Tržište poslovne potrošnje ili industrijsko tržište danas predstavlja izuzetno značajan element u gospodarstvu razvijenih zemalja. Zbog svojih specifičnosti vrlo je zanimljivo i izazovno područje za ...marketere. Naime, broj, veličina i lokacija kupaca, dogoročne, često i osobne veze između poslovnih partnera, priroda potrošnje industrijskih proizvoda, te specifični distribucijski kanali i promocijske strategije uvjetuju i potrebu za posebnom metodologijom i načinima istraživanja i segmentacije ovog tržišta. Iako relativno mlade u primjeni na tržištu poslovne potrošnje, ove dvije strateške marketinške aktivnosti pronalaze sve više pristalica u poslovnom svijetu, s obzirom da značajno pridonose profitabilnosti poslovanja. Istraživanje industrijskog tržišta svojom specifičnom metodologijom i problemima koji se u radu analiziraju daje input za dizajniranje industrijskih proizvoda i značajno skraćuje vrijeme potrebno za plasman industrijskih proizvoda na tržište te omogućava stvaranje baze podataka nužne za segmentiranje ovog tržišta. Segmentiranje industrijskog tržišta po specifičnim kriterijima koji se također u radu analiziraju grupira industrijske potrošače u karakteristične skupine i omogućava uspješno definiranje marketinških ciljeva za odabrane segmenate te optimalnu alokaciju resursa i njihovu efikasniju primjenu u pristupu tim segmentima.
Nakladništvo egzistira unutar okvira kulturne i kreativne industrije i umreženog društva, pa se kao takvo nalazi pred izazovima digitalizacije i nove tehnologije u gotovo svakom segmentu poslovanja. ...S obzirom na svoju društvenu ulogu komunikacija prema javnosti u slučaju nakladništva ujedno je i poslovna potreba i društvena obveza, unutar koje nakladnik ima svojevrsnu dužnost iskoristiti sve dostupne kanale komuniciranja. Nove digitalne tehnologije utječu na sve segmente komunikacije omogućavajući nakladnicima bržu, prostorno neograničenu digitalnu komunikaciju i širenje informacija o knjizi. Digitalne društvene mreže nove su digitalne komunikacijske platforme koje spadaju među najutjecajnije pojave novog doba te predstavljaju sociološki, kulturni i poslovni fenomen. Digitalne društvene mreže utječu na različite aspekte nakladničke komunikacije te ponašanja i preferencija čitatelja, po kojima se čitatelji/korisnici digitalnih društvenih mreža razlikuju od korisnika drugih medija. Novi društveni čitatelj umrežen je, zasićen tradicionalnim medijima, više vjeruje preporuci na mrežama nego novinama, aktivan je i kritičan, a može prosljeđivati informacije svojom mrežom. Jedna od glavnih karakteristika društvenog čitatelja jest njegovo aktivno sudjelovanje u marketinškim procesima nakladnika baziranima na principima mrežne (elektroničke) predaje. Upotreba novih medija, uključujući digitalne društvene mreže, daje nakladničkim poduzećima mogućnost uključivanja kupaca u dijalog kroz koji mogu doživjeti nakladnički brend i simboličku vrijednost nakladnika umjesto isključivo direktne promocije. Izazov segmentiranja čitatelja u svrhu boljeg poznavanja i lakšeg dosega čitatelja te spajanja pravog čitatelja s pravom knjigom proširio se na izazov segmentacije čitatelja u digitalnom sučelju. Segmentacija tržišta, kojom se ono dijeli na razlikovne podskupine potrošača sličnih potreba, želja i obilježja, na području nakladništva složen je izazov zbog žanrovske raznolikosti knjiga, ali i karakteristika njihovih čitatelja. U radu se polazi od navedenih teorijskih pretpostavki kako u pojašnjavanju fenomena komuniciranja s društvenim čitateljima tako i u provođenju istraživanja čitateljskih karakteristika i formiranja čitateljskih segmenata. Rad se vodi promišljanjem o novim nakladničkim poslovnim strategijama temeljenima na poznavanju izabranih segmenata čitateljske populacije orijentirane novim komunikacijskim medijima (digitalnim društvenim mrežama) kao važnoj odlici informacijskog doba. Istraživanja o specijaliziranom segmentiranju čitateljskih skupina korisnika digitalnih društvenih mreža do sada nisu napravljena, stoga je cilj rada utvrditi važnost digitalnih društvenih mreža kao komunikacijskog kanala između nakladnika i čitatelja, definirati i opisati novog društvenog čitatelja, kao i procijeniti potrebu prilagodbe poslovnih strategija nakladnika prema društvenom čitatelju.
