V pričujočem članku je avtorica analizirala napake slovenskih študentk in študentov germanistike prvega letnika pri pisanju pravljice. Pri tem je poskusila ugotoviti, na katerih področjih (pravopis, ...oblikoslovno-skladenjska ravnina in leksikalno-semantična ravnina) študenti naredijo največ napak. Prav tako je raziskovala, katere napake se na posameznih področjih pogosteje pojavljajo in kakšni bi lahko bili vzroki za te napake.Rezultati raziskave so za učitelje nemškega jezika in za avtorje učbenikov nemščine kot tujega jezika pomembni, saj izpostavljajo mesta, kjer pri pisanju besedil v nemščini kot tujem jeziku pogosteje prihaja do napak. Na osnovi izsledkov pričujoče raziskave bi lahko tem mestom namenili pri pouku nemščine kot tujega jezika posebno pozornost.
U radu je opisana optimizacija skalarnih matematičkih funkcija i multikriterijska optimizacija putanje četveropolužnog mehanizma zasnovana na genetičkim algoritmima. Genetičkim se algoritmom ...optimiziraju parametri Hoekenovog četveropolužnog mehanizma koji na jednom dijelu putanje aproksimira pravocrtno gibanje. Problem optimizacije parametara četvoropolužnog mehanizma promatra se kao dvokriterijski jer je potrebno zadovoljiti položaj krajnje točke mehanizma po x-osi i po y-osi. Algoritam realiziran u JavaScript programskom jeziku optimizira parametre Hoekenovog mehanizma koji su sintetizirani u programskom alatu SAM 6.0.
Međupredmetno povezivanje (korelaciju) u Likovnoj kulturi učitelji većinom izvode na temelju likovnog motiva, a ne na temelju spoznavanja likovnih pojmova. To dovodi do slabih kognitivnih, ...psihomotoričkih i afektivnih rezultata poučavanja, a nije ni u skladu s dosezanjem ciljeva u likovnoj djelatnosti. Ne dolazi do prijenosa znanja, već se stječe uvjerenje da u umjetnosti nije dovoljno znanje, već da je potrebno samo „osjećati“. Stoga su glavni ciljevi ovog istraživanja: ustanoviti kakav je utjecaj međupredmetnog povezivanja na cjelovit likovni razvoj (kognitivni, afektivni i psihomotorički) pojedinog učenika pri poučavanju likovne kulture, kakav je utjecaj međupredmetnog povezivanja na motivaciju učenika pri poučavanju likovne kulture, oblikovati smjernice za izobrazbu učitelja o planiranju međupredmetnog povezivanja i izraditi model izvedbe korelativnog povezivanja za praksu učitelja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 403 učenika, u prvim, petim i osmim razredima, u četiri škole. Ustanovilo se da su učenici koji su bili uključeni u proces poučavanja međupredmetnim povezivanjem postigli djelomično bolje razumijevanje likovnih i drugih pojmova od kontrolne grupe (značajne razlike nije bilo u jednom tjednu prvog i petog razreda). Učenici eksperimentalne grupe postigli su statistički značajno bolji transfer znanja, stupanj motivacije, osjetljivosti na likovne materijale i postupke, stupanj originalnosti i individualnosti i stupanj kritičkog vrednovanja i estetskog ocjenjivanja
Osnovni cilj ovog rada bio je utvrditi morfološku, funkcionalnu i dinamičku
asimetriju kod judaša i judašica različite natjecateljske i tehničke uspješnosti. Uzorak
ispitanika sačinjavalo je 38 ...judaša prosječne dobi od 22.1±2.6 godine, i 28 judašica
prosječne dobi od 21.0±2.3 godine mlađeg seniorskog i seniorskog uzrasta. Oba uzorka
ispitanika su podijeljena u dvije skupine s obzirom na natjecateljsku uspješnost i
tehničku uspješnost. Natjecateljska uspješnost je utvrđena putem službene rang liste
Hrvatskog judo saveza, a tehnička uspješnost putem ekspertnog mišljenja trojice
trenera-izbornika. Uzorak varijabli sačinjavalo su 22 testa koja su podijeljena u tri
skupine: za procjenu morfološke asimetrije primijenjeno je 11 antropometrijskih
karakteristika (morfoloških mjera) koje su se mjerile na lijevoj i desnoj strani tijela, za
procjenu funkcionalne asimetrije primijenjena su 2 testa koja procjenjuju spretnost ruke,
te za procjenu dinamičke asimetrije primijenjeno je 9 motoričkih testova, od kojih su
dva novo-konstruirana, izmjerenih posebno na lijevoj i posebno na desnoj strani tijela.
