Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Janez Jamnik, Udovčkov ata ima 80. let.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Ovaj rad analizira razlike u brzini internacionalizacije poduzeća u odnosu na unutarnje i vanjske čimbenike poduzeća: demografske karakteristike, količinu proizvodnih i uslužnih inovacija, te ...institucionalnu potporu traženju međunarodnih tržišta.
Primarni podaci prikupljeni su putem anketnog upitnika u periodu od travnja do svibnja 2014. godine. Korištenjem namjernog uzorka hrvatskih telekomunikacijskih poduzeća dobiveni su odgovori 82 poduzeća. Upitnik je popunjavao viši menadžment: marketinški, prodajni i istraživačko-razvojni menadžeri. Podaci u uzorku podijeljeni su u dva klastera prema brzini internacionalizacije, nakon čega se pristupilo analizi varijance.
Rezultati pokazuju kako postoje statistički signifikantne razlike u brzoj i sporoj internacionalizaciji u odnosu na starost poduzeća, razinu uslužnih inovacija i institucionalnu potporu traženju međunarodnih tržišta. Brzina internacionalizacije nije statistički signifikantno drugačija u odnosu na veličinu poduzeća ni razinu proizvodnih inovacija. U radu su prikazane teorijske i menadžerske implikacije istraživanja, te ograničenja istraživanja i preporuke za buduća istraživanja.
Demografske promjene stanovništva čimbenik su koji sve više mijenja razmjere u Europi kao i u drugim razvijenim dijelovima svijeta. Ljudi žive duže i vitalniji su nego prije. Starenje stanovništva ...utječe na mnoga životna područja. Broj starijih osoba raste, a karakteristike su im bitno drugačije od onih prošlih generacija.
Iz tog razloga autore je zanimala percepcija starosti kod žena starijih od 50 godina, razlike među ženama koje se osjećaju stare onoliko koliko jesu i onima koje se osjećaju mlađe nego što jesu. Istodobno, željelo se doći do podataka kako sve to utječe na njihovo ponašanje kao potrošača.
U istraživanje je bilo uključeno 225 žena. Za prikupljanje podataka upotrijebili smo upitnik s pitanjima o kronološkoj starosti i percipiranoj starosti, pitanjima o 23 vrijednosti, 31 aktivnosti u slobodno vrijeme i 15 aktivnosti u sportu.
Rezultati pokazuju da se više od pola anketiranih žena osjeća mlađe nego što jesu, 40% žena onoliko staro koliko i jesu i manje od 5% starije nego što jesu. Više od polovice anketiranih žena misli da izgledaju kao da su deset godina mlađe. Najviše žena misli da je čovjek star onda kada prijeđe sedamdesetu godinu života.
Ovaj članak testira validnost Gibratovog zakona i Jovanovićeve teorije učenja za rastuća mala i srednja poduzeća u post-konfliktnom gospodarstvu Kosova. Iako brojna istraživanja sugeriraju kako ...Gibratov zakon nije prihvaćen, nedostaju empirijska istraživanja iz tranzicijskih i post-konfliktnih ekonomija. Ovo istraživanje pruža ekonometrijsku analizu odnosa starosti, veličine i rasta malih i srednjih poduzeća. Članak se temelji na istraživanju malih i srednjih poduzeća koje je proveo Riinvest institut (2004-2006). Ekonometrijski rezultati ukazuju kako Gibratov zakon nije dokazan, dok je prihvaćena konvencionalna Jovanovićeva teorija učenja temeljena na modelu rast veličina-starost što rezultira važnim implikacijama za promociju malih poduzeća na Kosovu.
Ovaj članak bavi se percepcijom starijih osoba u finskoj agrarnoj kulturi u razdoblju od ranog do sredine 20. stoljeća. Posebnu pažnju posvećuje se načinu na koji se spolnost i tjelesnost starijih ...žena definira u humorističnoj usmenoj tradiciji. Građa za ovaj članak temelji se na arhiviranim anegdotama o starosti i spolnosti. Feministička kulturna gerontologija i folkloristički uvidi korišteni su kao teorijska podloga članka. Lik stare žene u tekstu se pojavljuje kao iznimno složen spolni akter čiji su tijelo i spolnost vidljivi i ne prikrivaju se u anegdotama.
