The present study was undertaken not only to register the new recently noticed maximum age and total length of Serranus scriba (Linnaeus, 1758), contributing to the knowledge of this species in the ...Mediterranean and Adriatic Sea inclusively. A painted comber specimen of 323 mm of total length and age 16 years was caught during August 2008 in the Lavdra Channel (middle-eastern Adriatic Sea).
Jedinka pirke Serranus scriba (Linnaeus, 1758) je ulovljena uz sjeverozapadnu obalu otokaMala Lavadra (istočni dio srednjeg Jadrana). Totalna dužina tijela kao i starost ulovljene pirke jenajveća zabilježena do sada na području njenog rasprostranjenja i iznosila je 323 mm odnosno 16godina.
Tijekom 2004. i 2005. godine istraživan je utjecaj agroekoloških uvjeta i starosti sjemena na poljsko nicanje, prinos zelene mase i suhe tvari nadzemne vegetativne mase, prinos zrna, masu 1000 zrna i ...prinos sirovih bjelančevina zrna inozemnog jarog stočnog kultivara graška (Timo) na dvije lokacije istočne Hrvatske (Osijek i Vinkovci). Godina je značajno utjecala na prinos zrna, a lokacija na prinos i masu 1000 zrna. U prvoj godini istraživanja ostvaren je za 70 % viši prinos zrna na lokaciji Vinkovci, dok je u drugoj godini gotovo dvostruko viši prinos zrna ostvaren na lokaciji Osijek. Masa 1000 zrna u drugoj godini istraživanja bila je za 19 % veća na lokaciji Osijek, a interakcija godine i lokacije značajna. Sjeme istog kultivara skladišteno 9 i 21 mjesec posijano je na obje lokacije u drugoj godini istraživanja. Poljsko nicanje sjemena starog 9 mjeseci bilo je za 12,1 % više od poljskog nicanja sjemena starog 21 mjesec na obje lokacije. Interakcija starosti sjemena i lokacije bila je značajna (p=0,05) za prinos zelene mase i suhe tvari nadzemne vegetativne mase, prinos zrna, te prinos sirovih bjelančevina zrna.
Stariji ljudi u Sloveniji Mesec, Blaž
Revija za socijalnu politiku,
01/2000, Volume:
7, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
S 13,2% osoba u dobi od 65 i više godina (1997.), Slovenija se svrstava među stara društva, a udio starih u njenom stanovništvu se i dalje povećava. Očekivano trajanje života za osobe iznad 65 godina ...je za jednu godinu kraće nego u Njemačkoj, što je pokazatelj dobre kvalitete života, osobito umirovljenika. Oni su ravnomjerno raspoređeni u svim dohodovnim razredima. Ni drugi indikatori ne potvrđuju stereotip o vezi između starosti i siromaštva. Ispod granice siromaštva su osobe bez mirovine i osamljeni stari seljaci. Među problemima, povezanim s društvenim položajem starih, su porast potrebe za pomoći i njegom, opterećivanje članova obitelji, gubitak smisla života, samoubojstva i neizgrađena kultura umiranja. Ostvarivanje ljudskih prava u starosti znači, prije svega, skrb za kvalitetu života starih i sprečavanje diskriminacije na osnovi starosti. Kvaliteta života se osigurava, prije svega, sustavima mirovinsko-invalidskog i zdravstvenog osiguranja te mjerama socijalne zaštite pod pretpostavkom gospodarske uspješnosti države kao cjeline. Na svim tim područjima odvijaju se procesi reformiranja i pluralizacije, koji bi trebali, uz jasnije definiranje aktivnosti i mreže javne službe, povećati odgovornost pojedinca za vlastito blagostanje te preraspodijeliti odgovornost za skrb uz državu i na druge nositelje.
U poljskome pokusu tijekom dvije godine na dvije lokacije istočne Hrvatske (Osijek i Vinkovci) istraživan je utjecaj vremenskih prilika i starosti sjemena na produkciju svježe i suhe biomase, poljsko ...nicanje te prinos i masu 1000 zrna krmnog graška. Za sjetvu je korišteno sjeme kultivara «Timo» starosti 9 i 21 mjesec. U ispitivanju utjecaja godine dobiveni su značajno veći (p=0,01) prosječni prinosi zelene mase (57,035 t/ha) i suhe tvari (9,796 t/ha) te masa 1000 zrna (129,7 g) u prvoj godini istraživanja. U prosjeku za godine na lokaciji Osijek značajno veće je bilo poljsko nicanje (87,0 %) i prinos zrna (2,173 t/ha) (p=0,01) te prinos zelene mase (55,728 t/ha) i masa 1000 zrna (130,1 g) (p=0,05). U istraživanju utjecaja starosti sjemena i lokacije tijekom 2005. godine na lokaciji Vinkovci sjeme staro 21 mjesec imalo je veći prosječni prinos zelene mase (64,376 t/ha), suhe tvari (10,934 t/ha) i masu 1000 zrna (134 g) (p=0,01), dok je poljsko nicanje toga sjemena bilo značajno manje (76,4%).
