Klimatske promjene koje su u tijeku, imaju višestruke učinke ne samo na metabolizam biljaka, već utječu i na svojstva tla i zajednicu mikoriznih gljiva. Pod utjecajem klimatskih promjena, stabilnost ...cjelokupnog šumskog ekosustava i ravnoteža ugljika ovise u velikoj meri o interakciji između drveća i mikoriznih gljiva. Pokretači klimatskih promjena su porast razine CO2, porast temperature, promjene distribucije oborina, povećano taloženje dušika, zakiseljavanje tla i zagađivanje polutantima, fragmentacija ekosustava, gubitak staništa i širenje invazivnih organizama. Pokretači klimatskih promjena mogu izravno i neizravno utjecati na zajednicu mikoriznih gljiva. U radu je dan prikaz utjecaja svakog od navedenih pokretača na mikoriznu zajednicu i naglašeno da mikorize imaju važnu ulogu u otpornosti i oporavku šumskih ekosustava ublažavanjem štetnih učinaka porasta CO2, porasta temperature, suše, nedostatka hranjivih sastojaka, zakiseljavanja tla, porasta zagađivača u tlu, štetočina i bolesti. Očuvanje cjelokupne biološke raznolikosti u šumskim ekosustavima kao i osiguranje što povoljnijih uvjeta za razvoj mikorize može doprinijeti povećanju otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene.
Novejše projekcije podnebnih sprememb v vedno večji meri kažejo na spreminjanje vodne bilance tal, ki ima tudi povraten učinek nanje. Obravnavali smo časovno dinamiko vode v tleh za Ljubljano in ...Mursko Soboto za zadnjih 46 let in preko podnebnih scenarijev do konca stoletja. Za osnovo smo izbrali tridesetletno obdobje 1961-1990, s tem smo nato primerjali obdobje 1991-2006 in projekcije po treh različnih scenarijih podnebnih sprememb, ki smo jih pripravili v obliki inkrementalnih sprememb temperature in padavin kot kombinacijo različnih projekcij za Slovenijo. Z modelom SIMPEL smo določili spremembe potencialne evapotranspiracije (metoda EPIC Penman-Monteith), vodnega primanjkljaja (razlika med količino padavin in potencialno evapotranspiracijo) in števila sušnih dni. Pri vseh treh spremenljivkah se kažejo naraščajoči trendi že za obdobje 1961-2006. Opazovali smo tudi spreminjanje variabilnosti, ki je izrazito predvsem pri številu sušnih dni in nam prinaša dodatno povečevanje tveganja suš. Glavne rezultate smo predstavili z izračuni verjetnosti za pojav določenega števila sušnih dni. Pri tem verjetnosti za več kot 35 sušnih dni v vegetacijskem obdobju (od aprila do septembra) v drugem obravnavanem obdobju ter pri projekcijah po srednjem in še toliko bolj po visokem scenariju podnebnih sprememb bistveno presegajo verjetnosti v prvem obdobju in pri projekcijah po blagem scenariju.
Obična jela najoštećenija je i najugroženija vrsta crnogoričnog drveća u Republici Hrvatskoj. Odumiranje stabala obične jele pripisuje se različitim uzročnicima, stoga je cilj ovog istraživanja bio ...utvrditi mortalitet stabala obične jele po broju stabala i volumenu za različite skupine uzroka mortaliteta, među kojima su najvažniji bili klimatski i strukturni parametri. Prikupljeni su i analizirani podaci o mortalitetu stabala obične jele u čistim jelovim sastojinama na području Fužina (Gorski kotar, Hrvatska) u razdoblju od dvadeset godina. Prema iznosu mortaliteta stabala iskazanom u broju stabala najveći mortalitet uzrokovan je kompleksnim odumiranjem stabala (0,75 N/ha) u gornjem sloju sastojine, a najmanji mortalitet uzrokuje prirodno izlučivanje potisnutih stabala (0,17 N/ha). S obzirom na drvni volumen najveći mortalitet uzrokovan je kompleksnim odumiranjem stabala (2,35 m3/ha), a najmanji prirodnim izlučivanjem (0,02 m3/ha). Nisu utvrđene velike razlike u vremenu odumiranja stabala prema različitim skupinama uzroka odumiranja. Klimatski uvjeti (suša, temperatura zraka, PET), strukturni elementi sastojine (prsni promjer, socijalni položaj, promjer i osvjetljenost krošnje te fiziološka zrelost), kao i nagib terena znatno utječu na mortalitet stabala obične jele.
