holocen napravljene su za svako jezero te su se utvrdile promjene povezane s klimatskom dinamikom mediteranskog područja i promjenama razine Jadranskog mora.
Lake sediments are the result of the input material from the catchment and lake productivity. Changes in sedimentation can be caused by abrupt climate changes, as well as human activity. Lacustrine sediments, once buried on the bottom of the lake, are an ideal medium for the preservation of such changes. Paleolimnological recearch on lake sediments on the eastern Adriatic coast (Lake Vrana on the Island Cres, Bokanjačko blato, Lake Vrana near Biograd and Lake BaćinaCrniševo) enabled tracking paleoenvironmental conditions from the late Pleistocene until present. High sediment sampling resolution (1 cm) of the cores 440, 780, 1101 and 840 cm in length, respectively, and precise dating using AMS 14C has provided us insight into the depositional processes, sediment source, water column conditions and lake productivity, based on mineralogical, geochemical, grain size, playnological, magnetic susceptibility and color reflectance analysis. Lakes represent typical karst lakes, polje filled with water, and are dominated by carbonate sedimentation, with periodic siliciclastic input. Mineral composition is mainly determined by these processes and depends on the mineral composition of the catchment and the climatic factors, i.e. physical or chemical weathering. Clay minerals alone rarely provide primary evidence of climate change and the best approach is the multidisciplinary one where evidence from clays is compared with that from the palynological and geochemical data. The dissertation presents four lacustrine palaeoenvironmental reconstructions that show evidence for Holocene climate changes associated with Mediterraenan climayte dynamics and Adriatic Sea level changes.
Gornjokredni sedimenti Požeške gore (Hrvatska) su nastali kao rezultat uzajamnog djelovanja tektonskih događaja, vulkanizma i sedimentacije u uvjetima karakterističnim za sedimentaciju u umjereno ...dubokom i dubokom moru. Neprekinuta santonsko-mastrihtska sukcesija počinje s brečama i krupnozrnatim pješčenjacima koji kontinuirano prelaze u siltite i biomikritne vapnence te u pločaste vapnence i debelo slojevite grebenske vapnence. Graniti, granofiri i rioliti su dominantni fragmenti u brečama i pješčenjacima. Borane strukture u krednim sedimentima su pružanja istok-zapad i oko osi ovih bora su stariji strukturni oblici preboravani.
Upper Cretaceous deposits of the Požeška gora Mt. (Croatia) formed as the result of interaction between tectonic movements, volcanism and sedimentation in conditions characteristic for moderately ...deep to deep sea environments. Uninterrupted Santonian-Maastrichtian succession starts with breccias and coarse-grained sandstones which grade into laminated siltstones sandstone and lamellar to thick-bedded limestones. Granite, granophyre and rhyolite fragments are predominant detrital grains in breccias and sandstones all derived from local source-area. The youngest meso to mega-scale folds in Cretaceouss sediments show an E-W strike, although bedding poles are scattered due to older deformations.
Gornjokredni sedimenti Požeške gore (Hrvatska) su nastali kao rezultat uzajamnog djelovanja tektonskih događaja, vulkanizma i sedimentacije u uvjetima karakterističnim za sedimentaciju u umjereno dubokom i dubokom moru. Neprekinuta santonsko-mastrihtska sukcesija počinje s brečama i krupnozrnatim pješčenjacima koji kontinuirano prelaze u siltite i biomikritne vapnence te u pločaste vapnence i debelo slojevite grebenske vapnence. Graniti, granofiri i rioliti su dominantni fragmenti u brečama i pješčenjacima. Borane strukture u krednim sedimentima su pružanja istok-zapad i oko osi ovih bora su stariji strukturni oblici preboravani.
