The Earth is getting warmer at its surface and this global warming can be linked to numerous different phenomena worldwide and it has great impact on ecosystems. Responses to climate change vary ...interspecies, intraspecies and among different area. Most of the birds in the temperate regions arrive earlier from their wintering places and it is believed that this is a response to the significantly higher spring temperatures. The main aim of this work is to describe changes in spring arrival dates of Common Cuckoo (
Cuculus canorus
) in the period between 1989 and 2016, and also, to identify relationship between dates of arrival and mean spring temperature in the researched period. The Common Cuckoo is an obligate brood parasite and common bird species in study area. In this research, mean April temperature is used as the mean spring temperature because April is the month when this bird species returns from wintering. First arrival date is the common type of data in investigation of connections between climate change and timing of migration. In research of the most bird species this is when the birds are observed for the first time that year, but in the Common Cuckoo, noting the first time hearing them sing is more usual method. Results of this study suggest that climate changes cause earlier arrival of the Common Cuckoo from the wintering place to the breeding area. Their first arrival date in northwestern Croatia has advanced (significantly) by seven days over the past 28 years. Correlation between first arrival date and average April temperature is also significant. Mean spring temperature increased significantly from 1989 to 2016. This result indicates that mean spring temperature has an influence on the date of the Common Cuckoo first arrival. For the Common Cuckoo, it is important that climate changes don’t cause significant differences in the timing of breeding between them and their host bird species.
Srednja temperatura zraka našeg planeta u stalnom je porastu, a to globalno zagrijavanje povezuje se s brojnim i različitim pojavama u cijelom svijetu te ima snažan utjecaj na ekosustave. Odgovori na klimatske promjene variraju između vrsta i unutar vrsta te različitih područja. Mnoge ptice umjerenog područja počele su se vraćati ranije s mjesta zimovanja, a taj raniji povratak ptica povezuje se sa proljetnim zatopljenjem. Cilj ovoga rada je opisati promjene proljetnog povratka kukavice (
Cuculus canorus
) za razdoblje od 1989. do 2016. godine. Također, cilj je utvrditi odnos između datuma povratka i srednje proljetne temperature u istraživanom razdoblju. Kukavica je obligatni nametnik koji u Europi parazitira na gnijezdima 125 vrsta iz reda vrapčarki (Passeriformes) i uobičajena je vrsta istraživanog područja. U istraživanju je korištena srednja temperatura travnja (proljetna temperatura), budući da se tada kukavice uobičajeno vraćaju sa zimovanja. Kod većine ptica bilježi se prvo promatranje, međutim kod kukavice je učinkovitije bilježiti, odnosno evidentirati vrijeme (datum) prvog glasanja. Datum prvog opažanja najčešći je pristup u istraživanju odnosa klimatskih promjena i migracije ptica. Rezultati ovog istraživanja sugeriraju da su klimatske promjene uzrokom ranijeg povratka kukavice sa zimovanja na područje gniježđenja. Povratak kukavice je raniji 2016. godine za sedam dana u odnosu na 1989. godinu. Korelacija između datuma povratka i prosječne proljetne (travanjske) temperature zraka također je statistički značajna. Proljetna je temperatura zraka porasla značajno od 1989. do 2016. godine. Rezultati upućuju na zaključak da srednja proljetna temperatura zraka utječe na datum povratka kukavice. Za kukavicu kao obligatnog nametnika gnijezda važno je da klimatske promjene ne uzrokuju znatne razlike u datumu njenog gniježđenja i gniježđenja njenih domaćina.