Tijekom dvije godine istraživan je utjecaj agroekoloških uvjeta uzgoja i starosti sjemena na poljsko nicanje, prinos zrna, formiranje nadzemne vegetativne mase, količinu suhe tvari nadzemne ...vegetativne mase, masu 1 000 zrna i prinos sirovih bjelančevina u zrnu stočnog graška. Poljski pokus postavljen je na dvije lokacije (Osijek i Vinkovci) eutričnog smeđeg tla istočne Hrvatske po shemi slučajnog bloka u četiri ponavljanja. Za sjetvu je korišteno sjeme jarog češkog kultivara "Zekon" različite starosti. U prosjeku za obje lokacije, u prvoj godini istraživanja, utvrđene su značajno više vrijednosti za produkciju nadzemne vegetativne mase (50,602 t/ha) i suhe tvari nadzemne mase (9,650 t/ha), a u drugoj za poljsko nicanje (88,1 %), prinos zrna (4,464 t/ha) i masu 1 000 zrna (210,5 g). Na lokaciji Osijek dobiveni su značajno viši rezultati za poljsko nicanje (84,4%) i količinu suhe tvari (7,588 t/ha), dok za ostale pokazatelje razlike prema lokaciji Vinkovci nisu bile značajne. U drugoj godini istraživanja na obje lokacije posijano je sjeme istog kultivara, ali različite starosti (9 i 21 mjesec skladištenja). Sjetvom sjemena starog 9 mjeseci dobivene su značajno više vrijednosti za poljsko nicanje (88,1%), količinu nadzemne vegetativne mase (23,456 t/ha), suhe tvari (4,276 t/ha) i zrna (4,464 t/ha) te viši prinos sirovih bjelančevina zrna (958,75 kg/ha). U prosjeku za starost sjemena, na lokaciji Osijek dobivena je veća produkcija nadzemne vegetativne mase (26,003 t/ha) i suhe tvari (5,158 t/ha), a na lokaciji Vinkovci veći prinos sirovih bjelančevina u zrnu (1 089,9 kg/ha).
Age, growth and diet of brown comber, Serranus hepatus, were determined from specimens collected in Izmir Bay, Aegean Sea. Total length ranged from 5.20 to 11.70 cm, while weight varied between 1.89 ...and 24.97 g. The length-weight relationship was W=0.0157*L2.998. Age was determined by otolith readings, where a maximum age of 4 years was observed. The von Bertalanffy growth parameters were estimated as L∞=11.90 cm, k=0.56, to=–1.14. Stomach content analysis revealed that the species is carnivorous, with benthic crustaceans constituting the main food in the overall diet composition.
Starost, rast i prehrambene navike vučića, Serranus hepatus, su ustanovljene na primjercima prikupljenim u Izmirskom zaljevu, Egejsko more. Ukupna duljina kretala se od 5.20 do 11.70 cm, a težina od 1.89 do 24.97 g. Duljinsko-maseni odnos je iznosio W=0.0157*L2.998. Starost je određena prema očitanju otolita, te je ustanovljena maksimalna starost od 4 godine. Von Bertalanffy-ijevi parametri rasta su iznosili kao što slijedi: L∞=11.90 cm, k=0.56, to= –1.14. Analiza sadržaja želudaca je otkrila da ova vrsta spada u mesoždere jer su u njezinoj prehrani najzastupljeniji bili raci.
