In the recent war in Croatia, the karstic area of the country was endangered by hazardous waste, which calls for particular attention because of its exceptional ecological sensitivity. There are ...strong indications that various organic pollutants have entered the environment. It is also assumed that oil containing polychlorinated biphenyls (PCBs) was spilled in a number of locations. After the penetration in the environment, these substances are quickly absorbed in soil, sediment or bioaccumulated in the organisms of the aquatic ecosystem. In view of the locations of damaged electric transformer stations in Zadar, Bilice and Dubrovnik, there was some speculation on potential hazard posed by organohalogenated toxicants to Lake Vransko and the coastal area around Zadar, Šibenik and Dubrovnik. Samples of sediments and aquatic organisms were collected and analysed, and the results showed no significant or high levels of contaminants in the areas of Lake Vransko, Šibenik, and Dubrovnik (Petka location), while in the Mikulandra Bay near Šibenik, in Rijeka Dubrovaèka, Brodanovo location and Marina near the Vruljica Creek in Zadar, significantly higher levels of PCBs were observed and these toxicants were additionally monitored within the APOPSBAL project from 2002 to 2005. The results of these investigations are presented in this paper.
Tijekom nedavnog rata krško područje Hrvatske bilo je ugroženo opasnim otpadom pa zahtijeva osobitu pažnju zbog izuzetne ekološke osjetljivosti. Postoje čvrste naznake da su različita organska zagađivala dospjela u okoliš. Također se pretpostavlja da je ulje koje sadržava poliklorirane bifenile (PCB) proliveno na nekoliko lokacija. Nakon prodiranja u okolinu, ovi se spojevi brzo apsorbiraju u tlu, sedimentu ili se bioakumuliraju u organizmima vodenog ekosustava. Uzimajući u obzir lokacije uništenih trafostanica u Zadru, Bilicama i Dubrovniku, postojala su nagađanja o daljnjem prodiranju organohalogeniranih otrovnih tvari i potencijalnoj ugroženosti Vranskog jezera te obalnog mora oko Zadra, Šibenika i dubrovačkog područja. Sedimenti i neki vodeni organizmi skupljeni su sa spomenutih područja i analizirani. Rezultati su pokazali da ne postoji značajna zagađenost, odnosno nisu utvrđene visoke razine ovih zagađivala u područjima Vranskog jezera, grada Šibenika i Dubrovnika (lokacija Petka), dok je u zaljevu Mikulandra blizu Šibenika, Rijeci Dubrovačkoj, Brodanovu i Marini blizu Vruljice u Zadru, opažena značajno viša razina PCB-a. Iz tih razloga tijekom 2002. do 2005. godine vršena su mnogobrojna uzorkovanja i analiza ovih spojeva u zraku, zemljištu, sedimentima i organizmima zadarskog i dubrovačkog područja unutar projekta APOPSBAL koji je financirala Europska komisija. Rezultati ovih istraživanja prikazani su u ovome radu.
U radu se daje pregled raspodjele glavnih elemenata i onih u tragovima u površinskim sedimentima Vranskog jezera i tlima na otoku Cresu, te se na temelju izra|enih analiza daje pregled mogućih ...geokemijskih promjena u okolišu. Određene su koncentracije 22 elementa u 30 uzoraka jezerskog sedimenta i 60 uzoraka tla koje pokriva slivno područje jezera i otoka Cresa. Na temelju omjera pojedinih elemenata i aluminija utvrđene su tri geokemijske grupe elemenata; prvu grupu čine elementi koji ne pokazuju razliku u omjerima element/Al u tlima i sedimentima: Ni, Co, Mn, Th, Zn, Ba, Ti, K, V, Na i H; elementi koji pokazuju obogaćenje u sedimentima: Ca, Sr, Cd, Pb, Ba i Mg, te grupa elemenata koja je obogaćena u tlima; Cu, P, Fe, Cr i La. Povišene koncentracije olova u jezerskim sedimentima moguće je tumačiti kao posljedicu atmosferskog taloženja iz udaljenih industrijskih izvora a koncentracije utvrđene u tlima, na lokacijama na širem području prometnice koja prolazi istočnom stranom slivnog područja jezera, upućuju i na mogućnost lokalnog utjecaja automobilskog prometa. Neki potencijalno toksični elementi (Hg i Cu) koji su utvrđeni u povišenim koncentracijama u tlima slivnog područja, nisu utvrđeni kao povišeni u samom jezerskom sedimentu. Usporedbom omjera element/Al dobivenih u ovom radu sa rezultatima istraživanja površinskih materijala drugih autora sa šireg područja pokazuju da detritični materijal potječe iz istih izvora sa lesom i naslagama fliša kao dva krajnja geokemijska člana.