Nakladništvo egzistira unutar okvira kulturne i kreativne industrije i umreženog društva, pa se kao takvo nalazi pred izazovima digitalizacije i nove tehnologije u gotovo svakom segmentu poslovanja. S obzirom na svoju društvenu ulogu komunikacija prema javnosti u slučaju nakladništva ujedno je i poslovna potreba i društvena obveza, unutar koje nakladnik ima svojevrsnu dužnost iskoristiti sve dostupne kanale komuniciranja. Nove digitalne tehnologije utječu na sve segmente komunikacije omogućavajući nakladnicima bržu, prostorno neograničenu digitalnu komunikaciju i širenje informacija o knjizi. Digitalne društvene mreže nove su digitalne komunikacijske platforme koje spadaju među najutjecajnije pojave novog doba te predstavljaju sociološki, kulturni i poslovni fenomen. Digitalne društvene mreže utječu na različite aspekte nakladničke komunikacije te ponašanja i preferencija čitatelja, po kojima se čitatelji/korisnici digitalnih društvenih mreža razlikuju od korisnika drugih medija. Novi društveni čitatelj umrežen je, zasićen tradicionalnim medijima, više vjeruje preporuci na mrežama nego novinama, aktivan je i kritičan, a može prosljeđivati informacije svojom mrežom. Jedna od glavnih karakteristika društvenog čitatelja jest njegovo aktivno sudjelovanje u marketinškim procesima nakladnika baziranima na principima mrežne (elektroničke) predaje. Upotreba novih medija, uključujući digitalne društvene mreže, daje nakladničkim poduzećima mogućnost uključivanja kupaca u dijalog kroz koji mogu doživjeti nakladnički brend i simboličku vrijednost nakladnika umjesto isključivo direktne promocije. Izazov segmentiranja čitatelja u svrhu boljeg poznavanja i lakšeg dosega čitatelja te spajanja pravog čitatelja s pravom knjigom proširio se na izazov segmentacije čitatelja u digitalnom sučelju. Segmentacija tržišta, kojom se ono dijeli na razlikovne podskupine potrošača sličnih potreba, želja i obilježja, na području nakladništva složen je izazov zbog žanrovske raznolikosti knjiga, ali i karakteristika njihovih čitatelja. U radu se polazi od navedenih teorijskih pretpostavki kako u pojašnjavanju fenomena komuniciranja s društvenim čitateljima tako i u provođenju istraživanja čitateljskih karakteristika i formiranja čitateljskih segmenata. Rad se vodi promišljanjem o novim nakladničkim poslovnim strategijama temeljenima na poznavanju izabranih segmenata čitateljske populacije orijentirane novim komunikacijskim medijima (digitalnim društvenim mrežama) kao važnoj odlici informacijskog doba. Istraživanja o specijaliziranom segmentiranju čitateljskih skupina korisnika digitalnih društvenih mreža do sada nisu napravljena, stoga je cilj rada utvrditi važnost digitalnih društvenih mreža kao komunikacijskog kanala između nakladnika i čitatelja, definirati i opisati novog društvenog čitatelja, kao i procijeniti potrebu prilagodbe poslovnih strategija nakladnika prema društvenom čitatelju.
Book publishing exists within a framework of cultural and creative industries and networked society and is as such constantly facing a challenge imposed by new technologies which are affecting almost every segment of the publishing business. Taking into account the social role of book publishing, the public communication of a publishing company is both - a business necessity and a social obligation- and for that purpose publishing companies have an obligation to utilize all available communication channels. New digital technologies affect all segments of communication allowing publishers to communicate and share information about books faster and without geographical constraints. Digital social networks are new communication platforms which are considered to be the most influential invention of the contemporary history and are as such sociological, cultural and business phenomenon. Besides influencing various aspects of publishers’ communication, digital social networks help form new preferences and behaviors of readers. New social reader is networked, saturated by and skeptical towards traditional media, tends to trust recommendations received through network contacts, he is active and critical and has the ability to receive and send information throughout the network. One of his major characteristics is active participation in publishers marketing processes, based on principles of electronic word of mouth. Usage of new media, including digital social networks, makes it possible for publishers to start a dialogue between a company and potential consumers, through which they can reflect their brand and symbolic value instead of using direct promotion exclusively. The challenge of market segmentation of readers with a purpose of easier reach and more precise connection of a specific book with a specific reader has now transcended into market segmentation in digital surroundings. Segmentation of readers market is a complex process due to great number of genre/categories of fiction and various characteristics of readers. The thesis has a starting point in theoretical assumptions in both – the description of specifics of communication between a publisher and a social reader and research of characteristics of social readers and formation of their segments. The study leads toward possible necessity of formation of new business strategies based on chosen segments of readers oriented towards new communication media as an important characteristic of information era. The research on specialized segmentation technique aimed at social readers has currently not been done, and the aim of the thesis is therefore to determine the relevance of digital social networks as a communication channel between publishers and readers, define new social reader, and evaluate the need for new adapted business strategies aimed towards the social reader.