Utjecaj različitih pH vrijednosti vodene otopine (4, 5, 6 i 7) na energiju klijanja, klijanje, dužinu korijena, hipokotila i ukupnu dužinu klijanaca crvene djeteline istraživan je kod kultivara Viola ...skladištenoga 3 i 5 godina. Prosječna dužina klijanaca i hipokotila bila je najveća na pH 4, a korijena na pH 5. Prosječna energija klijanja bila je najniža na pH 6, a klijavost na pH 6 i 7. Energija klijanja i klijavost sjemena te dužina korijena klijanaca bili su veći kod sjemena staroga 3 godine, a dužina hipokotila, kao i ukupna dužina klijanaca kod sjemena starog 5 godina
Na pragu starosti, sa šezdeset godina, Simone de Beauvoir piše o egzistencijalnim pitanjima starih ljudi. Svojom knjigom Starost pokušava razriješiti dvojbe koje se emancipiranoj osobi starenjem ...nezaobilazno postavljaju. Starost je nužnost dugog života za koju nismo dovoljno pripremljeni pa je Simone de Beauvoir temu obuhvatila kao antropološko, ekonomsko, sociološko, povijesno, političko i civilizacijsko pitanje. Napisana u formi eseja, knjiga je obilato protkana osobnošću autorice.
Pišući taj esej 1968. godine, autorica neizravno sudjeluje u burnoj 1968. Propitujući mogućnosti emancipacije u starosti, Simone de Beauvoir je otvorila pitanje koje je – ako događanja iz 1968. shvatimo kao zahtjev za općom emancipacijom – za one koji su tada podizali barikade na ulicama Pariza tek nailazilo. U uvodu svoje knjige ističe zanimanje za starost kao društveno pitanje i vrlo se kritički osvrće na postojeće društveno stanje u kojem su stari ljudi uglavnom gurnuti na društvenu marginu, pa starost opisuje kao stanje koje ne pruža nadu, zadovoljstvo i sreću. Zato se ljudi češće boje starenja nego što ga smireno prihvaćaju.
Iako u svome eseju malo teksta posvećuje dobrim stranama starosti – što je razumljivo s obzirom na vrijeme i okolnosti u kojima je knjiga nastala – Simone de Beauvoir ipak daje pouku o starosti kao mogućnosti emancipacije:
»Ali istina je da, općenito uzevši, starost ima stanovitih prednosti. Biti odbačen na marginu čovječanstva znači izbjeći prisile, otuđenja, koje su njegova sudbina; većina starih osoba ne koristi se tom mogućnošću, ali ona se nekima nudi, a neki uspijevaju i da je iskoriste.«
No, odmah se postavlja pitanje kakvo bi trebalo biti društvo da bi se ljudi u starosti osjećali vrijedni i ispunjeni? Što bi trebalo učiniti da ne postanu mrzovoljni, dosadom degradirani i duhovno ispražnjeni marginalci koji jedva da još mogu izraziti svoju ljudskost. Što svatko može učiniti za sebe da i u starosti živi puninu života, tj. može li se u starosti doseći i neke oblike samoostvarenja koji su u mladosti teško dosežni ili čak nedosežni?
Iako Simone de Beauvoir tek dotiče pitanje kako odgajati za starost kao vrijeme za stvaranje u dokolici, njezin je esej poticajan za promišljanje teme koja u zapadnom svijetu s njegovim starenjem sve više postaje središnjom.
Iz dosadašnjih istraživanja, kao i iz opažanja šumarskih stru čnjaka u praksi, mogu se iščitati dvije glavne opće prihvaćene značajke veza ne uz sušenje lužnjaka s obzirom na starost sastojine i ...šumsku zajednicu: (1) srednjodobne, starije i stare sastojine najpodložnije su sušenju stabala hrasta lužnjaka i (2) najveći intenziteti sušenja događaju se u šumskim zajednicama hrasta lužnjaka u nizi. U ovome su radu navedene dvije pretpostavke ispitane za sastojine hrasta lužnjaka od prvoga do šetog dobnog razreda na području Spačvanskoga bazena analizom evidencije o dinamici i strukturi sječe suhih i odumirućih (3B) stabala tijekom razdoblja od 11 godina (1996. do 2006. godine). Analiza je obavljena na temelju dostupnih podataka koji se prikupljaju ti jekom redovitoga gospodarenja u “Hrvatskim šumama” d.o.o. i pohranjuju u bazu podataka HS Fond. Iz preuzetih podataka izdvojeno je 962 odsjeka ukup ne površine 20 671 ha, koji su podijeljeni u tri grupe prema fitocenološ koj pripadnosti.U odabranim je odsjecima tijekom promatranoga razdoblja ukupno posje čeno 850 835 m3hrasta lužnjaka, od čega se 58 % (492 583 m3) odnosilo na suha i odumiruća stabla. U više od 69 % odsjeka zahvati pridobivanja drva obavljani su 3 i više puta, a u 20 % odsjeka praktički svake druge godine (pet ulazaka).S obzirom na starost sastojine, intenzitet sječe suhih i odumirućih stabala naglo raste nakon ulaska u peti dobni razred, odnosno nakon starosti sasto jine od 80 godina. Međutim, daljnom je analizom ustanovljeno da postoji izra zito velika varijabilnost u intenzitetu sječe suhih i odumirućih stabala unutar istoga dobnog razreda. Dakle, ne može se donijeti generalni zaključak kada se govori o ulozi starosti sastojine u procesu sušenja lužnjaka, jer starost sasto jine vjerojatno samo pojačava ostale negativne čimbenike u onim sastojinama u kojima su ti čimbenici već prisutni.Gledajući vrijednosti ukupno posječenoga obujma suhih i odumirućih sta bala tijekom promatranoga razdoblja (m3/ha) nisu ustanovljene statistički značajne razlike među odsjecima tri biljne zajednice. Razlike