Neven (Calendula officinalis L.) je poznat po svojim ljekovitim svojstvima kao i primjeni u medicinskoj, kemijskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Prilagođen je umjerenoj klimi te mu je ...optimalna temperatura klijanja 20 °C. Klijanje sjemena i rani rast sadnica su najosjetljiviji stadiji na abiotske stresove, kao što su nepovoljna temperatura i suša, a predsjetveni tretmani sjemena pozitivno utječu na svojstva klijavosti ili kvalitetu sjemena i sadnica u stresnim uvjetima. S obzirom da se sjetva nevena obavlja čim se uspostave minimalni uvjeti, a tada temperature i količine oborina mogu biti znatno niže od optimalnih, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj predtretmana na svojstva klijavosti sjemena nevena u uvjetima niskih temperatura i suše (-0,8 MPa PEG 6000). Laboratorijskim pokusom istražen je utjecaj temperature (14 °C, 18 °C i 22 °C) na klijavost sjemena nevena uz predtretmane dH2O i GA3 (250 ppm) u trajanju od 24 h. Netretirano sjeme je predstavljalo kontrolu. Utvrđeno je da sjeme nevena ne klije u uvjetima suše bez obzira na predsjetveni tretman i na temperaturu pri kojoj je klijalo. Ni temperatura niti predtretman sjemena ne utječu značajno na broj proklijalih sjemenki nevena, ali utječu na brzinu klijanja.
Ključan čimbenik pojave i intenziteta suše u svakom okolišu je manja količina oborina od prosječne. Uz to, na fenomen suše snažan utjecaj vrši i temperatura zraka. Što je ona viša od prosječne ...vrijednosti u određenom dijelu godine, to su i negativne posljedice suše teže. U doba recentne globalne promjene klime koja se najizrazitije manifestira upravo porastom temperature zraka, taj je ključni klimatološki parametar neophodno
uvesti u proračun indeksa suše. Uvođenjem tog parametra uz parametar oborine, moguće je definirati integralni indeks suše primjenjiv za analizu
bilo koje vrste suša. U članku je prikazana nova metoda analize suše u kojoj se koriste standardizirane vrijednosti oborine i srednje temperature
zraka u određenom razdoblju. Standardizirana vrijednost izračunava se tako da se od svake pojedine izmjerene vrijednosti oborine i temperature
u nekom vremenskom intervalu (mjesec, sezona, godina, itd.) odbije njena prosječna vrijednost u razmatranom razdoblju te se ta veličina podijeli sa standardnom devijacijom u tom intervalu. Novi Indeks Suše (NIS) izračuna se tako da se od standardizirane vrijednosti oborine odbije standardizirana vrijednost temperature. Vrijednosti NIS-a analizirane su za nizove mjesečnih i godišnjih količina oborine i srednje mjesečne i srednje godišnje temperature zraka izmjerenih na postajama Split-Marjan i Zagreb-Grič u razdoblju 1948. - 2020. Izračunate vrijednosti NIS-ova ukazuju na to da se opasnost od suše značajno intenzivira u posljednjim desetljećima, što se može povezati s učinkom aktualnog globalnog
agrijavanja. Na razini mjeseci, sušom su najugroženiji oni u toplom dijelu godine, od travnja do kolovoza u Zagrebu te od lipnja do kolovoza u Splitu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Drought is a major abiotic factor, which significantly decreases final grain yield and its quality in maize. Predictions of global ...climate changes for 21st century, towards higher air temperatures, greater evapotranspiration and more frequent occurrence of drought, emphasize the importance for improved maize ability to withstand adverse environmental conditions, and the necessity of employing the multidisciplinary approach for studying the characteristics that contribute to its increased drought tolerance. The material maintained within The MRI “Zemun Polje” gene bank, considering its size (5806 genotypes) and huge genetic variability of the accessions, offers the great opportunity for modern maize breeding for different purposes (e.g. drought tolerance). Field testing for drought tolerance was performed on the entire MRI gene bank collection, subjected to controlled drought in Egypt, as well as to conditions of moderate water deficit in Zemun Polje and Skopje. In order to expose them to drought stress at aproximately the same vegetative stage, grouping the accessions