In the Middle Ages and the early modern period, a woman’s social identity changed when her husband died. She became both a symbol of his loss, and a living monument to his legacy—an ambassador ...between the living and the dead. Responsible not only for preserving his memory on earth, a widow was also expected to pray on behalf of her husband’s soul, to work to rescue him from the torments of Purgatory through her dutiful appeals. Widows were at once asked to pray quietly alone, and tasked with work central to society: the salvation of souls after death. This dual identity—sometimes isolated, yet of fundamental importance—makes the widow an opportune subject for students of early modern conceptions of the relationship between religion and gender. In this essay, I look at widows in Lucrezia Tornabuoni’s Judith, Hebrew Widow and Antonia Tanini Pulci’s The Destruction of Saul and the Lament of David. Taught side-by-side, these texts provide students with multiple, interconnected ports of entry into the early modern world, encouraging an investigation of how the two women writers worked to place widows at the center of their respective stories, rather than relegated to the margins.
Pira, navadna in tatarska ajda vsebujejo antioksidante in še nekatere snovi, ugodne za ohranjanje zdravja ljudi. V raziskovalni nalogi smo preučevali predvsem koliko in katere antioksidante vsebujejo ...otrobi posameznih vrst rastlin in v kakšnem zaporedju po količini antioksidantov, si vrste sledijo. Antioksidante smo tako v vzorcih rastlin določali spektrofotometrično. Ugotovili smo, da otrobi tatarske ajde vsebuje največ antioksidantov. Njena skupna antioksidativna aktivnost znaša 87,23 % DPPH razbarvanja, sledi ji navadna ajda z 11,71 % DPPH razbarvanja, najmanjšo skupno antioksidativno aktivnost pa ima pira z 1,01 % DPPH razbarvanja.
Proučevali smo vpliv vrste in koncentracije različnih taninskih izvlečkov na kinetiko in vitro fermentacije škroba v vampnem soku. K škrobu smo dodali tri taninske izvlečke: kostanjev tanin (F75), ...kebračo tanin (QUE) in taninsko kislino (TAK) v različnih koncentracijah: 0 (kontrola), 0,33, 0,67 in 1,33 mg taninskega izvlečka ml–1 medija. S pomočjo Gompertzove funkcije smo ocenili kazalnike fermentacije, skupno potencialno produkcijo plina (B), specifično hitrost fermentacije (C) in konstantni faktor mikrobne (ne)učinkovitosti (A)) ter izračunali čas največje hitrosti fermentacije (ČNHF), največjo hitrost fermentacije (NHF) in časovni zaostanek začetka fermentacije (LAG). Z dodatkom F75 (507,8 ml g–1 SS) in QUE (474,2 ml g–1 SS), se je skupna potencialna produkcija plina iz škroba v primerjavi s kontrolo (528,4 ml g–1 SS) statistično značilno zmanjšala (p < 0,05). Nasprotno pa se je skupna potencialna produkcija plina z dodatkom TAK v povprečju povečala. Največjo hitrost fermentacije škroba (50,6 ml h–1) smo izmerili po skoraj 9. urah inkubacije. ČNHF se je z dodatkom taninskih izvlečkov statistično značilno podaljšal, še najbolj ob dodatku 0,33 mg taninskih izvlečkov/ml medija. Vrsta taninskega izvlečka in koncentracija taninskega izvlečka sta statistično značilno vplivala (p < 0,01) na največjo hitrost fermentacije škroba. Še najmanj se je NHF zmanjšala ob dodatku F75 (42,0 ml h–1), medtem ko se je NHF ob dodatku TAK zmanjšala na 38,1 ml h–1, ob dodatku QUE pa na 34,7 ml h–1. NHF se je najbolj zmanjšala ob dodatku taninskih izvlečkov v koncentraciji 0,67 mg ml–1 medija.
