SSKJ je temeljno slovarsko delo, ki vsebuje tudi podatke o izgovarjavi. Na zapisovanje izgovarjave v SSKJ je preko Slovensko-nemškega slovarja Maksa Pleteršnika vplival Stanislav Škrabec. Prispevek ...predstavi obravnavo izgovora v SSKJ, zlasti prispevek Jakoba Riglerja, ki je z metodo anketiranja normiral tonemski način naglaševanja. Izpostavljene so glavne kritike pravorečnega dela SSKJ, ki so jih napisali Golias, Toporišič in Pirnat. Na kratko sta obravnavana razširitev označevanje izgovora v SSKJ2 in aktualno stanje označevanja izgovora v rastočem eSSKJ, ki ne prinaša bistvenega teoretičnega in metodološkega napredka od prve izdaje SSKJ.
The monograph: 1) provides a brief overview of intonation research, articulatory and acoustic correlates of intonation, and preliminary insights into the possible prosodic hierarchy of the Lithuanian ...language; 2) analyses the acoustic properties of the phrase centre, which refers to the word in narrow focus or the one receiving phrasal stress; 3) delves into the acoustic and psychoacoustic characteristics of phrase junctions and edges, as well as the regularities of their perception; 4) examines the peculiarities of intonation marking for specific needs as well as for regular written text and provides recommendations; 5) analyses the relationship between intonation and punctuation in written language.
U većini se dosadašnjih pravopisa hrvatskog jezika ne navode pravila transkripcije hebrejskog
jezika. Jedina je iznimka pravopis Badurine, Markovića i Mićanovića. Nijedan dosadašnji
pravopis ...hrvatskog jezika ne navodi pravila transkripcije jidiša. Kako se danas se češće
srećemo s riječima tih jezika izvan uobičajenog korpusa prenesenog nam prijevodom Biblije,
u članku se navode prijedlozi pravila transkripcije (ne transliteracije!) za oba jezika.
In this paper, I examine the views of contemporary aesthetician of music Stephen Davies about musical transcription as a special form of classical music and try to apply his theoretical views to ...remixing as a musical practice that is primarily related to contemporary electronic music. Using the theoretical approaches of Davies’ aesthetics of music, I point out the similarities between the creative attitudes of a musician in transcribing and remixing, similarities that can be found in the way these musical forms relate to the original composition on which transcriptions or remixes are based. Comparisons between transcription and remix are further investigated by considering the various roles that these musical practices fulfill in various cultural contexts.
U radu se govori o zahtjevnosti priređivanja hrvatskih srednjovjekovnih tekstova: čitanje, tumačenje i izdavanje hrvatskih srednjovjekovnih tekstova podrazumijeva dobro poznavanje starijih jezičnih ...stanja hrvatskoga jezika, prepletenosti uporabe triju pisama i dinamične i kompleksne negdašnje jezične zbilje. U dosadašnjoj hrvatskoj edicijskoj praksi postoje različita rješenja istih tekstoloških problema i izazova. U ovom radu dodiruju se neka nesuglasja i kolebanja, razmatraju se razlozi njihove pojave te ukazuje se na ispravne putokaze za njihovo razrješavanje. U prvom dijelu ovoga priloga (I. – III.) raspravlja se o načinima prenošenja teksta od vrela do izdanja (osobito sa stajališta pouzdanosti prijenosa podataka) i iznose se glavne poteškoće i moguća kolebanja na nekoliko razina prilikom transkribiranja najzahtjevnijih, latiničnih tekstova; grupirali smo ih u četiri točke: kada jedan grafem označuje dva ili više fonema, kada jedan grafem označuje fonemski slijed, kada nekoliko grafema služi za jedan fonem, kada izvornik sadržava grafem bez fonološke vrijednosti. U drugom dijelu rasprave (IV. – V.) osvrnuli smo se na neke recentne objave hrvatskih srednjovjekovnih tekstova i usredotočili smo se na transkripcijske postupke u razlikovanju palatala i neslivenih suglasničkih skupina te razrješavanje glagoljičnoga/ćiriličnoga grafema jat. Pokazali smo da beziznimno razrješavanje svakoga grafema jat kurziviranim je nema filološko i lingvističko utemeljenje i da bez primjene znanja iz povijesne gramatike i povijesne dijalektologije teško mogu nastati pouzdana čitanja (transkripcije) starih hrvatskih tekstova.