Koeficijenti asimetrije u svim varijablama, osim varijabli EHI , izračunati su temeljem
matematičke jednadžbe. Za utvrđivanje postavljenih ciljeva i ispitivanje hipoteza ovog
rada korištene su sljedeće metode obrade podataka: utvrdili su se deskriptivni i
distribucijski statistički parametri za sve varijable, metrijske karakteristike novokonstruiranog upitnika i testova (Cronbach alfa, Inter-item interkorelacija, Test-retest),
T-test, diskriminacijska analiza, faktorska analiza. Glavna saznanja ovog rada su: 1)
morfološka asimetrija: utvrđene su razlike u nekim koeficijentima za procjenu
morfološke asimetrije između četiri sub-uzorka judaša i judašica koji su dobiveni putem
kriterija natjecateljske i tehničke uspješnosti. Radilo se o statistički značajnim razlikama
u koeficijentima za procjenu asimetrije u opsegu lijeve i desne nadlaktice u kontrakciji
(KA AONF), te u opsegu lijevog i desnog ručnog zgloba (KA AORZ) na sub-uzorcima
manje uspješnih judaša i manje uspješnih judašica i manje kvalitetnih judaša i manje
kvalitetnih judašica. Na uzorku judaša, primijenjenom faktorskom analizom, dobivene
su po tri latentne dimenzije na lijevoj i desnoj strani tijela, dok su na uzorku judašica,
dobivene po dvije latentne dimenzije. Diskriminacijskim analizama utvrđeno je
razlikovanje u morfološkim latentnim strukturama lijeve i desne strane tijela samo
između sub-uzorka uspješnih i manje uspješnih judaša na obje strane tijela, gdje
razlikovanju najviše doprinose latentne dimenzije volumena lijeve i desne strane tijela
(VOLUML - faktor volumena lijeve strane tijela i VOLUMD - faktor volumena desne
strane tijela). 2) funkcionalna asimetrija: između sub-uzoraka uspješnih i manje
uspješnih judaša utvrđene su razlike u jednom koeficijentu za procjenu funkcionalne
asimetrije KA EHI (razlika u preferiranju lijeve i desne ruke). Na svim ostalim subuzorcima koji su se dobili putem natjecateljske i tehničke uspješnosti, nije utvrđeno
razlikovanje u primijenjenim varijablama procjenu spretnosti lijeve i desne ruke. 3)
dinamička asimetrija: utvrđene su razlike u nekim koeficijentima za procjenu dinamičke
asimetrije između svih sub-uzoraka koji su dobiveni putem kriterija natjecateljske
uspješnosti, dok na četiri sub-uzorka dobivenih putem kriterija tehničke uspješnosti te
razlike dobivene su između samo dva sub-uzorka. Varijabla KA MIUSD (razlika u
izdržaju nogom u sjedu između lijeve i desne noge) diferencira međusobno sve subuzorke dobivene prema kriteriju natjecateljske uspješnosti. Uz varijablu KA MIUSD,
diferencijaciji između promatranih sub-uzoraka pridonose i varijable KA MCJN (razlika
u broju čučnjeva između lijeve i desne noge), KA MTAR (razlika u broju udaraca na
ploču između lijeve i desne ruke), KA MTAN (razlika u broju udaraca na ploču između
lijeve i desne noge), KA MMDS (razlika u maksimalnoj dinamometrijskoj sili između
lijeve i desne ruke), KA MSUDJ (razlika u duljini skoka u dalj između lijeve i desne
noge), KA MBK (razlika u duljini bacanja kugle između lijeve i desne strane tijela). Na
uzorku judaša, primijenjenom faktorskom analizom, dobivene su dvije latentne
dimenzije na lijevoj, te tri latentne dimenzije na desnoj strani tijela, dok su na uzorku
judašica, dobivene po dvije latentne dimenzije. Utvrđene su razlike u motoričkoj
latentnoj dimneziji FREKVL (faktor brzine frekvencije pokreta lijeve strane tijela)
između sub-uzoraka uspješnih i manje uspješnih judaša, te u latentnoj dimenziji
GENMOTD (faktor generalne motorike donjih desnih ekstremiteta) između subuzoraka uspješnih i manje uspješnih, te kvalitetnih i manje kvalitetnih judašica.
The main aim of this study was to determine the morphological, functional and
dynamic asymmetry in male and female judokas of different competitive and technical
success. The sample included 38 male judokas approximately aged of 22.1 ± 2.6, and 28
female judokas approximately aged 21.0 ± 2.3. Both samples of respondents were
divided in two groups with respect to competitive success and technical success.