into different maturity groups (acording to the duration of their vegetative period), was necessary. Identification and selection of the most drought tolerant genotypes was performed by visual scoring of drought related secondary traits (ASI - anthesis silking interval, barrenness, seed set, grain filling and stay-green) at each location, and by measuring yield / plant under moderate water deficit conditions. Besides good performances per se in field, the information on combining ability of selected material, in order to classify it into heterotic groups, was necessary to form the core. Therefore, the most drought tolerant genotypes were crossed to three inbred testers from heterotic groups that mutually combined well (BSSS, Lancaster and independent source). It is very important that 6 genotypes had a good combining ability with all three observed heterotic sources, making them a new, completely different source of favourable germplasm. Obtained results revealed the formation of core collection for drought tolerance, comprising 13 local populations, 13 introduced populations and 15 introduced maize inbred lines. Increased tolerance to drought of all genotypes at flowering, was followed by a small ASI (up to 2,69 days), lower barrenness rate (up to 13,16%), higher seed set rate (up to 93,08%), as well as higher grain filling rate (up to 95,38% ), while the trait of stay green was the most pronounced under extreme water deficit conditions. Grain yield / plant of all genotypes was higher in Zemun Polje in relation to Skopje. SSR molecular characterization has revealed a high level of genetic diversity within each group of maize genotypes (genetic similarity of local populations was 0,31, of introduced populations was 0,54 and of introduced inbreds was 0,37) and confirmed genotypes assignment to heterotic groups, based upon their combining ability with used inbred testers. Investigation of morpho-physiological and biochemical basis of drought tolerance at early maize seedling stage under applied osmotic stress, confirmed the existence of variability among the genotypes, as exhibited in the field. In all genotypes, osmotic stress caused the reduction in growth parameters (length and fresh weight of both roots and shoots), as well as increased root to shoot ratio of the observed parameters. The effect of osmotic stress on proline content was much more pronounced in the roots, leading to average increase in its accumulation up to 59,2%. Statistically highly significant correlations between changes in proline content and changes in all observed growth parameters of roots and shoots were detected. Increased POD activities under osmotic stress, as well as increased anionic POD isoforms in treatment, indicated the existance of increased tolerance to osmotic stress. Significant correlations were found between specific POD activity and proline content changes (r = -0,610 *), ie. changes in root fresh weight (r = 0,572*). Significant positive correlation was found between grain yield / plant in the field and change of proline content in seedlings roots (r = 0,519*), as well as a highly significant negative correlation between grain yield / plant and the change of seedling root length (r = -0,658 **).- Suša je glavni abioticki faktor, koji znacajno utice na smanjenje i kvalitet konacnog prinosa zrna kod kukuruza. S obzirom na predvidanja globalnih klimatskih promena za 21. vek, u pravcu povecanja temperature vazduha, vece evapotranspiracije i ucestalije pojave suše, poboljšana sposobnost kukuruza da izdrži nepovoljne uslove spoljašnje sredine je esencijalna i zahteva multidisciplinarni pristup u proucavanju osobina koje doprinose njegovoj povecanoj tolerantnosti prema stresu suše. Za potrebe savremene selekcije kukuruza za razlicite osobine (npr. tolerantnost prema suši), materijal koji se cuva u banci gena Instituta za kukuruz “Zemun Polje”, po svom obimu (5806 genotipova) i ogromnoj genetickoj varijabilnosti, pruža velike mogucnosti. Testiranje celokupnog genofonda na tolerantnost prema suši je izvršeno u uslovima kontrolisane suše u Egiptu, kao i u uslovima umerenog