Evidentno, posljednjih stotinu godina došlo je do klimatskih promjena na našem planetu. Brojne promjene kod biljaka i životinja povezuju se sa klimatskim zatopljenjem, što je dokumentirano u velikom ...broju znanstvenih radova posljednjih dvadesetak godina. U većini slučajeva, glavni pokretač tih promjena je temperatura zraka. Najviše publiciranih članaka u vezi klimatskog zatopljenja i ptica odnosi se na fenologiju. Između ostalog, studije upućuju da je kod brojnih ptičjih vrsta došlo do ranijeg gniježđenja u posljednjih nekoliko desetljeća. Tijekom ovog istraživanja utvrđivan je trend nesidbe na temelju uzorkovanja nesenja prvog jajeta u gnijezdu lokalne populacije ptice stanarice i dupljašice plavetne sjenice (
Cyanistes caeruleus
) u nizinskim listopadnim šumama (prevladava hrast lužnjak
Quercus robur
L. i obični grab
Carpinus betulus
L.) u razdoblju od 1982. do 2016. godine na dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Analiziran je i odnos između početka nesidbe i srednje proljetne temperature zraka. Podaci o polaganju jaja uzimani su iz drvenih škrinjica (umjetnih duplji) za gniježđenje ptica. Brojni ornitološki radovi temelje se na korištenju spomenutih umjetnih duplji. Sva uzorkovanja obavio je autor ovog članka. Srednja se proljetna temperature zraka značajno povećala tijekom istraživanja (od 1982. do 2016. godine). Odnos između datuma polaganja jaja i godina istraživanja bio je također statistički signifikantan. Datum početka nesidbe plavetne sjenice uznapredovao je za 11 dana u 35-godišnjem razdoblju. Dobiveni rezultati sugeriraju da je porastom proljetnih temperatura zraka tijekom dugogodišnjeg razdoblja došlo do ranijeg gniježđenja plavetne sjenice u nizinskim listopadnim šumama sjeverozapadne Hrvatske kao posljedica fenotipske plastičnosti. Očito, istraživana šumska populacija plavetne sjenice u stanju je nositi se s porastom proljetne temperature, čemu u prilog nam govori i relativna stabilnost populacije.
In the last 100 years, climate warming (climate change) phenomenon has been present on our planet. Numerous biological features of organisms have been linked to climate change and many papers in the last few decades have illustrated changes in natural biological systems. In most cases, these responses are associated with changes in air temperature. In birds, most of the published works are looking at phenology. Such studies suggest that the laying date is advancing. In this study, I examined long-term changes in the date of clutch initiation in sedentary local hole-nesting population of the Blue Tit (
Cyanistes caeruleus
) in deciduous forest (dominated Pediculate Oak
Quercus robur
L. and Common Hornbeam
Carpinus betulus
L.) from 1980 to 2016 (northwestern Croatia). Also, I examined relationship between timing of breeding and mean spring air temperature. All the records used in this work, as well as numerous ornithological papers around the world have been based on the use of nest-boxes by birds. The boxes were placed on the trees, at 2.5 to 4 m above ground and all nest-boxes had a sliding top in order to monitor nest. All observations were recorded by the author. Spring mean local air temperatures during research period have significant increase. Relationship between laying date and year was also significant. The breeding date in researched species has advanced by 11 days in study period. According to my results, sedentary local population of the Blue Tit in northwestern Croatia was able to respond to spring warming changes during 37-year period.