Tržište poslovne potrošnje ili industrijsko tržište danas predstavlja izuzetno značajan element u gospodarstvu razvijenih zemalja. Zbog svojih specifičnosti vrlo je zanimljivo i izazovno područje za ...marketere. Naime, broj, veličina i lokacija kupaca, dogoročne, često i osobne veze između poslovnih partnera, priroda potrošnje industrijskih proizvoda, te specifični distribucijski kanali i promocijske strategije uvjetuju i potrebu za posebnom metodologijom i načinima istraživanja i segmentacije ovog tržišta. Iako relativno mlade u primjeni na tržištu poslovne potrošnje, ove dvije strateške marketinške aktivnosti pronalaze sve više pristalica u poslovnom svijetu, s obzirom da značajno pridonose profitabilnosti poslovanja. Istraživanje industrijskog tržišta svojom specifičnom metodologijom i problemima koji se u radu analiziraju daje input
za dizajniranje industrijskih proizvoda i značajno skraćuje vrijeme potrebno za plasman industrijskih proizvoda na tržište te omogućava stvaranje baze podataka nužne za segmentiranje ovog tržišta. Segmentiranje industrijskog tržišta po specifičnim kriterijima koji se također u radu analiziraju grupira industrijske potrošače u karakteristične skupine i omogućava uspješno definiranje marketinških ciljeva za odabrane segmenate te optimalnu alokaciju resursa i njihovu efikasniju primjenu u pristupu tim segmentima.
Svrha ovoga istraživanja bila je prepoznati, izdvojiti i definirati, koristeći se određenim statističkim tehnikama, a na osnovi utjecaja različitih čimbenika imidža financijskih institucija, korisne ...tržišne segmente za buduće marketinške strategije. Uzorak je obuhvatio ukupno 500 ispitanika, i to 250 klijenata banaka i 250 klijenata osiguravajućih kuća. Polazeći od problematike i cilja istraživanja postavljena je sljedeća hipoteza: Pri odabiru financijskih institucija osnovne su preferencije klijenata s obzirom na čimbenike imidža dovoljno različite da mogu poslužiti za diferenciranje značajnih tržišnih segmenata klijenata. Klaster analizom izdvojena su dva segmenta nazvana tradicionalisti i vizualisti. Rezultati istraživanja potvrdili su postavljenu hipotezu i pokazali da menadžeri u financijskim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) moraju poduzimati određene korektivne akcije, posebice pri planiranju i provođenju komunikacijskih strategija, ukoliko žele biti konkurentni u opsluživanju obaju odabranih segmenata.
STRATEGIJE MARKETINGA Ljubić, Frano
Ekonomska misao i praksa,
06/1996, Volume:
5, Issue:
1
Paper
Open access
U radu je, s teorijskog stajališta, obrađena problematika u svezi s marketinškim strategijama. Analiziran je odnos između strategija tvrtke i
strategija marketinga kao jedne od bitnih poslovnih ...funkcija u suvremenom tržišnom poslovanju i prikazana hijerarhija strategija. Također su analizirani i odnosi između strategija i ciljeva poslovanja tvrtke s tržišnim mogućnostima i sposobnostima tvrtke da provede odabranu strategiju i ostva,i planirane ciljeve poslovanja. Tvrtka se opredjeljuje na kojem području (kojoj skupini potrošača) želi prodavati svoje proizvode ili usluge. Kad ocijeni da joj je prihvatljiva varijanta ne opsluživati cijelo tržište (sve potencijalne potrošače) treba provesti strategiju segmentacije i odabrati tržište na kojem će moći ostvariti svoje planove. Marketinški se splet dizajnira i provodi prema odabranoj ciljnoj skupini potrošača (tržišnom segmentu) ako tvrtka provodi strategiju diferencijacije. Pozicioniranje proizvoda (usluga) ili tvrtke se provodi s ciljem uspoređivanja s konkurentima i s namjerom da se zauzme što bolji tržišni položaj. Tvrtka sama planira određenu poziciju a potrošači to čine i bez znanja tvrtke na temelju onoga što je bitno za tvrtku.