Cilјevi ovog istraživanja su bili da se utvrde: (1) razlike u antropometrijskim karakteristikama i agilnosti između različitih funkcionalnih klasa košarkaša u kolicima i (2) povezanost između ...antropometrijskih karakteristika i agilnosti sa funkcionalnom klasifikacijom košarkaša u kolicima. Uzorak ispitanika činilo je 40 košarkaša u kolicima, uzrasta 33.9 ± 11.2 godina. Procenjivane su antropometrijske karakteristike (longitudionalne i cirkularne dimenzije, kožni nabori), a za procenu agilnosti korišćeni su modifikovani T-test i osmica test. Rezultati jednosmerne analize varijanse ukazuju na postojanje značajnih razlika sa veoma velikim efektima između igrača različitih funkcionalnih klasa kod telesne mase, sedeće visine i sedeće dohvatne visine, dok su značajne razlike sa velikim efektima zabeležene kod testova za procenu agilnosti: T-testa i osmice testa. Takođe, rezultati korelacione analize ukazuju na to da postoje značajne umerene pozitivne korelacije sedeće visine i dohvatne visine sa funkcionalnom klasifikacijom.
Glazbene sposobnosti označavaju brojne sposobnosti koje se razvijaju pod utjecajem urođenih dispozicija, okoline, sazrijevanja, neformalnih glazbenih iskustava i formalnog učenja glazbe. U radu je ...istraženo razlikuju li se glazbene sposobnosti djece predškolske i rane školske dobi u inicijalnoj i finalnoj fazi ispitivanja te razlikuju li se ritamska i tonska komponenta glazbenih sposobnosti s obzirom na spol. Istraživanje je provedeno na uzorku od sedamdeset ispitanika, polaznika druge godine Funkcionalnoga glazbenog vrtića Glazbenoga učilišta „Elly Bašićˮ u Zagrebu. U istraživanju je primijenjen upitnik općih podataka i Gordonov test Primary Measures of Music Audiation (PMMA) kao nezamjenljiv mjerni instrument za rano, pouzdano i objektivno identificiranje ključnih glazbenih varijabli. Dobiveni rezultati upućuju na to da su tonske i ritamske sposobnosti sudionika značajno više u finalnoj nego u inicijalnoj fazi ispitivanja. Nadalje, spol se nije pokazao značajnim prediktorom glazbenih sposobnosti sudionika. Autorica upozorava na potrebu promjene koncepcije programa glazbenih škola u smjeru uvođenja predškolskih glazbenih nastavnih sadržaja kao sastavnog dijela formalnoga glazbenog obrazovanja.
U ovom radu razmatra se pristup zasnovan na sposobnostima kao pojmovni okvir za procenjivanje ljudskog blagostanja, te kao normativna paradigma za procenjivanje društvenog razvoja i društvene pravde. ...Pristup zasnovan na sposobnostima predstavlja alternativno i bogatije viđenje društvenog razvoja, odnosno viđenje koje podrazumeva da ljudi imaju slobodu da ostvare svoje potencijale i da vode živote koje imaju razloga da vrednuju. Pored toga, pristup zasnovan na sposobnostima brani ideju da društvena pravda zahteva obezbeđivanje određenih vrednih sposobnosti svim građanima i građankama barem do nivoa koji je potreban za minimalno dostojanstven život. Poseban akcenat ovog rada stavljen je na jedan ključan problem koji opseda pristup zasnovan na sposobnostima. Naime, koje su sposobnosti vredne? Kako ih treba odrediti? Analizirajući „teorijsko-refleksivni pristup” i „deliberativno-demokratskipristup” kao međusobno suprotstavljene pristupe projektu određenja vrednih ljudskih sposobnosti za normativne svrhe, nastojimo da pokažemo da je moguće kombinovati ova dva pristupa na plodonosan način.
