Prikazani su razni pristupi pri analizi čestina toplih i hladnih razdoblja koji su korišteni u literaturi. Ukazano je na relativno mali broj radova na ovom području u usporedbi s velikim brojem ...modela za kišna i sušna razdoblja. Glavne teškoće pri modeliranju temperaturnih nizova posljedica su njihove nestacionarnosti. Također,
statistička struktura nizova koji su dobijeni kategorizacijom (u dvije kategorije) iz kontinuiranih vrijednosti nekog meteorološkog elementa vrlo je složena, iako struktura izvornog vremenskog niza ima jednostavni oblik autoregresije. U radu se ukazuje na to da zbog sličnosti autokorelacionih funkcija diskretiziranog procesa autoregresije prvog reda AR (1) i modela DARMA (1,1) postoji mogućnost da se kvalitativni (diskretni) nizovi meteoroloških veličina (koje su u svojoj osnovi kontinuirane) uspješno modeliraju pomoću modela DARMA (1,1). Čak što više, dva parametra koji određuju
oblik autokorelacione funkcije ovog modela mogu se procijeniti iz koeficijenta autokorelacije osnovnog niza. Na nekim primjerima prikazane su mogućnosti ovog modela i uspoređene s drugim metodama uobičajenim pri modeliranju diskretnih vremenskih
nizova.
U radu su prikazani rezultati empirijskog utvrđivanja gradskih simbola primjenom metode vizualne simulacije realne okoline. Konceptualnom analizom predodžbe velegrada na primjeru Zagreba, kao i ...analizom sadržaja turističkih monografija i vodiča po gradu, definirano je sedam dimenzija predodžbe grada koje su ilustrirane pažljivo odabranim nizom dijapozitiva u boji. Ispitane su dvije skupine ispitanika (»stručnjaci« i »laici«), a od njih se tražilo da za svaki prizor procijene u kojem je stupnju karakterističan za Zagreb. Unutar svake dimenzije utvrđeni su visokokarakteristični prizori (»simboli«) i niskokarakteristični prizori (»nesimboli«). Sličan je postupak proveden i na razini čitavoga niza od 88 prizora. Pokazalo se da se ispitane skupine razlikuju u svojim procjenama karakterističnosti na samo dvjema dimenzijama Arhitektura te Zdravstvo i školstvo), pa se čini da profesionalna usmjerenost ovih skupina određuje i razlike u njihovim procjenama. Dobiveni rezultati razmatrani su i uspoređeni s rezultatima drugih, uglavnom stranih, istraživanja.
