Senzorna ispitivanja vina provode ocjenjivači koje se obično bira i priprema sukladno metodi ispitivanja i njihove vještine mogu varirati ovisno o različitim čimbenicima. Ekspertne ocjenjivače vina ...definiraju vrhunske sposobnosti senzornih ocjenjivanja, ekspertnu razinu znanja o grožđu i vinu, ali još više analitičke senzorne kompetencije. Cilj ovog rada bio je ispitati kompetencije ovlaštenih hrvatskih ekspertnih ocjenjivača vina primjenom manje poznate deskriptivne senzorne metodologije i bez prethodne obuke. Ovi ocjenjivači su visokoobrazovani u vinogradarstvu i/ili vinarstvu i rade u ovom sektoru. Certificiranih su senzornih sposobnosti, uz kraće ili duže iskustvo u senzornim ispitivanjima vina s oznakom zemljopisnog podrijetla. U istraživanju su sudjelovala 23 ocjenjivača, a rezultati su segmentirani prema spolu i dobi. Ispitivanje je obavljeno u laboratoriju akreditiranom prema ISO/IEC 17025. Testirana su vina sorata Graševina i Zweigelt, a analizirane su dvije grupe parametara (glavna svojstva kvalitete i specifični aromatski deskriptori). Kvalitativna i kvantitativna statistička analiza pokazala je da su ekspertni ocjenjivači vina s predočenim referencama imali vrlo sličan pristup u izboru deskriptora i percepciji njihovog intenziteta. Nije dobivena razlika između rezultata u testiranju bilo kojeg atributa i deskriptora, ni za bilo koje vino općenito, niti između segmentiranih grupa ocjenjivača obzirom na dob. Jedina značajna razlika dobivena je između žena i muškaraca u percepciji dva deskriptora arome. Rezultati su potvrdili da se kombinacijom ekspertnog znanja i iskustva temeljenog na stručnom obrazovanju i kontinuiranom analitičkom radu može nadomjestiti nedostatak iskustva u radu s manje poznatom metodom.
Opisan je novi stroj za glačanje s trenutačnom prilagodbom parametara glačanja u proizvodnom procesu. Ima senzoriku koja razabire promjene koje će uslijediti u tehnološkom procesu i iznalazi ...optimalan specifični tlak glačanja pojedinih dijelova odjeće, temperaturu, količinu suhozasićene tehnološke pare, vakuumiranja i hlađenja površina, njihanja kalupa i vremenskog trajanja djelovanja svakog parametra glačanja. Pri tome optimira procesne parametre vremena glačanja, utrošak energenata i praćenjem procesa glačanja osigurava kvalitetu glačanja odjevnih predmeta.
Senzorna ispitivanja vina provode ocjenjivači koje se obično bira i priprema sukladno metodi ispitivanja i njihove vještine mogu varirati ovisno o različitim čimbenicima. Ekspertne ocjenjivače vina ...definiraju vrhunske sposobnosti senzornih ocjenjivanja, ekspertnu razinu znanja o grožđu i vinu, ali još više analitičke senzorne kompetencije. Cilj ovog rada bio je ispitati kompetencije ovlaštenih hrvatskih ekspertnih ocjenjivača vina primjenom manje poznate deskriptivne senzorne metodologije i bez prethodne obuke. Ovi ocjenjivači su visokoobrazovani u vinogradarstvu i/ili vinarstvu i rade u ovom sektoru. Certificiranih su senzornih sposobnosti, uz kraće ili duže iskustvo u senzornim ispitivanjima vina s oznakom zemljopisnog podrijetla. U istraživanju su sudjelovala 23 ocjenjivača, a rezultati su segmentirani prema spolu i dobi. Ispitivanje je obavljeno u laboratoriju akreditiranom prema ISO/IEC 17025. Testirana su vina sorata Graševina i Zweigelt, a analizirane su dvije grupe parametara (glavna svojstva kvalitete i specifični aromatski deskriptori). Kvalitativna i kvantitativna statistička analiza pokazala je da su ekspertni ocjenjivači vina s predočenim referencama imali vrlo sličan pristup u izboru deskriptora i percepciji njihovog intenziteta. Nije dobivena razlika između rezultata u testiranju bilo kojeg atributa i deskriptora, ni za bilo koje vino općenito, niti između segmentiranih grupa ocjenjivača obzirom na dob. Jedina značajna razlika dobivena je između žena i muškaraca u percepciji dva deskriptora arome. Rezultati su potvrdili da se kombinacijom ekspertnog znanja i iskustva temeljenog na stručnom obrazovanju i kontinuiranom analitičkom radu može nadomjestiti nedostatak iskustva u radu s manje poznatom metodom.
