Svrha je članka potaknuti aktivnosti i razmišljanja koja imaju znanstvenu korisnost za optimalnije i kvalitetnije upoznavanje i prevladavanje simptoma stresa. Stres je pojava koja nema niti pozitivno ...ni negativno značenje već je dio čovjekova razvoja. Optimalna količina doživljavanja stresa i izloženosti stresorima je korisna i ponekad nezamjenljiv čimbenik u svrhu profesionalnog i svakodnevnog uvriježenog napredovanja u velikom broju životnih situacija. Sveprisutni stres uzrokuje veći broj fizioloških i biokemijskih promjena koji na različite načine djeluju na psihološki status čovjeka. Tijekom vremena ljudski je organizam razvio adaptacijske mehanizme za prevladavanje utjecaja stresora, a navedeni mehanizmi pripremaju organizam na borbu ili bijeg od ishodišta stresora. Kako čovjek u današnjem vremenu često nije u mogućnosti razviti vještine za smanjenje utjecaja stresora ili pobjeći od utjecaja istih, izlaganje stresorima uzrokuju važan stupanj štetnosti, odnosno ugrožava opći status zdravlja i smanjuje stupanj kvalitete života. Tjelovježba i sport metode su koje poboljšavaju stupanj kvalitete života. Za uporabu navedenih preventivnih metoda potrebno je izvršiti promjene u svakodnevnim životnim navikama, i to u svrhu očuvanja osobnog psihičkog i fizičkog integriteta. Potrebno je učiniti svakodnevni život organiziranijim, iznaći dostatno vremena za provođenje svakodnevnog odmora, smanjiti utjecaj neželjenih stresora iz okoline. Smanjiti broj sati provedenih u obavljanju radnih aktivnosti. Naučiti češće reći NE kada druge osobe neopravdano i nepotrebno zahtjevaju utrošak osobnog vremena na rješavanje svakodnevnih situacija, te poboljšati kvantitetu i kvalitetu tjelesne aktivnosti.
Background. Alcohol addiction is a very common and complex disease. Alcohol addicted patients have a high risk for developing comorbid psychiatric disorder. Methods. In the present study, we explored ...symptom expression and severity for the most common comorbid mental disorders in Slovenian alcohol addicted patients. Three groups of male subjects were included: 101 acutely alcohol-addicted inpatients, 100 former alcohol-addicted subjects and 97 healthy controls from a blood donors group. The following questionnaires were employed: AUDIT, Zung Depression and Anxiety scale, Brief Social Phobia Scale, Yale-Brown Obsessive Compulsive Scale and Obsessive Compulsive Drinking Scale, and Buss-Durkee Hostility Inventory. Results. Acutely addicted patients showed significantly more obsessive (p<0.001) and compulsive (p<0.001) symptoms and also more obsessive-compulsive symptoms of relying on alcohol consumption (p<0.001) compared to the other two groups. Acutely addicted patients showed significantly more anxiety (p<0.001) as well as depressive (p<0.001) and aggressive (p<0.001) traits compared to the other two groups. Conclusions. Obsessive-compulsive, anxious, depressive and aggressive traits can be comorbidities associated with alcohol addiction. Increased attention to these symptoms during the treatment of alcohol addiction could result in better outcome of alcohol addiction treatment and lower relapse rate
Izhodišča. Zasvojenost od alkohola je zelo pogosta in kompleksna bolezen. Zasvojeni od alkohola imajo veliko tveganje za pojav sopojavne psihiatrične motnje. Metode. V prvi tovrstni slovenski raziskavi smo preverili prisotnost in izraženost simptomatike najpogostejših sopojavnih duševnih motenj pri zasvojenih od alkohola. Vključili smo tri skupine moških: 101 preiskovanca, hospitaliziranega zaradi zdravljenja akutne zasvojenosti od alkohola, 100 abstinentnih preiskovancev in 97 zdravih kontrol iz skupine prostovoljnih krvodajalcev. Za oceno simptomatike smo uporabili vprašalnike AUDIT, Yale-Brownovo lestvico obsesivnosti in kompulzivnosti ter lestvico obsesivno-kompulzivnega pitja, Zungovo lestvico depresivnosti in anksioznosti, Kratko lestvico socialne fobije in Buss-Durkeejevo lestvico sovražnosti. Rezultati. V skupini preiskovancev z akutno zasvojenostjo so bili pomembno bolj izražene obsesivna (p < 0,001) in kompulzivna simptomatika (p < 0,001) ter obsesivno-kompulzivna simptomatika, vezana na pitje alkoholnih pijač (p < 0,001), kot v preostalih dveh skupinah. Pri preiskovancih z akutno zasvojenostjo so bile v primerjavi z abstinenti in zdravimi kontrolami statistično pomembno bolj izražene anksioznost (p < 0,001), depresivnost (p < 0,001) in agresivnost (p < 0,001). Zaključki. Obsesivno-kompulzivna simptomatika, anksioznost, depresivnost in agresivnost so lahko sopojavno vezane na zasvojenost od alkohola. Med zdravljenjem zasvojenosti od alkohola je zato treba pozornost usmeriti tudi na te simptome, saj tako lahko bistveno izboljšamo izid zdravljenja zasvojenosti od alkohola in zmanjšamo tveganje za relaps
Keratosis lichenoides chronica represents a distinct entity, a rare disease of unknown etiology and pathogenesis, with clinical manifestations which, although typical, require extensive differential ...diagnosis. The course of the disease is chronic, progressive, and it is resistant to various treatment options, so despite variations in the clinical picture it is really easier to diagnose than to treat. This is a case report of a male patient in whom the diagnosis of keratosis lichenoides chronica was based on typical clinical picture, repeated biopsies and histopathological findings, course of the disease and poor response to any therapy.
