Na uzorku od 18 igračica, članica seniorske prvoligaške rukometne ekipe, analizirana je povezanost mikrosocijalne strukture rukometašica u odnosu na njihov socioekonomski status, primjenom ...sociometrijskog postupka. Rezultati istraživanja navode na prihvaćanje hipoteze da se igračice istog socioekonomskog statusa bolje međusobno emocionalno prihvataju. Hipoteza o boljem međusobnom funkcionalnom prihvaćanju igračica istog socioekonomskog statusa se može samo djelimično prihvatiti, i to u domenu tendencije saradnje u igri, ali ne i u odnosu na izbor igračice s autoritetom vođe ili rukometnog znanja. Hipoteza o hijerarhijskoj mikrosocijalnoj strukturi grupe može se u potpunost prihvatiti. Igračice su u odnosu na sociometrijski status diferencirane u četiri hijerarhijska nivoa, dok je na vrhu te hijerarhije kapiten ekipe. Izbor kapitena ekipe od strane igračica usmjeren je prema jednoj igračici (“lideru”), prema funkcionalnom i prema emocionalnom kriteriju
Ovim istraživanjem ispituje se kako je popularnost učenika u predmetnoj i u razrednoj nastavi povezana sa školskim uspjehom, inteligencijom i učiteljskim procjenama učeničkih sposobnosti. Ispitivanje ...je provedeno na uzorku od 412 učenika od 1. do 8. razreda Osnovne škole „Visoka” u Splitu. Korištene su progresivne matrice, procjene učitelja na ljestvici PROFNAD te sociometrijski upitnik. Ovim istraživanjem pokazuje se kako popularniji učenici imaju viši školski uspjeh, više intelektualne sposobnosti te učitelji procjenjuju njihove sposobnosti višima, posebice rukovodne. Najviše ima izoliranih učenika, a najrizičniji su odbačeni i kontroverzni učenici. Nema spolnih razlika kod inteligencije, školskog uspjeha, ali učitelji procjenjuju umjetničke sposobnosti djevojčica višima. Dječaci su češće odbačeni, a djevojčice su češće izolirane. Istraživanja ove vrste korisna su unutar same škole jer ostavljaju mogućnost intervencija za poboljšanje socijalnog statusa izoliranih, odbačenih i kontroverznih učenika.
Svaki učitelj nastoji osigurati dobre odnosno kvalitetne međusobne odnose u razredu, a time i pozitivnu razrednu klimu. Dobri odnosi također utječu na postignuća učenika u učenju. Međutim, nije sve ...tako jednostavno kao što se čini. Što učiniti ako su učenici međusobno zavađeni, ne pomažu jedni drugima i ne prihvaćaju se međusobno? Za dobre odnose najprije moramo ispitati položaj svakog pojedinačnog učenika u razredu. Neki se odnosi mogu zapaziti bez mnogo truda, dok su drugi skriveni. Pri prepoznavanju odnosa možemo si pomoći sociometrijom, jednom od novijih tehnika prikupljanja podataka i istraživanja odnosa u skupini. Zahvaljujući ovoj tehnici utvrđujemo položaj pojedinačnog učenika u skupini (popularnost, isključenost, usamljenost) i povezanost (koheziju) cijele skupine. Srećom, odnosi među učenicima nisu nešto što ostaje trajno, jer se mijenjaju pod utjecajem mnogih čimbenika. O učitelju ovisi hoće li prepoznati odnose među učenicima, proniknuti u njih i značajno pomoći djeci u poboljšanju odnosa i povezivanju sa svojim prijateljima.
Potvrđena je pretpostavka da se visoka profesionala efikasnost može neko vrijeme održavati unatoč narušenim odnosima u ekipi. Utvrđena je, naime, visoka homogenost na funkcionalnom planu, dok su ...slabije emocionalne veze uskoro dovele do neminovnog pada profesionalne afikasnosti ekipe.
Na jednoj vrhunskoj odbojkaškoj momčadi izvršeno je mjerenje socijalnog statusa i sociometrijska analiza strukture grupe. Dobiveni rezultati ukazuju na to da postoji pet grupa igrača u prostoru ...socijalnog statusa i dvije u mikrosociološkom prostoru. Nađena je povezanost između socijalnog statusa jedne grupe igrača i njhovog međusobnog biranja.
PDF