U proizvodnji maslinovog ulja, maslinovo lišće najčešće ostaje nedovoljno upotrebljeno i predstavlja otpad, iako su mnoge studije pokazale njegova antikancerogena, protuupalna i antimikrobna svojstva ...zbog obilja polifenola, što ga čini potencijalnim sastojkom za proizvodnju funkcionalne hrane. Također, napitak od maslinovog lista predstavlja samostalno funkcionalno piće zbog njegovog vrijednog sastava. No, funkcionalna svojstva se, osobito tijekom skladištenja, mogu smanjiti zbog degradacije polifenola. Stoga je ovo istraživanje imalo za cilj istražiti stabilnost napitka od maslinovog lista tijekom devet tjedana skladištenja na različitim temperaturama (8, 22 i 32 °C). Utjecaj vremena i temperature skladištenja ispitan je određivanjem ukupnih fenola, antioksidacijskog kapaciteta DPPH metodom, parametara boje (L*, a*, b*, , BI) i senzorskih svojstava napitka od maslinovog lista. Dobiveni rezultati pokazali su da se ukupni fenoli tijekom skladištenja neznatno smanjuju, pokazujući najveću stabilnost na 8 °C. Antioksidacijski kapacitet pokazao je približno isti trend. Boja svih uzoraka je skladištenjem potamnila uz porast L*, i BI povećanjem temperature. Najveće promjene boje zabilježene su na 32 °C krajem skladištenja. Senzorska analiza potvrdila je promjenu boje napitka od maslinovog lista smanjenjem žute te povećanjem smeđe boje s vremenom i temperaturom skladištenja. Miris i aroma su se s vremenom i na višoj temperaturi smanjili. Intenzitet glavnih svojstava okusa napitka (trpak i gorak okus) se za vijeme skladištenja smanjio, osobito na višim temperaturama, što je rezultiralo više ocijenjenom harmoničnosti okusa. Dobiveni rezultati pokazali su dobru stabilnost napitka od maslinovog lista ukazujući na njegov potencijal kao funkcionalnog proizvoda ili poluproizvoda.
U radu je istražen utjecaj trajnog kozjeg i kravljeg mlijeka sa i bez dodatka mlijeka u prahu, na viskoznost i mikrobiološku kakvoću jogurta tijekom čuvanja. Kozje mlijeko imalo je za 8,77% manji ...udjel suhe tvari od kravljeg mlijeka, ali veći udjel bjelančevina, masti i pepela u suhoj tvari. Stoga su uzorci kozjeg mlijeka obogaćeni dvostruko većom količinom mlijeka u prahu (2%) pa se u osnovnom kemijskom sastavu ta dva mlijeka nisu bitno razlikovala. Fermentacija uzoraka kozjeg mlijeka bila je za prosječno 50 minuta duža od fermentacije kravljeg mlijeka koja je trajala oko 5,40 sati. Kozji je jogurt, usprkos dodatku veće količine mlijeka u prahu, imao mekšu konzistenciju i manju viskoznost, a veću kiselost od kravljeg jogurta tijekom cijelog perioda čuvanja. Tijekom čuvanja broj živih bakterijskih stanica u uzorcima jogurta raste i trećeg dana te dosiže maksimum (log N=8,60-9,03/ml), a devetog dana čuvanja opada gotovo na broj nakon fermentacije (log N=8,36-8,51/ml). U svim uzorcima jogurta, tijekom čuvanja, broj živih stanica streptokoka bio je za oko 5% veći u odnosu na broj živih stanica laktobacila, osim devetog dana čuvanja kada je broj laktobacila bio veći. Senzorska svojstva uzoraka kozjeg jogurta su lošije ocjenjena (16,4-18,8) u odnosu na uzorke kravljeg jogurta (18,1-20,0).
PDF