This study adopts a realist approach to explore how geopolitical factors influence the European Union’s (EU) decision to expand into neighbouring regions of strategic importance or vulnerability to major powers’ influence. It specifically examines the obstacles posed by the absence of a unanimous stance on „pre-scheduled” accessions, as seen in the earlier „eastern enlargement” rounds. It is argued that the present geopoliticized EU enlargement policy seems to be guided by realist factors, although it is characterized by an incongruity between strategic rhetoric and strategic actions. This inconsistency between expressed intentions and actual measures is more evident in the Western Balkans than in the Eastern neighbourhood. Through the selected, broadly set realist elements – groupism, egoism and power-centrism – the EU’s foreign policy strategy and behaviour are examined, searching for a gap between the discursive and practical domains in both regions. The research considers that the EU’s response has not predominantly been strategic but rather tactical, reflecting the enlargement policy’s longstanding deficiencies, coupled with the urgent need to extend commitments to the eastern partners facing immediate security threats. Such tendencies are disadvantageous for the Western Balkans, which became a lower priority for the EU despite its chronological precedence in the enlargement domain. While ideally, both enlargement regions should be granted an „accession timetable” along with on-ground democratic reforms, the authors highlight that due to differing geopolitical dynamics and pressure, the outcomes for the two regions may either diverge in terms of potential favouring of the new candidates or, perhaps more likely, converge – meaning that the accession of either region might be postponed once the geopolitical urgency subsides.
U članku razmatramo prigovore pristupa sposobnosti upućene Rawlsovoj teoriji pravednosti. Prigovor je da Rawlsova teorija isključivim fokusom na razložnost i racionalnost, kao na esencijalna svojstva ...osoba koje su obuhvaćene opsegom pravednosti, isključuje iz njezine domene ljude koji ta svojstva ne posjeduju (poput osoba s teškim mentalnim oštećenjima). Ukazujemo na nedostatke alternativnog prijedloga teorije sposobnosti koji je utemeljen na dostojanstvu vrste jer tvrdimo da taj pojam ne može utemeljiti valjane normativne zaključke. Prihvaćamo Rawlsovu ideju da sadržaje pravednosti, prije svega prava, određuju razložni ljudi (idealni zakonodavci). Međutim, smatramo da sadržaje pravednosti ne utvrđuju imajući u vidu samo svoje apstraktne karakteristike racionalnih i razložnih bića, nego raznolika prava i sposobnosti. S obzirom na svoju osobinu razložnosti, koja pretpostavlja nepristranost, utvrđuju prava i sposobnosti koje treba zaštititi univerzalno. Na taj su način i bića koja nemaju sposobnost racionalnosti i razložnosti obuhvaćena u doseg pravednosti.
In the article, we consider the objections of the capability approach to Rawls’s theory of public justification. The objection is that Rawls’s theory is considered with an exclusive focus on reason and rationality as essential properties of justice, excluding from the domain of justice people who do not possess these properties (such as people with severe cognitive impairments). We point out the shortcomings of the alternative proposal to the capability theory, which is based on the dignity of the species, because we claim that no valid normative conclusions can be derived from the concept of the species. We conclude by adopting a model of public justification according to which duties and rights are determined by reasonable people (ideal legislators). Reasonable people impartially judge the principles of justice even for those who do not participate in the process of justification but deserve the recognition of rights by universalizing these rights. Through universalization, they justified these rights for themselves and for those they represented by presenting adequate representatives in the process of justifying the principles of justice for those who do not have the capability to be reasonable and rational.
Parkinsonova bolezen (PB) je nevrodegenerativna bolezen možganov, ki se kaže z motoričnimi in nemotoričnimi znaki. Med motorične znake prištevamo tremor, rigidnost in bradikinezijo, med nemotoričnimi ...pa je najpogostejši kognitivni upad.
Rezultati longitudinalnih raziskav kažejo, da pri 80 % bolnikov kognitivni upad napreduje do demence (PBD). Vpliv PBD na življenje je velik. Če kognitivni upad prepoznamo dovolj zgodaj, lahko simptome PBD olajšamo in s tem izboljšamo kakovost posameznikovega življenja.