Ekstrakt drveta pitomog kestena je smjesa taninskih i netaninskih komponenti. Od taninskih komponenti najzastupljeniji glikozidi su kastalagin i veskalagin, koji su i najvažniji, jer imaju terapijsko ...djelovanje. Tijekom provedenih in vitro i in vivo ispitivanja ustvrđeno je da tanini ekstrakta drveta pitomog kestena imaju antidiuretsko, adstringentno, antivirusno, antimikrobno, antiprotozoalno i antihelmintičko djelovanje. Isto tako djeluju i kao antikancerogene tvari. Tanini učestvuju u interakciji s membranskim strukturama nekih mikroorganizama pa na taj način izazivaju smanjenje permeabiliteta stanične membrane. Ovo antimikrobno djelovanje je u prednosti u odnosu na djelovanje antibiotika, jer tanini izazivaju samo inhibiciju rasta mikroflore, ali ne i njenu destrukciju. Tanini unešeni p.o. u terapijskim koncentracijama (2-5%) se ne resorbiraju, tako da ne mogu izazvati farmakodinamičke učinke na drugim sustavima. U crijevima se hidrolizom potpuno biotransformiraju do polifenola (galne, digalne i elagne kiseline) i glukoze, kao osnovnih komponenti. U mokraći se mogu ustvrditi samo razgradni produkti tanina u obliku glukuronida. U terapijskim koncentracijama tanini vrlo slabo djeluju na kožu, dok na sluznice djeluju adstringentno. U većim koncentracijama mogu prouzročiti propadanje površnih pa i dubljih slojeva sluznica i granulacionog tkiva. Imajući u vidu činjenicu da ne pokazuju teratogene, kancerogene, niti mutagene učinke, može se zaključiti da su tanini sasvim sigurni prirodni lijekovi. Ako se ovom dodaju i njihova brojna korisna farmakodinamična djelovanja, onda se može zaključiti da bi se tanini trebali češće i obimnije upotrebljavati u veterinarskoj medicini.
Cilj ovog rada bio je istražiti učinak ekstrakta kore brucijskog bora (Pinus brutia), koji je bogat polifenolnim sastojcima tanina, na čiste i mješovite kulture buražnih bakterija i arheja kao i na ...in vitro fermentacijske značajke buraga. Proveden je test antimikrobne osjetljivosti s čistim kulturama u anaerobnim uvjetima. Ekstrakt kore brucijskog bora pokazao je potencijalnu inhibitornu aktivnost (P < 0,05) protiv čistih kultura bakterija Ruminococcus flavefaciens, Eubacterium ruminantium i Methanobacterium formicicum, a stimulacijski učinak na rast (P < 0,05) opažen je za bakterije Ruminoccocus albus, Butyrivibrio fibrisolvens i Streptococcus bovis. Ekstrakt kore brucijskog bora imao je potencijalan inhibitorni učinak (P < 0,05) na R. albus samo u najvećoj dozi (1200 μg/mL). Također je imao stimulacijski učinak (P < 0,05) na čiste kulture Fibrobacter succinogenes, a nije utjecao na Megasphaera elsdenii osim u najvećoj dozi. Učinak dviju doza (75 i 375 mg/L) ekstrakta kore brucijskog bora na in vitro mješovite culture i pokazatelje fermentacije u buragu određen je simulacijskom tehnikom (Rusitec). Dodatak ekstrakta kore brucijskog bora doveo je do kvadratnog smanjenja (P < 0,05) broja stanica R. flavefaciens. Nije bilo promjena u proizvodnji ukupnih i pojedinačnih kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), omjeru acetata i propionata (C2/C3), ukupnom broju protozoa, buražnom pH i probavljivosti suhe tvari (DMD). Suplementacija objema dozama ekstrakta kore brucijskog bora smanjila je (P < 0,05) koncentracije amonijaka-N. Koncentracija amonijaka-N bila je najniža u skupini s najvećom dozom suplementa (P < 0,05). Zaključujemo da je inhibitorni učinak ekstrakta kore brucijskog bora na neke vrste u čistim kulturama bio jednak onomu u mješovitim buražnim kulturama, a nije bilo stimulacijskog efekta. Manjak inhibitornih učinaka na protozoe i na mnoge Gram-pozitivne buražne bakterije u mješovitim kulturama upućuje na to da njihov mehanizam djelovanja nije jednak onomu kod antibiotika. Premda ekstrakt kore brucijskog bora nije promijenio buražni SCFA, mogao bi poboljšati iskorištavanje proteina u buragu a da pritom ne suprimira mikrobnu fermentaciju.