Iako je kategorija dobi iznimno kompleksna dob se najčešće reducira na kronološku dob, koja je – kao broj proživljenih godina od trenutka rođenja (broj rođendana) – najjednostavniji marker nečije ...dobi (ili starosti). Važan aspekt rođendana su i rođendanske čestitke. Riječ je o multifunkcionalnim artefaktima popularne kulture kod kojih je najvažnija komunikacijska funkcija. Na individualnom nivou pošiljatelj rođendanskom čestitkom primatelju/ici šalje određene poruke, a na socio-kulturnom nivou rođendanska čestitka prenosi društveno kreirana značenja i sadržaje o dobi, starosti i starenju. U tom smislu rođendanska čestitka je “ceremonijalni znak” (Ellis i Morrison 2005), koji prenosi (i osnažuje) kulturalne predodžbe, značenja, stavove i poruke, odnosno “diskurse koji formiraju temelje socijalne konstrukcije dobi” (Andrew 2012: 11), pri čemu posebno važnu ulogu ima humor. Ranija istraživanja su pokazala da dobni humor ima pozitivne, ambivalentne i, najčešće, negativne aspekte. Ti negativni aspekti se odnose na dobne stereotipe i iskrivljena značenja koje određena kultura pripisuje starenju i starosti, što uključuje i rodnu komponentu. U radu će biti prikazani rezultati analize sadržaja dobnog humora prisutnog u internetskim rođendanskim čestitkama, a poseban će naglasak biti stavljen na: 1) teme i motive koji ukazuju na dominantne i (globalno) raširene narative o starosti i starenju, socio-kulturne predodžbe, shvaćanja i stavove o starenju, starosti i starim osobama; 2) kratkoročne efekte i dugoročne konzekvence humorističnog sadržaja te vrste.
U radu su izneseni rezultati istraživanja mjerenja razine buke 2010. i 2013. godine u skladu s propisanim normama HRN ISO 6395 koje se odnose na mjerenje vanjske buke pri kretanju traktora te HRN ISO ...6396 i HRN ISO 5131 koje se odnose na mjerenje unutarnje buke na mjestu rukovatelja pri kretanju traktora. Mjerenja su obavljena na ispitnoj površini Belja d.d. u blizini mjesta Mirkovac. Istraživanja su obavljena na tri traktora tvrtke FENDT modela 410 s ciljem utvrđivanja povećanja proizvedene razine buke u odnosu na starost
traktora (broj radnih sati). Iz rezultata je vidljivo da niti jedan od ispitivanih poljoprivrednih traktora nije proizveo višu razinu buke od dozvoljenih 80 dB, te je time potvrđena hipoteza kako će stariji traktori emitirati višu razinu buke od novijih traktora.
Starenje je prirodna, normalna fiziološka pojava, nepovratan individualan proces, koji u pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom i u različitoj životnoj dobi. Proces starenja započinje od začeća ...i traje do smrti. Po klasifikaciji Ujedinjenih naroda, 65 godina je dobna granica kojom se ljudi smatraju starim ljudima. Starost (SZO-a ) dijelimo na: raniju (65-74 godine), srednju (75 - 84 godine) i duboku starost (od 85 i više godina).2001. godine, udio ljudi starijih od 65 godina u Hrvatskoj iznosio je 15,6%, u Popisu 2011. godine broj stanovnika starih 65 i više godina iznosio je 17,7% i po prvi put premašio je broj mladih od 0 do 14 godina koji iznosi 15,2%. U Hrvatskoj svaki šesti stanovnik stariji je od 65 godina, svaka peta žena starija je od 65 godina te ih ima čak 144.722 više nego djevojčica mlađih od 14 godina. Po demografskoj projekciji hrvatskog pučanstva do 2050. godine, udio starijih osoba u Hrvatskoj iznosit će čak 26,8%, od čega će 9,7% činiti osobe u dubokoj starosti od 85 i više godina. U starosti se događaju promjene u organima i organskim sustavima tijekom normalnog (fiziološkog) starenja: osjetilo vida, osjetilo sluha, osjetila njuha i okusa, smanjenje mišićne mase, kosti postaju tanje i krhkije, smanjenje apsorpcijske površine i elastičnosti pluća, ateroskleroza/povišenoga krvnog tlaka, prohodnost krvi kroz jetru i bubrege itd. Bolest i starost nisu sinonimi. Najvažnije je razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog i patološkog starenja. Međutim, starost je povezana s nekim negativnim zdravstvenim ponašanjima: neodržavanje osobne i higijene okoline, fizička neaktivnost, psihička neaktivnost, neprihvaćanje radne