Živa je jedan od najtoksičnijih i najopasnijih zagađivala okoliša. Specifične kemijske karakteristike žive uzrok su njezina vrlo kompleksnog biogeokemijskog ciklusa u okolišu, a pojedine specije tog ...elementa posjeduju vrlo visoku toksičnost. Anorganska živa se u vodenim sustavima metilira mikrobiološkim procesima, a nastala metil-živa akumulira se u vodenim organizmima. Prije nekoliko godina utvrđeno je da je došlo do globalnog zagađenja živom zbog dugotrajnog antropogenog unosa žive u okoliš te je UNEP (engl. United Nations Environment Programme) pokrenuo internacionalni program s ciljem da se utvrde načini i količine unosa žive u okoliš djelovanjem čovjeka te predlože mjere da se taj unos smanji. U ovom radu prikazani su novi podaci o sadržaju žive u akvatičkim sedimentima i tlima u Hrvatskoj. Analizirani su sedimenti iz petnaestak rijeka, jezera i ušća te iz obalnih područja Jadrana, kao i tla iz osam različitih regija s područja cijele Hrvatske. Detaljnije je prikazana raspodjela kemijskih oblika žive u sedimentima rijeke Save, ušća rijeke Krke i Kaštelanskog zaljeva. Rezultati su pokazali da sedimenti i tla uglavnom nisu zagađeni živom, s izuzetkom nekoliko riječnih sustava koji su izloženi antropogenom utjecaju te posebice Kaštelanskog zaljeva koji je zagađen živom podrijetlom iz tvornice klor-alkalija. Prikazani podatci upotpunjeni su dostupnim literaturnim podatcima o razinama žive u okolišu u Hrvatskoj, posebice o masenim udjelima živinih spojeva u riječnim i morskim ribama, kao i procjenama unosa žive putem konzumacije riba u hrvatsku populaciju.
Mercury is one of the most toxic and hazardous pollutant which occurs in the environment in different chemical forms, of which methylmercury is the most dangerous. Recently it was recognised that long-term anthropogenic inputs of mercury into environment resulted in the global mercury pollution and it was concluded that action should be taken to quantify the pollution sources and reduce human-generated releases of mercury. This paper presents new data on mercury levels in aquatic sediments from about 15 Croatian rivers, lakes and estuaries. It also brings data on mercury concentrations in soils from eight different regions of Croatia. Distribution of mercury species is discussed in more details for the Sava River, the Krka estuary and the Kaštela Bay on the eastern Adriatic coast. Results show that sediments and soils from Croatia are generally not contaminated by mercury, except for some rivers and coastal locations under direct anthropogenic influence.
Živa je jedan od najtoksičnijih i najopasnijih zagađivala okoliša. Specifične kemijske karakteristike žive uzrok su njezina vrlo kompleksnog biogeokemijskog ciklusa u okolišu, a pojedine specije tog ...elementa posjeduju vrlo visoku toksičnost. Anorganska živa se u vodenim sustavima metilira mikrobiološkim procesima, a nastala metil-živa akumulira se u vodenim organizmima. Prije nekoliko godina utvrđeno je da je došlo do globalnog zagađenja živom zbog dugotrajnog antropogenog unosa žive u okoliš te je UNEP (engl. United Nations Environment Programme) pokrenuo internacionalni program s ciljem da se utvrde načini i količine unosa žive u okoliš djelovanjem čovjeka te predlože mjere da se taj unos smanji. U ovom radu prikazani su novi podaci o sadržaju žive u akvatičkim sedimentima i tlima u Hrvatskoj. Analizirani su sedimenti iz petnaestak rijeka, jezera i ušća te iz obalnih područja Jadrana, kao i tla iz osam različitih regija s područja cijele Hrvatske. Detaljnije je prikazana raspodjela kemijskih oblika žive u sedimentima rijeke Save, ušća rijeke Krke i Kaštelanskog zaljeva. Rezultati su pokazali da sedimenti i tla uglavnom nisu zagađeni živom, s izuzetkom nekoliko riječnih sustava koji su izloženi antropogenom utjecaju te posebice Kaštelanskog zaljeva koji je zagađen živom podrijetlom iz tvornice klor-alkalija. Prikazani podatci upotpunjeni su dostupnim literaturnim podatcima o razinama žive u okolišu u Hrvatskoj, posebice o masenim udjelima živinih spojeva u riječnim i morskim ribama, kao i procjenama unosa žive putem konzumacije riba u hrvatsku populaciju.
A 103 cm long core from the Soline Channel (Mljet Island, Adriatic Sea), which is at present a surface connection between the peculiar marine Mljet Lakes and the open sea, indicates substantial ...changes of the sedimentary environment in the Holocene. In the layer dated to 4,600 B.P., 25–30 cm below the bottom (which is at 2.8 m depth), freshwater algae represented by species of Chara/Nitella were found along with the gastropod Limnea stagnalis. This dominantly brackish sediment extends from 10 to 60 cm below the bottom. Above that interval marine sediment was found and below it quartz dominated the subareal or freshwater sediment. This indicates that the surface marine connection between Mljet Lakes and the sea was established after deposition of freshwater/brackish sediments i.e. not earlier than ca. 4 kyr B.P.