vodnog deficita u Zemun Polju i Skoplju, grupisanjem genotipova po dužini vegetacije (po grupama zrenja), kako bi svi bili izloženi stresu suše u približno istoj fazi vegetacionog perioda. Identifikacija i odabir genotipova su vršeni pracenjem sekundarnih osobina relevantnih za stres suše (ASI-a - anthesis silking interval, jalovosti biljke, ozrnjenosti klipa, nalivenosti zrna i osobine stay green-a), na sva tri lokaliteta, i merenjem prinosa zrna / biljci u uslovima umerenog vodnog deficita. Pored dobrih per se performansi u poljskim uslovima, za odabir genotipova najtolerantnijih prema stresu suše, kao buducih komponenti hibrida, bila je neophodna informacija o pripadnosti genotipova odgovarajucim heteroticnim grupama na osnovu ukrštanja sa korišcenim inbred testerima, poreklom iz tri heteroticne grupe - BSSS, Lancaster i nezavisne, kao i informacija o opštoj kombinacionoj sposobnosti ukrštanja genotipova sa odabranim inbred testerima. Od izuzetnog znacaja je bilo izdvajanje 6 genotipova kukuruza, koji su se dobro kombinovali sa sva tri korišcena heteroticna izvora, cineci potencijalno nov, sasvim razlicit izvor poželjne germplazme. Na osnovu dobijenih rezultata, formirana je core kolekcija za tolerantnost prema suši, koju cine 13 domacih populacija, 13 introdukovanih populacija i 15 introdukovanih inbred linija kukuruza. Kod svih genotipova, povecana tolerantnost na stres suše u fazi cvetanja, pracena je malim ASI-jem (do 2,69 dana), niskom jalovošcu biljke (do 13,16%), visokom ozrnjenošcu klipa (do 93,08%) i dobrom nalivenošcu zrna (do 95,38%), dok se stay green najviše ispoljio u uslovima izrazitog vodnog deficita. Prinos zrna / biljci za sve genotipove je bio viši u Zemun Polju u odnosu na Skoplje. SSR molekularna karakterizacija je utvrdila visok stepen genetickog diverziteta unutar svake ispitivane grupe genotipova kukuruza (geneticka slicnost domacih populacija je iznosila 0,31, introdukovanih populacija 0,54 i introdukovanih inbred linija 0,37) i potvrdila grupisanje genotipova u odgovarajuce heteroticne grupe, na osnovu njihove kombinacione sposobnosti sa korišcenim inbred testerima. Ispitivana morfo-fiziološka i biohemijska osnova tolerantnosti na sušu u ranoj fazi razvica kukuruza u uslovima simuliranog osmotskog stresa, potvrdila je postojanje varijabilnosti izmedu genotipova, ispoljene u uslovima stresa suše u polju. Kod svih genotipova je došlo do smanjenja parametara rasta (dužine i sveže mase korena i nadzemnog dela), kao i povecanja odnosa koren - nadzemni deo za posmatrane parametre. Efekat osmotskog stresa na sadržaj prolina je bio mnogo izraženiji u korenu, dovodeci do prosecnog povecanja njegove akumulacije i do 59,2%. Utvrdene su statisticki visoko znacajne korelacije izmedu promene sadržaja prolina i promene dužine, sveže i suve mase korena i lista. Povecane POD aktivnosti u uslovima osmotskog stresa, kao i povecanje intenziteta anjonskih POD izoformi u tretmanu, su ukazale na povecanu tolerantnost genotipova na uticaj osmotskog stresa. Utvrdene su statisticki znacajne korelacije izmedu specificne POD aktivnosti i promene sadržaja prolina (r = -0,610*), odnosno promene sveže mase korena (r = 0,572*). Utvrdena je znacajna pozitivna korelacija prinosa zrna / biljci u polju sa promenom sadržaja prolina u korenu klijanaca (r = 0,519*), kao i visoko znacajna negativna korelacija sa promenom dužine korena klijanaca (r = -0,658**).- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Suša je ekstremna hidrološka pojava koja izaziva velike gospodarske i ekološke štete. Identifikacija i kvantifikacija suše provodi se primjenom različitih metoda. Za područje kontinentalne Hrvatske, ...na 15 meteoroloških postaja od 1981. do 2011. godine, provedena je analiza 5 metoda za identifikaciju suše: indeks standardiziranih oborina, metoda decila, postotak od normale, indeks anomalije oborina i metoda koraka. Rezultati su pokazali da svaka od metoda ima svoje specifičnosti, ali su sve primjenjive za analizirano područje. Indeks standardiziranih oborina ima značajnu korelaciju s metodom decila, postotkom od normale i indeksom anomalije oborina.