Cilj istraživanja bio je odrediti utjecaj količine oborina i temperature zraka na rasplodnu učinkovitost solčavsko-jezerske pasmine u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske tijekom sedam uzastopnih godina ...(2013. – 2019.). Zabilježeno je 2026 ovaca koje su se parile, od kojih je 1876 uspješno koncipiralo i ojanjilo 2321 janjadi. Prosječna veličina legla bila je 1,23. Prosječna plodnost tijekom istraživanja iznosila je 92,31 %. Distribucija janjenja nije bila ravnomjerno raspoređena tijekom godine jer se tijekom zime i proljeća ojanjilo 75 % svih ovaca (zima 52 %; proljeće 23 %; ljeto 8 % i jesen 17 %). Spolna aktivnost najniža je bila od kraja ožujka do lipnja, dok je njezin vrhunac bio od kraja srpnja do listopada. Utvrdili smo pozitivnu ili negativnu korelaciju (P < 0,0001; Kruskall Wallis) između temperature zraka i količine oborina s određenim reproduktivnim svojstvima (broj gravidnih i negravidnih ovaca). Možemo pretpostaviti da temperatura zraka i količina oborina tijekom različitih mjeseci ili godišnjih doba utječu na rasplodnu učinkovitost solčavsko-jezerskih ovaca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Analiza i usporedba klimatskih uvjeta otkopa u gornjim i donjim horizontima rudnika „Trepča” u Stantërgu osnovni je princip kontrole i poboljšanja klimatskih uvjeta jer se na temelju tih podataka ...osiguravaju dovoljne količine svježega zraka na rudničkim radnim mjestima. Problem mikroklime u raznim podzemnim rudarskim radovima zahtijeva kontinuirana mjerenja na glavnim radilištima, stoga su za više horizonte korištena dosadašnja mjerenja ventilacijskih parametara, a za pojedina radilišta u dubljim horizontima korištena su novija mjerenja za vremensko razdoblje do 2021. godine. Mjerenja su obavljena na različitim postajama različitih horizonata, izrađena je baza podataka prema dobivenim vrijednostima te dijagrami za dva mikroklimatska parametra (temperatura i vlažnost zraka). Znanstvena analiza tih podataka omogućuje procjenu klimatskih parametara i mogućnosti njihova poboljšanja, predstavljenih u ovome radu. Prikazani rezultati pokazuju da za poboljšanje klimatskih uvjeta u rudniku „Trepča” u Stantërgu nije dovoljno samo promijeniti ventilacijski sustav, već je potrebno i pravilno rasporediti (regulirati) dovoljnu količinu svježega zraka prema otkopnim radilištima, onim postojećim i planiranim u budućnosti. To je potrebno radi povoljnijih uvjeta rada, ponajprije klimatskih parametara, čime se postiže i veća produktivnost rada.
Globalno ogrevanje našega planeta postaja fizikalno izmerjeno dejstvo. Mnenje klimatologov je, da se bodo spremembe podnebja nadaljevale še bolj izrazito, saj bo prišlo do sprememb v celotnem ...klimatskem sistemu, ki ga sestavljajo poleg atmosfere še hidrosfera, kriosfera, biosfera in njihove interakcije. Spremenjene temperaturne razmere in razporeditev padavin, kakor tudi spremembe drugih meteoroloških spremenljivk, bodo vplivale na vsa področja človekovega delovanja. Kmetijstvo je kompleksno odvisno od vremenskih in klimatskih danosti in je v zvezi s podnebnimi spremembami močno ranljivo. Podnebne spremembe bodo lahko pozitivno ali negativno vplivale tako na rastlinsko kot živinorejsko pridelavo. Najbolj je kmetijstvo ranljivo zaradi ekstremnega vremena, kamor štejemo zlasti suše, poplave, neurja s točo, pa tudi nizke temperature s pozebami ter vročinske valove. Pogostnost ekstremnih vremenskih dogodkov se bo povečala, regionalno pa se bo ob zvišani temperaturi zraka različno spreminjal padavinski režim. Ker bodo med učinki podnebnih sprememb na kmetijstvo prevladovali negativni, je nujno, da se kmetijstvo čimprej začne prilagajati napovedanim podnebnim spremembam. Prilagoditve pa so povezane ne le z odločitvami in ukrepi posameznega kmeta, temveč tudi s kmetijsko politiko, tržnimi mehanizmi ter razvojnimi in tehnološkimi raziskavami.