su ipak potvr đene u dinamici tijekom promatranoga razdoblja. U tom je smislu potvrđena pretpostavka da su sastojine u nizi sa rastavljenim šašem nestabilnije od ostale dvije zajednice, jer je u njima zabilježen i najveći (7,1 % 1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. godine) prosječni godišnji intenzitet, iska zan kao postotak od drvne zalihe hrasta u odsjeku. Isto tako posljedice koje sušenje ostavlja u sastojinama u nizi s obzirom na izostanak podstojne etaže različite su u odnosu na sastojine na gredi i zahtijevaju daljnje detaljne istra živačke napore kako bi ih se na odgovarajući način kvanitificiralo.Prostorno definirana baza podataka za lužnjakove sastojine Spačvanskoga bazena koja je nastala kao rezultat ovoga rada, nastavit će se nadopunja vati podacima i u idućim godinama. Povezivanje s drugim bazama podataka, pri mjerice s rezultatima motrenja razina podzemne vode s mreže piezometarskih postaja, omogućit će složenije i detaljnije prostorno-vremenske analize tren dova sušenja hrasta lužnjaka. Zaključci temeljeni na rezultatima ovoga istraživanja odnose se na značajke sušenja u lužnjakovim sastojinama Spačvanskoga bazena i potrebno ih je daljnjom primjenom ove ili slične metodologije provje riti u ostalim većim šumskim kompleksima hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.
From the literature sources and observations from the field forestry experts, two major assumptions regarding the relationship between the pedunculate oak dieback and the stand´s age and phytocoenological community emerge: (1) middle-aged, older and old stands are most susceptible to oak dieback and decline, and (2)highest intensity of oak dieback and decline occurs in the stands of pedunculate oak in microtopographically lowest positions – microdepressions. In the current con tribution, we investigate two afforementioned statements in the pedunculate oak stands from first to sixth age class in the Spačva forest complex. As an indicator of the susceptibility of the stands to oak dieback and decline we used dynamics and struc ture of the harvest of the dead and declining oaks in the period of 11 years (1996– 2006). Analysis is based on the available data regularily gathered during the forest management in the “Hrvatske šume” Ltd., and archived in the database HS Fond. From the acquired data, total of 962 subcompartments with total area of 20 671 ha were selected according to the set of criteria for the further analysis, and divided into three groups according to phytocoenolgical association (Table 2 and Table 3).In the selected subcompartments during the monitoring period in total 850 835 m3of pedunculate oak was harvested, out of which 58 % (492 583 m3) were dead and declining trees (Figure 9 and Figure 10). In more than 69 % of the subcompart ments, harvest events were recorded three and more times, and in the 20 % almost every second year (five harvesting events) (Figure 8).With regard to stand age, intensity of the harvest of the dead and declining oaks increases steeply after the stand age of 80 years (Figure 11). However, further ana lysis showed great variability of the intensity within the same age class (Figure 12). Thus, it is impossible to arrive at the general conlcusion about the role of the stand age in the proces of oak decline, because stand age most likely only amplifies nega tive factors already present in the stand.There were no statisticaly significant differences in the total intensity of the har vest of dead and declining oaks (m3/ha) during the monitoring period between the stands of the different phytocoenological communities (Figure 14; Kruskal-Wallis test, n=891; H=3,825; p>0,05). Difference is more prouounced with regard to dy namics of harvesting intensity. In that sense it is confirmed that stands in the micro depresions are more unstable compared to the stands of the other two forest communities with highest (7,1 % in 1998) but also the lowest (1.8 % in 2000) recor ded average yearly intensity of oak growing stock harvested trough dead and decli ning trees (Figure 13). Moreover, the consequences of the harvest of the dead and declining trees are more severe given the lack of the understory in the stands in the lowest microtopographical positions. Further research is needed to properly quan tify those differences.Spatial database of the pedunculate oak stands in the Spačva forest that emerged as one of the results in this research will be continuously updated in the following years. Interconnection of this database with other spatialy explicit databases, e.g. measurements of groundwater levels, will enable more complex and in-depth spatio temporal analysis of oak decline and dieback. Conclusions based on the results of this research relate to the pedunculate oak stands in the Spačva forest, and require verifi cation for other larger oak complexes in Croatia with further application of the met hodology outlined in this contribution.