Jezgra dugačka 103 cm izvađena iz kanala Soline (otok Mljet, Jadransko more), koji je danas površinska veza između jedinstvenih morskih Mljetskih jezera i otvorenog mora, ukazuje na bitne promijene taložnog okoliša u holocenu. U sloju čija je starost procijenjena na 4,600 godina, 25–30 cm ispod dna (koje se nalazi na dubini od 2.8 m), nađene su slatkovodne alge iz roda Chara/Nitella zajedno s puževima Limmnea stagnalis. Ti pretežno bočati sedimenti protežu se od 10 do 60 cm ispod dna. Iznad njih nalaze se marinski sedimenti a ispod kopneni ili slatkovodni sedimenti. To ukazuje da je površinska veza morem između Mljetskih jezera i otvorenog mora uspostavljena nakon taloženja slatkovodnih/bočatih sedimenata tj. ne prije oko 4 tisuće godina.
Jezgra dugačka 103 cm izvađena iz kanala Soline (otok Mljet, Jadransko more), koji je danas površinska veza između jedinstvenih morskih Mljetskih jezera i otvorenog mora, ukazuje na bitne promijene ...taložnog okoliša u holocenu. U sloju čija je starost procijenjena na 4,600 godina, 25–30 cm ispod dna (koje se nalazi na dubini od 2.8 m), nađene su slatkovodne alge iz roda Chara/Nitella zajedno s puževima Limmnea stagnalis. Ti pretežno bočati sedimenti protežu se od 10 do 60 cm ispod dna. Iznad njih nalaze se marinski sedimenti a ispod kopneni ili slatkovodni sedimenti. To ukazuje da je površinska veza morem između Mljetskih jezera i otvorenog mora uspostavljena nakon taloženja slatkovodnih/bočatih sedimenata tj. ne prije oko 4 tisuće godina.
Obilaznica Ploča bit će izvedena dijelom na vapnencima, a dijelom na glinovito-prašinasto-pjeskovitim sedimentima. S ciljem postizanja pouzdanih rezultata za sigurno temeljenje prometnice i izvedbu ...objekata na njoj, obavljena su terenska i laboratorijska istraživanja čiji se rezultati prikazuju u ovom radu. Razredba vapnenaca učinjena je prema GSI, a značajke glinovito-prašinasto-pjeskovitih sedimenata određene su u laboratoriju i poslužili su kao podloga računskom modelu za geostatički proračun i temeljenje.
Obilaznica Ploča bit će izvedena dijelom na vapnencima, a dijelom na glinovito-prašinasto-pjeskovitim sedimentima. S ciljem postizanja pouzdanih rezultata za sigurno temeljenje prometnice i izvedbu ...objekata na njoj, obavljena su terenska i laboratorijska istraživanja čiji se rezultati prikazuju u ovom radu. Razredba vapnenaca učinjena je prema GSI, a značajke glinovito-prašinasto-pjeskovitih sedimenata određene su u laboratoriju i poslužili su kao podloga računskom modelu za geostatički proračun i temeljenje.
U području Plitvičkih jezera izbušene su bile dvije ručne bušotine do dubine 8 m. Palinološkom analizom obaju profila utvrđena je isključivo holocenska šumska vegetacija klimaksnog tipa ...Abieti-Fagetum, kakav opisuju Plavšić-Gojković, Plavšić, Golubović (1974). Početne postglacialne faze nisu zastupljene u polenovu dijagramu. Iz toga se
može zaključiti da u dijagramu predstavljena vegetacija počinje na kraju borealnog doba, približno prije 8.000—7.000 godina. Kratkotrajna dominacija jele na vrhu obaju dijagrama mogla bi se korelirati sa sličnom dominacijom u području Ljubljanskog barja u eneolitsko doba, prije 5.000— 4.000 godina. U taj vremenski interval, 8.000—4.000 godina, mogli bismo staviti oba naša dijagrama. Tako se dobiva izravan dokaz, u koje vrijeme i za koliko se uzdizala sedrena barijera i razina vode Prošćanskog jezera.