V preglednem članku se bomo dotaknili najpogostejših vzrokov za nastanek kognitivnega upada, vpliva dednosti in prikazali značilno klinično sliko. Za prepoznavo kognitivnega upada uporabljamo kognitivne teste, npr. Montrealsko lestvico ocenjevanja spoznavnih sposobnosti (MoCA), Baterijo testov frontalnih funkcij (FAB), Kratek poskus spoznavnih sposobnosti (KPSS) in test Testiraj svoj spomin (TSS). Na koncu članka bomo prikazali možnosti simptomatskega zdravljenja z zdravili, ki jih imamo na voljo, ter z zdravili in postopki, ki so še v fazi razvoja.
Uzorak je činio 121 ispitanik iz petih i šestih razreda osnovnih škola grada Zadra. Provedeno je istraživanje kako bi se utvrdile razlike između učenika koji, osim tjelesnog i zdravstvenog odgoja ...pohađaju i neki drugi oblik izvannastavne sportske aktivnosti. Provođenjem deskriptivne analize dobili smo rezultate koji nam pokazuju da su muški učenici koji se bave izvannastavnom aktivnošću postigli 21,28% bolje prosječne rezultate od ispitanika koji se ne bave izvannastavnim aktivnostima. Ispitanice uključene u izvannastavne aktivnosti su postigle 9,16% bolje rezultate od ispitanica koje se nisu bavile izvannastavnim aktivnostima (bolji rezultati u testu za procjenu funkcionalne sposobnosti (F6 test)). Korištenjem t-testa otkrili smo da su empirijske razine značajnosti statistički značajne (p = 0,000) za sve ispitanike kod oba spola u funkcionalnim sposobnostima (F6 test). Autori mogu tvrditi da učenici koji pohađaju neke oblike izvannastavnih sportskih aktivnosti imaju bolji rezultat u varijabi F6. Izvođenjem regresijske analize autori ne mogu predvidjeti rezultat u F6 testu na temelju antropometrijskih karakteristika tjelesne visine (TV) i tjelesne težine (TT). Broj nastavnih sati i trajanje sata tjelesnog odgoja u osnovnoj školi nije dovoljan za razvoj funkcionalne sposobnosti. Da bi poboljšali funkcionalne sposobnosti učenika, svaki bi ih učitelj trebao potaknuti da pohađaju neke dodatne oblike izvannastavnih sportskih aktivnosti u vidu poboljšanja cjelokupnog antropološkog statusa. Niže funkcionalne sposobnosti imaju posljedice i veći rizik od raznih bolesti. Stoga ne postoji aktivnost poput sportskog treninga kako bi se spriječili potencijalni problemi.
Introduction. The development of modern society has led to an increase in the life expectancy, and thus to a significant increase in the number of elderly people. Therefore, in recent years a lot of ...attention has been paid to the examination of cognitive abilities in this population. The research focuses on changes in language, executive functions and memory. Aim. This study aimed to determine lexical-semantic abilities and executive functions in persons over the age of 65. Methods. The sample included 30 people ranging in age from 66 to 85. The respondents were divided into two age categories, with 16 respondents from the "young old" category and 14 respondents in the "middle-old and oldest-old" category. The sample included 13 respondents who had finished elementary school and 17 respondents who had finished secondary or higher/university education. The Semantic Test and the Verbal Fluency Test were used to assess lexical-semantic abilities. To assess executive functions, the Stroop test was used. Results. The results have shown that respondents with different age categories do not differ in their achievements on tests for the assessment of lexical-semantic abilities. However, differences in achievements were determined in relation to the level of education of the respondents. People with a higher educational level were more successful on the mentioned tests. Furthermore, the results show a difference in achievement on the test for assessing executive functions based on age and level of education. Conclusion. These findings indicate that executive functions are more sensitive to age than lexical-semantic abilities.