Iz dosadašnjih istraživanja, kao i iz opažanja šumarskih stru čnjaka u praksi, mogu se iščitati dvije glavne opće prihvaćene značajke veza ne uz sušenje lužnjaka s obzirom na starost sastojine i ...šumsku zajednicu: (1) srednjodobne, starije i stare sastojine najpodložnije su sušenju stabala hrasta lužnjaka i (2) najveći intenziteti sušenja događaju se u šumskim zajednicama hrasta lužnjaka u nizi. U ovome su radu navedene dvije pretpostavke ispitane za sastojine hrasta lužnjaka od prvoga do šetog dobnog razreda na području Spačvanskoga bazena analizom evidencije o dinamici i strukturi sječe suhih i odumirućih (3B) stabala tijekom razdoblja od 11 godina (1996. do 2006. godine). Analiza je obavljena na temelju dostupnih podataka koji se prikupljaju ti jekom redovitoga gospodarenja u “Hrvatskim šumama” d.o.o. i pohranjuju u bazu podataka HS Fond. Iz preuzetih podataka izdvojeno je 962 odsjeka ukup ne površine 20 671 ha, koji su podijeljeni u tri grupe prema fitocenološ koj pripadnosti.
U odabranim je odsjecima tijekom promatranoga razdoblja ukupno posje čeno 850 835 m3hrasta lužnjaka, od čega se 58 % (492 583 m3) odnosilo na suha i odumiruća stabla. U više od 69 % odsjeka zahvati pridobivanja drva obavljani su 3 i više puta, a u 20 % odsjeka praktički svake druge godine (pet ulazaka).
S obzirom na starost sastojine, intenzitet sječe suhih i odumirućih stabala naglo raste nakon ulaska u peti dobni razred, odnosno nakon starosti sasto jine od 80 godina. Međutim, daljnom je analizom ustanovljeno da postoji izra zito velika varijabilnost u intenzitetu sječe suhih i odumirućih stabala unutar istoga dobnog razreda. Dakle, ne može se donijeti generalni zaključak kada se govori o ulozi starosti sastojine u procesu sušenja lužnjaka, jer starost sasto jine vjerojatno samo pojačava ostale negativne čimbenike u onim sastojinama u kojima su ti čimbenici već prisutni.
Gledajući vrijednosti ukupno posječenoga obujma suhih i odumirućih sta bala tijekom promatranoga razdoblja (m3/ha) nisu ustanovljene statistički značajne razlike među odsjecima tri biljne zajednice. Razlike su ipak potvr đene u dinamici tijekom promatranoga razdoblja. U tom je smislu potvrđena pretpostavka da su sastojine u nizi sa rastavljenim šašem nestabilnije od ostale dvije zajednice, jer je u njima zabilježen i najveći (7,1 % 1998. godine), ali također i najmanji (1,8 % 2000. godine) prosječni godišnji intenzitet, iska zan kao postotak od drvne zalihe hrasta u odsjeku. Isto tako posljedice koje sušenje ostavlja u sastojinama u nizi s obzirom na izostanak podstojne etaže različite su u odnosu na sastojine na gredi i zahtijevaju daljnje detaljne istra živačke napore kako bi ih se na odgovarajući način kvanitificiralo.
Prostorno definirana baza podataka za lužnjakove sastojine Spačvanskoga bazena koja je nastala kao rezultat ovoga rada, nastavit će se nadopunja vati podacima i u idućim godinama. Povezivanje s drugim bazama podataka, pri mjerice s rezultatima motrenja razina podzemne vode s mreže piezometarskih postaja, omogućit će složenije i detaljnije prostorno-vremenske analize tren dova sušenja hrasta lužnjaka. Zaključci temeljeni na rezultatima ovoga istraživanja odnose se na značajke sušenja u lužnjakovim sastojinama Spačvanskoga bazena i potrebno ih je daljnjom primjenom ove ili slične metodologije provje riti u ostalim većim šumskim kompleksima hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.
PDF
