Poslikana skrinja, iz Layerjeve slikarske delavnice. Značilna je slikarska členitev v polja (pet polj, srednje predstavlja Marijino zaroko, v levem je sv. Anton); na bočnih stranicah je venec, ...pokrov pa je poslikan.
Poslikana skrinja. Na fasadi ima štiri arkadna polja, ki so polihromno poslikana z geometrijskimi motivi. Slikar je posnemal kasetirane lesene strope. Poslikan je tudi prostor med arkadami in ...stranici krajnici. Skrinji manjka pokrov. Skrinja je slabo ohranjena (ob razstavi leta 1980 je dobila nov pokrov).
Poslikana skrinja. V srednjem polju je figuralni motiv sv. Pavla (napis S Paule), stranski kaseti pa krasi cvetlični šopek: osrednji cvet je sončnica, cvetovi v vrhu so tulipani, popki cvetov ...vrtnic, polovični cvet marjetic. Celotna skrinja je turkizno zelene barve. Skrinja je dobro ohranjena, leta 1993 je bila restavrirana (mag. Irena Jeras Dimovska).
Poslikana skrinja. Osnovna barva skrinje je pariško modra, spredaj je troje letvasto okvirjenih polj z barvno lomljenimi stranicami; na bočnih stranicah sta pravokotni letvasti polji, med polji so ...struženi pilastri. Kovana ključavnica je dopolnjena z dvema slikanima orlovima glavama, poslikan je tudi pokrov skrinje.
Rad se temelji na direktnom iskustvu obrade i digitalizacije škrinja iz Zbirke pokućstva
Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Prikazani su kvantitativni i kvalitativni podatci (opisi,
usporedbe) koji ...ukazuju na trenutačno stanje škrinja unutar navedene zbirke Muzeja. U
radu se navode daljnje mogućnosti za stručnu obradu i valorizaciju te interpretaciju ovih
predmeta u budućnosti. Također, rad donosi povijesni razvoj, tipologiju te ulogu i značaj
škrinje kao uporabnoga predmeta tradicijske kulture s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Drvene škrinje ukrašene duborezom kojeg odlikuje simetrija motiva izrađivale su se i koristile u Dalmaciji sve do početka 20. stoljeća. U njima se čuvalo ruho, tkanine, novac i razne dragocjenosti, a ...djevojke su ih nakon udaje nosile u svoj novi dom kao dio miraza. U Etnografskom muzeju Split izložene su 43 cjelovite škrinje i 39 prednjih stranica. Većina ih je jadranskog i dinarskog tipa, a zbog prožimanja ruralnih i gradskih utjecaja prisutni su i neki promjeri koji se mogu očitati kao jadransko-dinarske škrinje. Temeljni rezbareni ukrasi bile su vaza sa cvijećem, ptice, čempresi te geometrijski motivi. Ne postoje utvrđeni podaci tko ih je oslikavao i rezbario stoga se ukrašavanje škrinja smatra radom anonimnih majstora, drvorezbara i drvodjelaca iz 18. i 19. stoljeća.
U članku se istražuju modaliteti utjecaja europskih umjetničkih stilova koji
su ostavili traga u hrvatskoj narodnoj umjetnosti. Pri tome se koristi pojam
narodna umjetnost koji se afi rmirao početkom ...20. stoljeća kroz odabir etnografskih
predmeta prema građanskim estetskim kriterijima što su predstavljali
seljačko likovno stvaralaštvo.
Polazi se od nabrajanja likovnih elementa sadržanih u etnografskoj građi koji
upućuju na romaničke, gotičke, renesansne, barokne i rokoko stilske utjecaje.
Posebno se analiziraju dva različita slučaja – paška ženska narodna nošnja
kao primjer očuvanosti renesansnih utjecaja i tzv. dalmatinska škrinja (podskupina
jadranskog tipa) kao primjer isprepletenosti različitih umjetničkih stilova
i drugih kulturnih utjecaja u prošlosti.
23. prosinca 1643. godine svečano je otvorena nova škrinja povlastica ili sloboština Kraljevstva Hrvatske, koju je prema odluci Hrvatskog sabora od 21. veljače 1629. dao izraditi Ivan Zakmardy, ...tadašnji blagajnik Kraljevstva, kasnije protonotar. Tim povodom autor se osvrće na veći broj svjedočanstava o čuvanju ("conservatio") isprava i drugih dokumenata od 13. st. do današnjih dana, vezanih uz rad Hrvatskog sabora. Najstarija isprava u škrinji je ovjerovljeni prijepis ili transumpt "zlatne bule" privilegija, ili sloboština što ih je ugarsko-hr-vatski kralj Andrija II. podijelio 1222. godine ugarskom i hrvatskom plemstvu. Oko godine 1505., u vrijeme Vladislava II. Jagelovića, izrađen je prvi popis koji je obuhvatio 90 takvih dokumenata i povelja ("Regestum litterarum domino-rum regnicolarum Regni"). Nešto kasnije, točnije 1. svibnja 1546. izrađena je i prva škrinjica (ladula Regni") u koju su stavljene te isprave, a pohranjena je u sakristiji zagrebačke katedrale, kao najsigurnijem mjestu za čuvanje isprava. Na kraju, autor naglašava da se ove godine spominje još jedna obljetnica: 80 godina od izgradnje prvog namjenskog prostora za Zemaljski (državni) arhiv - zgrada u kojoj je smještena i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Danas je, međutim, građa Hrvatskog državnog arhiva tolikoga opsega da je nužno provesti zaključak Hrvatske vlade od lipnja 1992. godine, da se do izgradnje nove zgrade Arhiva, a nakon preseljenja NSB u novoizgrađenu zgradu, Hrvatski državni arhiv smjesti u prostorije NSB na Marulićevom trgu u Zagrebu.
U radu je predstavljen istraživački projekt Drvena škrinja – zaboravljeno blago ivanečkog kraja, koji je od 2008. do 2010. godine provodila istraživačka sekcija učeničke zadruge OŠ Ivana Kukuljevića ...Sakcinskog u Ivancu. Istražen je izumrli tradicijski obrt izrade drvenih škrinja od tesanih dasaka. Škrinjarstvo je bio tipičan tradicijski obrt ivanečkoga kraja, posebice u selu Kraševec koje se može označiti škrinjarskim centrom Hrvatske, što je potvrđeno ovim istraživanjem. Vrijednost projekta prepoznata je od Hrvatske lutrije i na XXI. Smotri učeničkih zadruga Republike Hrvatske. Temeljem rezultata istraživanja izrađen je školski suvenir ivanečke drvene škrinjice napunjene minijaturama miraznog blaga, te je s rezultatima istraživanja predstavljen na izložbi sačuvanih drvenih škrinja krajem travnja 2010. godine u prostorijama škole. Autorica smatra kako je posebna vrijednost ta što je istraživanje provodila učenička populacija, čime se čuva identitet, toliko značajan u suvremenom dobu.
PDF
