Guilan, a well-known province in rice production in Iran, has been facing water shortage and water degradation. In order to study the effects of salinity stress as well as water stress on rice a pot ...experiment was conducted at Rice Research Institute of Iran. Five water salinity levels: fresh water (EC = 1 dS m
), 2, 4, 6 and 8 dS m
and five irrigation regimes: continues flooding, Alternative Wetting and Drying (AWD), intermittent irrigation at 100, 90 and 80 percent of field capacity (FC) were considered as irrigation treatments. The results showed severe effects of water and salinity stresses on rice yield and yield components. Fresh water produced the highest yield, 18.57 gr pot
, whereas, the yield in salinity levels of 2, 4, 6 and 8 dS m
were 13.78, 5.78, 3.61 and 0.74 gr pot
, respectively, with the yield losses of 25, 70, 80 and 97%, respectively. Intermittent irrigation at FC produced the highest yield. The yield increased 8 and 13% in AWD and intermittent irrigation at FC treatments respectively, while it decreased 8 and 27% in intermittent irrigation at 80 and 90% of FC treatments as compared with continues flooding treatment. The highest yield with application of intermittent irrigation at FC was valid only in water salinity less than 4 dS m
. When water salinity was higher than 4 dS m
all irrigation methods gave the same yield. This study showed that the best method to use saline water was intermittent irrigation at FC with EC = 2 dS m
. In case of more salinity, mixing fresh and saline water and intermittent irrigation can mitigate the severe effects of salinity on rice.
Provinca Guilan v Iranu, ki je poznana po pridelavi riža se sooča s pomanjkanjem vode in slapšanjem njene kakovosti. Z raziskovanje učinka slanosti in vodnega stres na riž je bil izveden lončni poskus na Inštitutu za preučevanje riža v Iranu (Rice Research Institute of Iran). Uporabljeno je bilo pet slanostnih stopenj vode: sladka voda (EC = 1 dS m
), 2, 4, 6 in 8 dS m
in pet režimov namakanja: stalna poplavljenost, izmenično namakanje in osuševanje (AWD), in periodično namakanje pri 100, 90 in 80 procentni poljski kapaciteti (FC). Izsledki so pokazali močne učinke solnega in vodnega stresa na pridelek riža in njegove komponente. Pridelek je bil največji v sladki vodi, 18.57 g/lonec, medtem ko so bili pridelki pri slanostih 2, 4, 6 in 8 dS m
13.78, 5.78, 3.61 in 0.74 g/lonec, z izgubo pridelka 25, 70, 80 in 97 %. Periodično namakanje pri poljski kapaciteti je dalo največji pridelek. Pri izmeničnem namakanju in osuševanju se je pridelek povečal za 8 in periodičnem namakanju za 13 %, vendar se je v primerjavi s postopkom stalne poplavljenosti zmanšal za 8 in 27 % pri izvedbi tretmajev pri 80 in 90 % poljski kapaciteti. Največji pridelek pri periodičnem namakanju pri poljski kapaciteti je bil dosežen samo pri slanosti vode manj kot 4 dS m
. Če je bila slanost vode večja, so dali vsi postopki namakanja enak pridelek. Raziskava je pokazala, da je najboljši način periodičnega namakanja s slano vodo pri poljski kapacite s prevodnostjo vode za namakanje 2 dS m-1. V primeru večje slanosti je potrebno izmenično namakati s sladko in slano vodo, da se izognemu velikemu učinku slanosti na pridelek riža.
Provedeno je istraživanje kojim su se ispitivali učinci prirodnih zeolita kao pročišćivača vode na učinkovitost uklanjanja teških metala iz podzemne slane vode koja se koristi za uzgoj mlađi ...Dicentrarchus labrax. Ispitano je pet koncentracija zeolita: 0 (Z0), 2,5 ‰ (Z2,5), 5‰ (Z5), 7,5 ‰ (Z7,5) i 10 ‰ (Z10). Mlađ s početnom tjelesnom masom od 1,53 ± 0,018 g su nasađene u 15 akvarija s gustoćom 10 jedinki/akvarij. Ribe su se hranile komercijalnom hranom (42% proteina i 12,34% lipida) dva puta dnevno (09:30 i 14:00), u udjelu od 5% tjelesne mase ribe, tijekom 42 dana. Evaluirani su rast, iskorištavanje hrane, preživljavanje i učinkovitost uklanjanja teških metala. Indeksi rasta i iskorištenja hrane postupno su se poboljšavali s povećanjem koncentracije zeolita, pri čemu su najznačajnije vrijednosti (P≤0,05) otkrivene sa skupinom Z10. Stopa preživljavanja značajno se smanjila u skupini Z10 pri usporedbi s kontrolom (Z0). Značajno povećanje koncentracije zeolita (P≤0,05) poboljšalo je učinkovitost uklanjanja teških metala iz uzgojne vode sa adsorpcijskom selektivnošću Pb˃Cd˃Fe˃Cu˃Zn. Nadalje, otkriveno je povećanje brzine detoksikacije teških metala u mesu ribe s povećanjem razine zeolita uz selektivnost uklanjanja Fe˃Cu˃Zn˃Pb˃Cd. Zaključno, može se reći da se prirodni zeoliti mogu učinkovito koristiti za smanjenje teških metala u onečišćenim vodama, a posljedično i u mesu ribe, uz poboljšanje performansi rasta ribe.
PDF