terapije, debljina, alkoholizam, pušenje, pijenje crne kave više od dvije šalice dnevno, nepridržavanje uputa liječnika, nekontrolirano uzimanje lijekova, neizlaganje umjerenoj sunčevoj svjetlosti itd. Postoje i bolesti i stanja u starijih ljudi koje želimo i možemo spriječiti: šećerna bolest, debljina, hipertenzija, cerebrovaskularna bolest, kardiovaskularna bolest, novotvorine (karcinom dojke, jajnika, prostate, pluća), osteoporoza / prijelomi, inkontinencija, duševni poremećaji, respiratorne bolesti (gripa i pneumonija) itd. Prevencija zdravstvenih problema povezanih sa starosti povezana je sa stalnom tjelesnom aktivnosti od mladosti do duboke starosti, stalnom psihičkom aktivnosti, pravilnom, „mediteranskom” prehranom koja je restrikcijska po kalorijskoj vrijednosti na unos ne veći od 1500 cal, svakodnevnim vježbama disanja i vježbama mišića dna zdjelice, pravilnom prehranom sprječavanjem debljanja, ali i pothranjenosti, nepušenjem i neovisnosti o lijekovima, alkoholu, opijatima, crnoj kavi i drugim sredstvima ovisnosti, stalnoj radnoj aktivnosti i nakon umirovljenja, optimističnim življenjem, širenjem dobrote i ljubavi, seksualnom aktivnosti, izbjegavanjem osamljenosti i depresije, osobnom i okolišnom higijenom, uklanjanjem barijera, neprihvaćanjem predrasuda i neznanja o starenju i starosti kao bolesti, pridržavanjem uputa liječenja i pravilnim uzimanjem lijekova, prijenosom umijeća, znanja, radnog i životnog iskustva na mlađe i druge starije.
Cilj je rada ponuditi pomno čitanje Carrollove „Mišje priče“, pri čemu se posebna pozornost posvećuje grčkoj mitološko-dramskoj tradiciji. Čitanje polazi od pretpostavke da su sudionici ...najpoznatijega suđenja antičke grčkomitološke tradicije, Furije i Apolon, preteče likova Furije i Miša koji sudjeluju u suđenju opisanome u Carrollovoj stihovanoj priči.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- U okviru ove doktorske disertacije provedena je asocijacijska studija funkcionalno najvažnijih polimorfizama četiri kandidatska ...«gena dugovječnosti» (TP53, IL-6, TNF-α i SIRT1) sa širokim spektrom varijabli (anketnih i biometrijskih) povezanih sa zdravljem u uzorku od 344 osobe duboke starosti (85 i više godina). Univarijatne analize istaknule su spolno specifičnu strukturu povezanosti varijabli zdravstvenog statusa s ispitivanim polimorfizmima. Kod oba spola, faktorska analiza izlučila je faktor „općeg zdravlja“ koji je uz a priori konstruirane aditivne skale zdravstvenih rizika korišten kao varijabla biološke dobi. Među pet ispitivanih polimorfizama samo je rs1800795 polimorfizam IL-6 gena pokazao značajnu povezanost s kompozitnim varijablama biološke dobi kod muškaraca te time svoj mogući pleiotropni utjecaj na proces starenja kod ovog spola. S obzirom na dostupnost literaturnih podataka iz različitih populacija, međugeneracijska meta-analiza provedena je za dva polimorfizma (u TP53 i IL-6) te je indicirala mogući utjecaj Arg72Pro polimorfizma TP53 gena na dugovječnost.- In this dissertation an association study of functionally most important polymorphisms in four candidate longevity genes (TP53, IL-6, TNF-α, SIRT1) was conducted with a wide spectrum of variables associated with health status in 344 people of very old age (85+ yrs). Univariate analysis highlighted gender specific association of health status variables with investigated polymorphisms. In both genders factor analysis extracted the "general health" factor which was used as a biological age variable together with a priori constructed additive health risks scale. Among five investigated polymorphisms only the rs1800795 polymorphysm of IL-6 gene showed significant association with composite variables of biological age in male population, and thereby its pleitropic effect on the process of ageing in male sex. Considering availability of literature data for different populations, intergenerational meta-analysis was conducted for two polymorphisms (in TP53, IL-6) and indicated the possible effect of Arg72Pro polymorphism of TP53 gene on longevity.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