V raziskavi smo proučevali učinek ovcam in kozam v obrok dodanega izvlečka taninov lesa pravega kostanja (Castanea sativa Mill.), ki vsebuje 74 % pretežno hidrolizirajočih taninov. V poskus smo ...vključili 21 jagnjic in 10 koz, ki so se pasle na kraškem pašniku. Trinajstim jagnjicam in petim kozam smo vsake tri dni peroralno dajali pripravek kostanjevih taninov v odmerku 0,5 g kg–1 telesne mase. Osem jagnjic in pet koz smo spremljali kot kontrolni skupini. Živali so se pasle skupaj v ogradah na istem pašniku. Poskus je trajal 68 dni. Jagnjice poskusne skupine so na paši priraščale v povprečju 37 g dan–1, jagnjice kontrolne skupine pa 18 g dan–1. Razlike v dnevnih prirastih jagnjic niso bile statistično značilne. V prvem obdobju (35 dni) je bilo v iztrebkih jagnjic poskusne skupine manj SS (189–217 g kg–1 vs. 195–229 g kg–1), več SB (177–157 g kg–1 SS vs. 170–142 g kg–1 SS) in več taninov (0,77–0,61 % v SS vs. 0,73–0,52 % v SS) kot v iztrebkih jagnjic kontrolne skupine. Povezava med vsebnostjo taninov in surovih beljakovin v iztrebkih jagnjic je bila statistično značilna (r = 0,92, P < 0,05). Rezultati kažejo, da dodani kostanjevi tanini vplivajo na sestavo blata, kar je verjetno posledica mesta prebave zaužitih hranil. Obe skupini koz sta v poskusu hujšali (–79 g dan–1). V iztrebkih koz je bilo več suhe snovi (192–297 g kg–1) in manj surovih beljakovin (108–144 g kg-1 SS) ter taninov (0,24–0,48 % v SS) kot v iztrebkih jagnjic.
Istraživanje je provedeno u svrhu procjene učinka kondenziranih tanina (KT), dodanih putem obroka od mješavine lišća Ficus infectoria i Psidium guajava, na antioksidacijski status eritrocita, ...imunosni odgovor i želučano-crijevne obliće u janjadi. Dvadeset i četiri janjeta slučajnim su odabirom bila razvrstana u četiri skupine po šest janjadi u svakoj skupini. Randomiziranim kompletnim blok-dizajnom i nasumičnim pridjeljivanjem formirane su četiri skupine s različitim udjelom KT u obroku: skupina KT-0 (0% KT), skupina KT-1 (1%), skupina KT-1,5 (1,5%) i skupina KT-2 (2%). Kod sve janjadi praćen je antioksidacijski status eritrocita 0., 45., 90., 135. i 180. dan hranidbe, a na kraju istraživanja određen je humoralni i stanični imunosni odgovor. Najviša razina (P<0,05) haemoglobina utvrđena je u skupini KT-1,5 nakon koje su slijedile skupine KT-1, KT-2 i KT-0. Dodani je KT signifikantno (P<0,05) poboljšao antioksidacijski status janjadi što su pokazale povišene razine glutation-peroksidaze, katalaze, zatim redukcija razine glutationa, glutation-S-transferaze, superoksid-dismutaze, ukupnog tiola i protein vezane tiol skupine kao i sniženje razine lipidne peroksidaze. Dodavanje KT signifikantno je (P<0,05) poboljšalo stanični imunosni odgovor janjadi. Broj jaja u fecesu bio je signifikantno (P<0,01) viši u kontrolnoj skupini (KT-0) janjadi nakon koje su slijedile skupine KT-1, KT-1,5 i KT-2. Skupne kulture iz fecesa janjadi pokazale su da većina invazivnih larvi pripada vrsti Haemonchus contortus. Broj jaja u fecesu kontrolne skupine janjadi bio je tijekom cijeloga istraživanog razdoblja signifikantno povišen (P<0,05) u odnosu na skupine KT-1,5 i KT-2. Može se zaključiti da je dodavanjem mješavine lišća s 1 – 2% KT u obroku kod janjadi poboljšan antioksidacijski status eritrocita i imunosni odgovor te smanjen broj prazitskih jajašaca u fecesu.
Biljni sekundarni metaboliti su vrlo raznolike vrste molekula prisutne u većini vaskularnih biljaka. Ti prirodni biljni spojevi ne sudjeluju u primarnom metabolizmu biljke. U većim koncentracijama ...štite biljku od biljojeda i raznih štetnika, djelujući negativno na njihove stanične i metaboličke procese. U nižim dozama i koncentracijama mogu imati potpuno blagotvoran utjecaj na ishranu i zdravlje životinja.