Izbijanje koronavirusne bolesti (COVID-19) 2019. godine, uzrokovano teškim akutnim respiratornim sindromom (SARS)
koronavirusom 2 (SARS-CoV-2), prema dosadašnjim podacima je prouzrokovalo smrt kod ...preko 250 000 ljudi i zarazilo
preko 3,6 milijuna ljudi diljem svijeta. Provedene su sve znane i raspoložive mjere za smanjenje prijenosa COVID-19
infekcije s osobe na osobu, kako bi se virus stavio pod kontrolu širenje. Nebrojeno puta se naglašavalo kako bi posebnu
pozornost i napore trebalo dati na zaštiti ili smanjenju prijenosa u osjetljivoj populaciji, uključujući kronične bolesnike,
imunokompromitirane osobe, djecu, zdravstvene djelatnike i osobe starije životne dobi. Kao odgovor na brzo rastući broj
publikacija o aktualnoj bolesti o kojoj se još uvijek ne zna mnogo, ovim člankom se želi prikazati sveobuhvatni pregled
dosadašnjih relevantnih studija.
Demencija je sindrom koji obuhvaća tri klinička elementa: smanjenu kogniciju, nedostatke u sposobnostima prilagodbe (tj. svakodnevnim životnim aktivnostima ADL; prema eng. activities of daily living ...i/ili instrumentalnim životnim aktivnostima IADL; prema engl. instrumental activities of daily living) te poremećaje u ponašanju. Prema novijim istraživanjima, unatoč smanjenoj kogniciji, poremećaji u ponašanju predstavljaju glavni izvor stresa i/ili tereta za njegovatelja pacijenta. Istaknuti odnos između poremećaja u ponašanju i stresa/tereta njegovatelja vrlo je često glavni okidač za hospitalizaciju pacijenta. Svrha je ovog rada ponuditi kratak osvrt na fenomenologiju i određene odabrane kliničke aspekte ponašajnih simptoma demencije.
Uvod/cilj: Dispneja predstavlja subjektivni osjećaj nedostatka zraka. Riječ potječe iz grčkog jezika: „dys“- što znači teško, otežano, i „pneuma“- što znači disanje, u doslovnom smislu otežano ...disanje. Ovaj rad utvrđuje najugroženije skupine bolesnika prema dobi i spolu za razvoj dispneje respiracijskog ili kardijalnog podrijetla te važnost i učinkovitosti anamneze, pridruženih simptoma i dijagnostičkih postupaka u brzom razgraničenju i postavljanju dijagnoze.
Materijali i metode: Istraživanje je provedeno u Centru za hitnu medicinu KB „Sveti Duh“. U istraživanje je uključeno 60 bolesnika, retrospektivno odabrano iz povijesti bolesti. Svi ispitanici došli su na odjel hitne medicine s dijagnozom dispneje. Analizirani su dob i spol bolesnika, simptomi, pridružene bolesti, dijagnostički i terapijski postupci te ishod liječenja ovisno o uzroku dispneje. Bolesnici
su podijeljeni u dvije skupine. Prvu skupinu je činilo 30 bolesnika s dijagnozom dispneje respiracijskog podrijetla, a drugu skupinu 30 bolesnika s dispnejom kardijalnog podrijetla.
Rezultati: Dobiveni rezultati pokazuju da je učestalost muškaraca veća nego žena u obje ispitivane skupine. Muškarci i žene u skupini kardijalne dispneje bili su značajno starije životne dobi od muškaraca i žena u skupini respiracijske dispneje.
Veću učestalost boli u prsima imali su bolesnici s kardijalnom dispnejom, dok su kašalj i temperatura češće bili zastupljeni kod bolesnika s repiracijskom dispnejom. Bolesnici s kardijalnom dispnejom češće su zadržavani u bolnici.
Zaključak: Temeljito uzeta anamneza uz kliničke pokazatelje dovodi do pravovremenog dijagnosticiranja uzroka dispneje te poboljšava liječenje bolesnika s obzirom na kritičnu važnost ventilacije i oksigenacije te poboljšava ishode liječenja
bolesnika s dispnejom.