Cilj je istraživanja bio utvrditi utjecaj temperature zraka, količine dnevnih oborina i trajanja sunčeve svjetlosti na reprodukcijska svojstva romanovske ovce u području Bilogore, Hrvatska. Životinje ...su držane na ograđenom rotirajućem pašnjaku s pristupom stajama tijekom noći. Ovce su bile prirodno pripuštane. Tijekom 3 uzastopne godine (2019.-2021.) prikupljeni su podatci o reproduktivnoj učinkovitosti četiri stada ovaca (n=26-57). Temperaturu zraka, trajanje sunčeve svjetlosti i dnevne količine oborina prikupio je Hrvatski meteorološki i hidrološki zavod (CMHS), Zagreb, Hrvatska, u najbližoj meteorološkoj postaji za mjerenje, koja je udaljena nalazi unutar 5-15 km od farmi. Pripušteno je ukupno 425 ovaca, od kojih je 399 uspješno koncipiralo i ojanjilo 851 janje. Prosječna veličina legla bila je 1,63; prosječna plodnost tijekom istraživanja bila je 93,88 %. Rasprostranjenost janjenja nije bila tijekom cijele godine ravnomjerno raspoređena, jer je 73 % svih ovaca ojanjeno tijekom zime i proljeća (zimi 51,88 %, u proljeće 21,31 %, u ljeto 13,53 % i u jesen 13,28 %). Spolna aktivnost bila je najniža od kraja ožujka do svibnja, dok je vrhunac spolne aktivnosti bio od kraja kolovoza do listopada. Postojala je pozitivna ili negativna korelacija (P<0,0001 (Kruskall Wallis)) između temperature zraka, trajanja sunčeve svjetlosti i količine oborina s određenim reproduktivnim svojstvima (brojem gravidnih i negravidnih ovaca). Prosječne dnevne temperature najviše su ljeti, no početkom jeseni i početkom sezone razmnožavanja temperature zraka naglo padaju. Isto tako, dan postaje kraći, a noć postaje duža što je ključno za rasplodnju vrsta tzv. short day breeder kao što su ovce i koze. Osim temperature i sunčeve svjetlosti, drugi čimbenici, poput relativne vlažnosti i padalina, mogu izravno ili neizravno utjecati na spolnu aktivnost i znatno utjecati na plodnost. Možemo pretpostaviti da temperatura zraka, količina oborina i trajanje sunčeve svjetlosti tijekom različitih mjeseci ili godišnjih doba mogu utjecati na reproduktivne osobine romanovske ovce na Bilogori u Hrvatskoj.
Klimatsko zatopljenje dokumentirano je na mnogim područjima Zemlje. Mnogi znanstveni radovi o utjecaju klimatskih promjena na ptičji svijet ponajprije se odnose na fenologiju, a u prvom redu na ...povratak ptica sa zimovanja i početak nesidbe jaja. U ovome članku prezentiraju se rezultati 26-godišnjeg (1991-2016) praćenja proljetne migracije vuge u bjelogoričnim šumama na području sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na prosječne proljetne temperature travnja i svibnja (razdoblje povratka sa zimovanja). Podaci su se prikupljali na temelju prvog glasanja vuge pojedine godine. Dobiveni rezultati sugeriraju da se vuge vraćaju šest dana ranije u odnosu na početnu godinu istraživanja. U spomenutom istraživačkom razdoblju osim što se vuge na području gniježđenja pojavljuju sve ranije, istodobno je došlo do signifikantnog porasta prosječnih temperatura travnja i svibnja. Zabilježena je značajna negativna korelacija između datuma povratka i prosječnih proljetnih temperatura, što nas upućuje na zaključak da su sve toplija proljeća vjerojatno razlogom sve ranijeg povratka vuge sa zimovanja u bjelogorične šume sjeverozapadne Hrvatske.
Ključan čimbenik pojave i intenziteta suše u svakom okolišu je manja količina oborina od prosječne. Uz to, na fenomen suše snažan utjecaj vrši i temperatura zraka. Što je ona viša od prosječne ...vrijednosti u određenom dijelu godine, to su i negativne posljedice suše teže. U doba recentne globalne promjene klime koja se najizrazitije manifestira upravo porastom temperature zraka, taj je ključni klimatološki parametar neophodno
uvesti u proračun indeksa suše. Uvođenjem tog parametra uz parametar oborine, moguće je definirati integralni indeks suše primjenjiv za analizu
bilo koje vrste suša. U članku je prikazana nova metoda analize suše u kojoj se koriste standardizirane vrijednosti oborine i srednje temperature
zraka u određenom razdoblju. Standardizirana vrijednost izračunava se tako da se od svake pojedine izmjerene vrijednosti oborine i temperature
u nekom vremenskom intervalu (mjesec, sezona, godina, itd.) odbije njena prosječna vrijednost u razmatranom razdoblju te se ta veličina podijeli sa standardnom devijacijom u tom intervalu. Novi Indeks Suše (NIS) izračuna se tako da se od standardizirane vrijednosti oborine odbije standardizirana vrijednost temperature. Vrijednosti NIS-a analizirane su za nizove mjesečnih i godišnjih količina oborine i srednje mjesečne i srednje godišnje temperature zraka izmjerenih na postajama Split-Marjan i Zagreb-Grič u razdoblju 1948. - 2020. Izračunate vrijednosti NIS-ova ukazuju na to da se opasnost od suše značajno intenzivira u posljednjim desetljećima, što se može povezati s učinkom aktualnog globalnog
agrijavanja. Na razini mjeseci, sušom su najugroženiji oni u toplom dijelu godine, od travnja do kolovoza u Zagrebu te od lipnja do kolovoza u Splitu.