U ovom radu donosimo moguće učinke biljaka s ljekovitim svojstvima na hranidbeno ponašanja životinja koje nastaje kao posljedica ishrane mediteranskm grmovima bogatim sekundarnim biljnim metabolitima. Taj mehanizam – hranidbeno ponašanje životinja uvjetovano posljedicama – ukazuje da životinje ispašom u mediteranskim pašnjačko-šumskim sastojinama s raznolikim biljnim vrstama mogu zadovoljiti svoje prehrambene potrebe samostalnim odabrom biljaka s ljekovitim svojstvima kako bi se neutraliziralo negativno djelovanje biljaka s visokim sadržajem nepoželjnih biljnih spojeva. Razumijevanje ponašanja životinja pri ishrani različitim biljnim vrstama važno u je prvom redu radi zdravstvenog stanja i dobrobiti životinja, smanjenja razine stresa i straha, te mogućnosti otkrivanja ranog stadija bolesti životinja. Stoga, strategija ispaše u biokemijski / biološki raznolikim prirodnim ekosustavima trebala bi omogućiti preživačima da ispolje svoje hranidbene sklonosti prema svim biljnim vrstama prisutnim u pašnjačkoj zajednici.
Svrha je ovoga rada bila procijeniti prehrambenu vrijednost kore, egzokarpa, mezokarpa i sjemenki oskoruše (Sorbus domestica L.) na osnovi udjela makroelemenata i mikroelemenata, ukupnih fenolnih ...spojeva, flavonoida i tanina. Rezultati su pokazali da su svi ispitani uzorci oskoruše bogati kalijem. Kora je najbolji izvor kalcija i cinka, a sjemenke magnezija. U usporedbi s korom i sjemenkama, egzokarp i mezokarp sadržavaju znatno manje udjele ovih triju elemenata. Najveći udjel ukupnih fenolnih spojeva i najveća antioksidacijska aktivnost izmjereni su u ekstraktima nezrelog egzokarpa i kore. Dozrijevanje je značajno smanjilo ukupan sadržaj fenola u plodovima, kao i antioksidacijsku aktivnost fenolnih spojeva i tanina izoliranih iz egzokarpa, no ne i onih iz mezokarpa. Najveći udjel ukupnih flavonoida izmjeren je u egzokarpu. Na osnovi dobivenih podataka zaključili smo da bi oskoruša (S. domestica L.), kao dosad nedovoljno iskorištena biljna vrsta, mogla biti važan izvor mineralnih tvari i antioksidacijskih spojeva u ljudskoj prehrani.
Istraživanje je provedeno s ciljem da se utvrdi utjecaj hranidbe krmivom od Pterocarpus erinaceus (PE) na hematološke i biokemijske pokazatelje za procjenu zdravlja koza. Dvadesetpet crvenih sokoto ...koza, u dobi od oko 5 mjeseci, hranjeno je 84 dana jednim od pet krmiva: dva sastavljena od jednog krmiva - 100% Andropogon gayanus (AG) i 100% PE i tri sastavljena od mješavina - 25% PE i 75% AG, zatim 50% PE i 50% AG te 75% PE i 25% AG. Životinje su bile podijeljene slučajnim odabirom. Hematokrit, broj crvenih i bijelih krvnih stanica te broj limfocita odnosno monocita bio je niži (P<0,05) u koza hranjenih hranom koja je bila temeljena samo na krmivu PE za razliku od onih hranjenih samo s AG ili trima mješavinama. Ostali hematološki pokazatelji bili su slični u promatranih skupina koza. Razina ureje u serumu varirala je između skupina kako slijedi: u koza hranjenih samo krmivom od AG bila je veća nego u koza hranjenih krmivom od PE, a najveća je bila u koza hranjenih mješavinom obaju krmiva (P<0,05). Razina glukoze bila je viša (P<0,05) u skupina hranjenih mješavinama u odnosu na skupine hranjene samo jednim krmivom, koje su bile međusobno slične. Koze čiji je obrok sadržavao samo AG imale su nižu (P<0,05) razinu ukupnih proteina i albumina u odnosu na sve ostale skupine. Osim razine Mg u serumu, koja je bila naglašeno snižena (P<0,05) u skupini hranjenoj isključivo s AG, preostali minerali u serumu bili su na sličnoj razini u svih skupina. Budući da su svi promatrani pokazatelji u krvi bili unutar raspona vrijednosti za zdrave koze, a nije bilo znakova trovanja taninom, zaključeno je da koncentracija tanina od 60 g/kg u hrani i unos od 1,4 g/kg tjelesne mase nije izazvala nikakve poremećaje zdravlja u pokusnih životinja.
PDF