Opisana su četiri Wageningenska programa za evaluaciju analitičkih laboratorija (Wageningen Evaluating Programmes for Analytical Laboratories – WEPAL). Tri programa uključuju analize brojnih spojeva ...i elemenata i određivanje raznih parametara – na primjer sadržaj anorganskih komponenata, sadržaj organske tvari, policiklični aromatski ugljikovodici (PAH), poliklorirani bifenili (PCB), organoklorni pesticidi, neki herbicidi, teški metali, veličina čestica itd. – u tlu, sedimentu, kompostu, gnojivu i mulju. Jedan program obuhvaća analize sadržaja anorganskih komponenata, sadržaj nekih vitamina i aminokiselina te nekih nutritivnih vrijednosti u uzorcima biljaka. Opisan je način izvještavanja rezultata i statističke evaluacije rezultata.
Na profilima Plavno i Strmica u okolici Knina istraženi su sedimenti donjeg trijasa - skita koji u oba slijeda pokazuju iste litofacijesne značjke. Karakteristike Siliciklastičnog litofacijesa, koji ...odgovara sedimentima donjeg skita,te Muljnog i Siltozno-muljnog litofacijesa gornjeg skita odražavaju utjecaj oluja u plićim i dubljim dijelovima šelfa, kao i oscilacije razine mora koja se manifestira nizanjem ciklusa pretpostavljenog 5, 4. i 3. reda.
Na otvorenim donjim slojnim plohama sedimenata Muljnog i Siltozno - muljnog litofacijesa uočena je "gutter crust" tekstura nastala uslijed helikoidalnog (vrtložnog) strujanja čija je os paralelna površini sedimenta. Takvo strujanje moguće je interpretirati kao posljedicu djelovanja jednosmjernih struja tijekom oluje. uslijed erozije vrtloženjem nastaju plitki dugački ravni ili prepleteni žljebovi. Tekstura je vezana uz sedimente vanjskog šelfa i predstavlja karakteristični, istovremeni olujni zapis na širem prostoru. Zahvaljujući ovoj teksturi i njenoj jednoobraznoj genezi sedimenti vertikalnog slijeda oba istaložena lokaliteta mogu se, u nedostatku drugog biostratigrafskog ili litostratigrafskog markera, međusobno korelirati. Kao osnova za korelaciju može poslužiti prva pojava "gutter cast" teksture vertikalno u slijedu sedimenata. Tako načinjena korelacija grupira "gutter cast-e" oba istražena slijeda u određeni vremenski (vertikalni) interval. "Gutter cast" tekstura predstavlja, u tom slučaju, kronostratigrafski marker.
U slučaju takvog pristupa korelaciji razlika debljine litofacijesa pojedinih lokaliteta može se objasniti položajem u sedimentacijskom bazenu bliže ili dalje od obale. Korelacijski princip spajanja granice donjeg i gornjeg skita, što je uvriježeni princip korelacije, može se u tom slučaju isključiti kao neodgovarajući.
Kopneni izvori zagađenja su polivalentni. Putem otpadnih voda atropogenog porijekla te rijekama i površinksim spiranjem unose se tokom godine goleme količine tvari u more. Među tim tvarima sedimenti ...su svakako najdominantniji. U radu se daje procjena unosa voda i sedimenata od strane antropogenih i prirodnih izvora na slivnom području Jadranskog mora te njihovo značenje za okoliš. Jadran spada u niskoenergetske sedimentacijske okoliše sa slabim transportom sedimenata, a kako isti imaju veliku moć vezivanja zagađivala na sebe, širenje zagađenja na veće udaljenosti je znatno umanjeno. Riječni unos sedimenata u more za redove veličina nadmašuje antropogeni unos. U radu je dat osvrt na demografsku naseljenost litorala istočne i zapadne obale Jadrana te značenje glavnih naselja u pogledu utjecaja na okoliš.
Izdvojeno je i dokazano postajanje lesa i lesu sličnih sedimenata fluvijalnog porijekla u Hrvatskoj, i to na mlađim pleistocenskim terasama rijeke Drave, Save i Dunava.