Suša je jedan od najvažnijih faktora koji ograničava fiksaciju dušika, rast i prinos soje. U ovom radu petnaest autohtonih sojeva Bradyrhizobium japonicum izoliranih iz različitih regija Hrvatske ...podvrgnuto je in vitro ispitivanjima otpornosti na sušu simuliranu polietilen glikolom (PEG) 6000, te na povišen sadržaj soli. ERIC-PCR metoda korištena je za utvrđivanje genetske varijabilnosti autohtonih bakterija. Pri koncentraciji 15% PEG 6000 autohtoni soj izoliran iz područja istočne Slavonije B. japonicum IS1 bio je najtolerantniji na nedostatak vode. Pri koncentraciji PEG 6000 od 30%, autohtoni soj B. japonicum IS2 bio je izrazito otporan na osmotski stres, dok je najmanje tolerantan bio soj B. japonicum
IS4. Oba soja izolirana su iz područja istočne Slavonije. Kod svih ispitivanih sojeva uočen je dobar rast pri koncentraciji od 1% NaCl, a umjeren rast je utvrđen kod autohtonog soja iz područja Koprivnice. Autohtoni soj iz Baranje, Istre i dva iz istočne Slavonije bili su vrlo tolerantni na izrazito visoke koncentracije od 4% NaCl. Prema rezultatima ERIC-PCR metode utvrđeno je da genetska sličnost nije uvjetovana mjestom izolacije. Najveća genetska sličnost bila je utvrđena kod sojeva izoliranih iz područja Baranje, istočne Slavonije, Koprivnice i zapadne Slavonije.
Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (International Cooperative Programme on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP ...Forests) osnovan je 1985. godine u okviru UNECE Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka
(CLRTAP), s mandatom da motri utjecaj antropogenih čimbenika (pogotovo zračnog onečišćenja) i prirodnih čimbenika stresa na stanje i razvoj šumskih ekosustava u Europi te da doprinese boljem razumijevanju uzročno-posljedičnih veza u šumskim ekosustavima Europe. Hrvatska se projektu priključila 1987. godine. Značajna se osutost krošanja šumskog drveća u Hrvatskoj u razdoblju od
2001. do 2011. godine kretala u rasponu od 20,6 (2002.) do 27,7 % (2010.). U razdoblju od 2001. do 2005. godine značajna osutost listača kretala se u rasponu od 14,4 do 19,2 %, a kontinuirani rast bilježimo od 2006. godine. Kod četinjača značajna je osutost naglo porasla u 2003. godini, nakon čega se zadržava iznad 70
% do 2006. godine, s maksimumom u 2005. godini (79,5 %). Isto tako, kod nekih je vrsta (obična bukva, poljski jasen, hrast kitnjak) zabilježeno povećanje značajne osutosti nakon sušnih godina, dok kod npr. hrasta lužnjaka takva pojava nije primijećena.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako se osutost krošanja šumskog drveća, u ovisnosti od vrste, može povezati s klimatskim svojstvima kako tekuće, tako i prethodnih godina.
Po prvi puta je analizirana vremenska situacija tijekom velikog šumskog požara u kontinentalnom dijelu Hrvatske. U požaru od 22. do 27. 3. 2012. na gori Strahinjčica, smještenoj sjeveroistočno od ...Krapine, spaljeno je oko 350 ha što se smatra najvećim požarom na području Krapinsko-zagorske županije. Analizirano je koji vremenski uvjeti u unutrašnjosti Hrvatske utječu na nastanak i razvoj šumskog požara te jesu li slični uvjetima na jadranskom području. Specifičnost ovog požara je i u tome što je izbio puno prije početka požarne sezone. Pokazano je kako je najpovoljnija vremenska situacija za nastanak i širenje šumskog požara nastupila pretposljednjeg dana kada je požar već bio praktički ugašen. Time se zaključuje da je ljudski nemar započeo požar paleći korov u proljeće, ali spretnost vatrogasaca spriječila je još veću katastrofu.
PDF