Klinička populacija djece s prirođenim malformacijama mozga vrlo je heterogena jer je definirana mjestom i težinom oštećenog dijela mozga. Riječ je o razvojnim profilima koji variraju od teških ...intelektualnih teškoća i nemogućnosti izražavanja putem govora do blažih kliničkih slika koje podrazumijevaju odstupanja u razvoju komunikacije, jezika i govora. Djeca s prirođenim malformacija- ma mozga najčešće se oslanjaju na metode potpomognute komunikacije koje im omogućavaju da se izraze ili bolje razumiju jezik. Cilj istraživanja je opisati specifičnosti komunikacije, jezika i govora u dječaka s prirođenim malformacijama mozga i primarnom mikrocefalijom te utvrditi učinkovitost uvođenja potpomognute komunikacije na njegov komunikacijski, jezični i govorni razvoj. Logopedska intervencija organizirana je u trajanju od 5 mjeseci. Kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi intervencije korišteno je nisko- tehnološko sredstvo (komunikacijska knjiga) te visoko-tehnološko sredstvo komunikacije (nespecijalizirani tablet). Mjere komunika- cijskog razvoja bilježene su na temelju analize video snimki, a podatci o razumijevanju i proizvodnji riječi prikupljeni su putem Ko- munikacijske razvojne ljestvice. Tijekom petomjesečne podrške kod dječaka se uočavaju pozitivne promjene u: a) obrascu komunikacijskih funkcija odnosno učestalosti kojom komunicira za pojedine funkcije, b) jezičnoj proizvodnji: povećanju veličine rječnika i jezičnoj složenosti te c) uporabi govora kao primarnog komunikacijskog sredstva. Promjene u obrascu uporabe komunika- cijskih sredstava, posebice izraziti napredak u uporabi govora nakon uvođenja potpomognute komunikacije, u skladu su s dosadaš- njim istraživanjima na temu značaja potpomognute komunikacije kao intervencije koja se temelji na znanstvenim dokazima.
Povezivanje ideje pravednosti s ljudskim dostojanstvom kroz "politike sposobnosti" recentan je teorijski projekt koji uvode Amartya Sen i Martha Nussbaum, inspirirani nedostacima Rawlsova ...razumijevanja pravednosti. Naglašava se da Rawlsovo stajalište o preraspodjeli resursa ili primarnih dobara ne uzima u obzir sposobnosti pojedinaca da koriste ta dobra pa upravo stoga pojam sposobnosti postaje ključnom idejom koja predstavlja način života koji netko ima razloga cijeniti. Autor razmatra razvoj pristupa sposobnostima i kritiku Rawlsovih temeljnih pretpostavki o pravednosti u radovima Sena i Nussbaum. Iako pristup sposobnostima pokušava ispraviti nepravde vezane za ljudsko dostojanstvo koje Rawls nije uspio riješiti, postoje ozbiljna ograničenja tog pristupa. Naposljetku je pokazano da se sposobnosti vrednuju prema njihovu doprinosu sustavu proizvodnje – ako netko ima više sposobnosti, to povećava njegov društveno-ekonomski položaj unutar zadane strukture – ali ne propituju se postojeći odnosi moći i struktura koja održava nejednakosti. Stoga je autor suglasan s kritikom pristupa sposobnostima Vincenta Navarra, ali i proširenju kritike na Rawlsovu teoriju pravednosti, zato što ne dovodi u pitanje temeljne odnose moći koji su inherentni institucijama i njihovoj reprodukciji društvenih nepravdi.
Cilj istraživanja bio je ispitati metrijska svojstva testa Advanced Measures of Music Audiation E. E. Gordona (1989) na uzorku studenata u Hrvatskoj kojima glazba nije glavni predmet studija. ...Istraživanje je provedeno sa studenticama odgojiteljskog studija na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku (N = 235). Deskriptivni pokazatelji AMMA testa i normalnost raspodjele rezultata na hrvatskom uzorku ne odstupaju od rezultata dobivenih prilikom standardizacije na američkom uzorku i poljskom uzorku kod studenata kojima glazba nije glavni predmet na studiju. Utvrđeno je kako koeficijent pouzdanosti AMMA testa izračunat split-half tehnikom iznosi 0,87, a dobivene su i visoke vrijednosti interkorelacija između ukupnog testa te Tonalnog (r = 0,88) i Ritamskog subtesta (r = 0,87). Niže vrijednosti indeksa težine i diskriminativnosti (< 0,20) najslabija su svojstva primjene AMMA testa na hrvatskom uzorku. Promatrajući ukupnost istraženih metrijskih svojstava, može se zaključiti kako je AMMA test pouzdan mjerni instrument za uporabu procjene auditivnih glazbenih sposobnosti kod studenata neglazbenika u Hrvatskoj.
PDF