Performance success was determined by official rankings of the Croatian Judo
Federation, and technical success was established through expert opinions of three
national coaches. The sample of variables consisted of 22 tests divided in three groups:
11 anthropometric characteristics (morphological measurements) measured on the left
and the right side of the body were applied for the assessment of morphological
asymmetry, two tests assessing skills of hands were applied to assess the functional
asymmetry and 9 motor tests were applied for assessment of dynamic asymmetry,
whereas two are newly constructed and are used for measurements on both the left and
the right side of the body. The asymmetry coefficients of all variables, except variables
EHI, were calculated on the basis of mathematical equations. In order to determine the
objectives and to test the hypotheses of this study, the following methods of data
processing were used: descriptive and statistical distribution parameters for all variables
were determined as well as metric characteristics of the newly-constructed
questionnaire and tests (Cronbach’s alpha, Inter-item intercorrelation, Test-retest) Ttest, discriminant analysis, factor analysis. The main findings of the study are 1)
morphological asymmetry: differences in some coefficients for assessment of
morphological asymmetry between the four sub-sample of male and female judokas
obtained through criteria of competitive and technical success were found. This was a
statistically significant difference in the coefficients for assessment of asymmetry in the
left and the right upper arm circumference in contraction (KA AONF), and in the left
and the right wrist circumference (KA AORZ) on sub-samples of less successful male
judokas and less successful female judokas and lower in quality male judokas and lower
in quality female judokas. After applying the factor analysis, three latent dimensions of
the left and the right side of the body were obtained in the sample of male judokas,
whereas two latent dimensions were obtained in each sample of female judokas.
Discriminant analysis indicated morphological differentiation of latent structures of the
left and the right side of the body only in the sub-sample of successful and less
successful judokas on both sides of the body was found, whereas the distinction is
mostly contributed by latent dimensions of the volume of the left and the right side of
the body (VOLUML - factor volume of the left side of the body and VOLUMD - factor
volume of the right side of the body). 2) functional asymmetry: between the subsamples of successful and less successful male judokas the differences were determined
in a single coefficient for assessment of functional asymmetry KA EHI (difference in
preference of the left or the right hand). In all other sub-samples obtained by the use of
competitive and technical success criteria no significant differences were found in
applied variables handedness assessment. 3) dynamic asymmetry: differences in certain
coefficients for assessment of dynamic asymmetry between all sub-samples which were
obtained through competitive success criteria were found, whereas in four sub-samples
obtained by the criteria of technical success these differences were obtained only
between two sub-samples. Variable KA MIUSD (difference withstand foot in sits
between the left and the right leg) differentiated all the sub-samples obtained according
to the criteria of competitive success. Variable KA MIUSD contributes to
differentiation between the observed sub-samples as well as variables KA MCJN (the
difference in the number of squats between the left and right legs), KA MTAR (the
difference in the number of strikes on the board between the left and right hand), KA
MTAN (difference in number of strikes to the plate between the left and the right leg),
KA MMDS (difference in maximum dynamometric force between the left and the right
hand), KA MSUDJ (difference in the length of the long jump between the left and the
right leg), KA MBK (difference in the shot put length between the left and the right side
of the body). Application of factor analysis resulted in two latent dimensions obtained
on the left, and three latent dimensions on the right side of the body in the sample of
male judokas, while two latent dimensions were obtained in the sample of female
judokas. Differences were determined in motor latent dimension FREKVL (factor of
frequency movement from the left side of the body) between the sub-samples of
successful and less successful male judokas, as well as in the latent dimension
GENMOTD (factor General kinesiology lower right limb) between the sub-samples of
successful and less successful, and quality and less quality female judokas.
Osnovni cilj ovog rada bio je utvrditi morfološku, funkcionalnu i dinamičku
asimetriju kod judaša i jud
U suvremenim uvjetima profesionalne izloženosti vibracijama koje se prenose preko ruke i šake, često se mogu vidjeti radnici koji su, i pored dugotrajne povremene izloženosti, i dalje bez uočljivih ...simptoma vibracijske bolesti. U većini dosadašnjih istraživanja analizirani su ispitanici s razvijenom kliničkom slikom vibracijske bolesti, uz rijetka razmatranja bioloških procesa koji mogu biti uključeni u degradaciju ručne spretnosti i snage stiska šake, osobito u asimptomatskoj fazi, kada bi to bilo od najveće koristi. U ovom su istraživanju uspoređene dvije skupine ispitanika: izložena skupina – 31 radnik izložen lokalnim vibracijama koji prema Stockholmskoj klasifikaciji nema simptome vibracijske bolesti, i kontrolna skupina – 30 radnika koji nisu izloženi lokalnim vibracijama. Svaki je ispitanik bio podvrgnut dinamometrijskom i deksterimetrijskom testiranju (model za grubu i finu motoričku funkciju šake) te testu provokacije hladnoćom radi usporedbe pada motoričkih funkcija šake. U izloženoj skupini zabilježen je pad fine motoričke funkcije, ali ne i snage stiska šake. Rezultati upozoravaju na mjerljiv deficit grube ali ne i fine motoričke funkcije šake kod povremene izloženosti s malim kumulativnim dozama, čak i kada se radi o dugotrajnoj izloženosti nezanemarivim razinama A(8). Vibracijama inducirane lezije živčanih vlakana i/ili mehanoreceptora, koji osiguravaju senzornu povratnu vezu za signale pokreta – čime kontroliraju zadatke koji iziskuju precizno kretanje prstiju – mogle bi biti odgovorne za uočeno smanjenje ručne spretnosti. Taj mehanizam, međutim, nije potreban za kontrolu grube sile stiska.
PDF