Podnebne spremembe bodo vplivale na počutje in zdravje ljudi ter v splošnem na kakovost življenja, zato je preučevanje teh učinkov pomeben izziv za znanstvenike. Možne posledice podnebnih sprememb ...za zdravje ljudi bodo odvisne tako od velikosti in poteka podnebnih sprememb kot tudi od socio-ekonomskih dejavnikov. Glavni neposredni dejavnik, ki bo povzročal ranljivost na podnebne spremembe, bo povečana pogostnost in intenzivnost ekstremnih vremenskih dogodkov (poplave, neurja, suše). To bo povzročalo materialne škode, selitve prebivalstva, pomanjkanje hrane in vode, povečano smrtnost in širjenje bolezni. Ženska populacija bo bolj ranljiva. Vročinski valovi bodo usodni predvsem za stararostnike, kot bilo razvidno v Evropi poleti 2003. Povečana koncentracija CO2 in višje temperature bodo spodbudile rast alergogenih rastlin in podaljšale pelodno sezono. Podnebne spremembe bodo ogrožale tudi socio-ekonomski razvoj, demografske tokove, turizem in zdravstveno infrastrukturo. Učinski podnebnih sprememb bodo še posebej izraziti v velikih mestih, obalnih področjih in v gorskem svetu.
U članku su analizirani nizovi srednjih dnevnih, mjesečnih i godišnjih temperatura zraka i mjesečnih i godišnjih oborina mjereni na tri postaje na otoku Visu. Korišteni su podaci opaženi na glavnoj ...meteorološkoj postaji Komiža (1956.-2019.) i automatskim postajama Hum (2012.-2019.) i Dračevo polje (2017.-2019.). Osim toga analizirani su i nizovi srednjih dnevnih, mjesečnih i godišnjih temperatura površine mora mjereni na postaji Komiža (1991.-2019.). Vis je mali karbonatni otok površine 89,72 km2 s najvišim vrhom od 587 mnm na kojem je locirana automatska meteorološka postaja Hum. Režim temperatura zraka na sve tri postaje na malom otoku udaljenom od kopna je sličan. Srednje dnevne, mjesečne i godišnje temperature zraka najviše su na postaji Komiža. Više su za oko 1 ºC od srednjih godišnjih temperatura zraka izmjerenih u Dračevom polju i oko 3,6 ºC od onih izmjerenih na postaji Hum. Trend porasta srednjih mjesečnih temperatura zraka u razdoblju 1964.-2019. javlja se u svakom pojedinom mjesecu godine. Gradijent opadanja srednjih dnevnih temperatura zraka s nadmorskom visinom u toplom dijelu godine znatno je niži nego u hladnom dijelu godine. Najintenzivniji porasti temperatura zraka javljaju se u najtoplijem dijelu godine. Srednje godišnje vrijednosti temperatura površine mora u razdoblju 1991.-2019. brže su rasle od srednjih godišnjih temperatura zraka. Prosječne mjesečne temperature površine mora više su od prosječnih mjesečnih temperatura zraka u razdoblju od rujna do travnja. U ostalim mjesecima su niže. Minimalne dnevne temperature zraka javljaju se u hladnom dijelu godine između 6 i 7 sati dok se tijekom toplog dijela godine javljaju nešto ranije između 4 i 5 sati. Maksimalne dnevne temperature zraka uglavnom se javljaju oko 13 sati. Niti jedan od analiziranih nizova godišnjih i mjesečnih oborina u razmatranom razdoblju (1956.-2019.) nije pokazao postojanje statistički značajnog trenda porasta ili opadanja.
PDF