Bibliografski opis ručno tiskanih knjiga sagledan je u komplementarnom odnosu općeg i pojedinačnog. Opći dio opisa zajednički je svim izdanjima jednog djela. S druge strane, pojedinačni dijelovi ...opisa svojstveni su pojedinačnim primjercima nekog djela. Posebni se bibliografski zapisi mogu izrađivati i za novi otisak, otisak i tiskarsku varijantu. Izdvojena su i analizirana pravila za opis starih omeđenih jedinica građe u skupinama 1, 4, 5 i 7. Pritom su najviše analizirane skupine 1 i 4 jer se u njima izdvaja najveći broj propisa ISBD-a za opis stare omeđene građe. Neka su pravila u pojedinim skupinama ISBD-a sagledana u odnosu na pravila prethodnih skupina. Posebna je pozornost posvećena redoslijedu izvora podataka koji se preuzimaju u opis. U radu se također ističu pojedinosti koje su značajne za opis starih omeđenih jedinica građe (transkripcija, kratice, dvostruka interpunkcija) koje su samo djelomično uključene u ISBD ili uopće nisu dio ISBD-a.
Avtorica v svojem članku predstavlja del Zoisove zapuščine v Rokopisnem oddelku NUK v Ljubljani, tri med seboj povezane rokopisne enote: Sovićev latinski prevod slovnice Grammatiki Slavenskija ...pravilnoe Sintagma Meletija Smotrickega (1619) iz leta 1773 in dva fascikla s korespondenco Mateja Sovića z Italijanom Albertom Fortisom. Pri prvi, najpomembnejši rokopisni enoti - latinskem prevodu in prepisu starocekvenoslovanskega besedila, avtorica ugotavlja povezanost Sovićevega dela s prvo izdajo cerkvenoslovanske slovnice iz leta 1619 oziroma s popravljeno moskovsko izdajo iste slovnice iz leta 1684.
Rokopis o slovenskem jezika! je oblikoval Jurij Japelj leta 1773 v okviru načrta primerjave "vseh jezikov" H. L. Ch. Bachmeisterja. Rokopis sem našel leta 1996 v Rokopisnem oddelku Ruske nacionalne ...knjižnice v Sankt Peterburgu. V članku podajam lingvistično in tekstološko analizo besedila, ki je na koncu članka tudi v celoti natisnjeno.
Human SOX18 gene belongs to the family of SOX genes that encode DNA-binding
proteins, which display properties of both transcription factors and
architectural components of chromatin. SOX18 gene ...plays important role in
vascular development, endothelial cell specification and differentiation,
angiogenesis and lymphangiogenesis. Mutations in human SOX18 gene are
associated with Hypotrichosis-Lymphedema-Talengiectasia syndrome,
characterized by defects in hair, vascular and lymphatic development. Despite
the mounting evidence that SOX18 gene is an important player in
vasculogenesis, angiogenesis and lymphangiogenesis, little is known about
molecular mechanisms involved in the regulation of its expression. The aim of
this study was to investigate transcriptional regulation of the human SOX18
gene expression, as well as the effecs of pro- and anti-angiogenic factors on
SOX18 expression in endothelial cells. Analyses of transcriptional regulation
included identification of transcription factors that are involved in
regulation of SOX18 promoter activity, as well as in regulation of endogenous
SOX18 expression. Two model systems were used: HeLa cells, as a tumor model
system, and EA.hy926 cells, as an endothelial model system. Several putative
transcription factor binding sites were identified by in silico analysis of
the SOX18 promoter sequence. Transcription factors Sp3, ZBP-89, NF-Y and EGR1
were selected for further functional analysis. By in vitro binding assays,
functional/mutagenesis assays and analyses of endogenous SOX18, it has been
shown that transcription factors Sp3 and ZBP-89 act as negative regulators,
while NF-Y and EGR1operate as positive regulators of SOX18 gene expression.
These results gave first functional link between Sp3, ZBP-89, NF-Y and EGR1
transcription factors and SOX18 gene, thus providing better understanding of
transcriptional regulation of SOX18 gene expression. Considering that
processes of vasculogenesis and angiogenesis are under control of many
various factors including growth factors, cytokines, adhesion molecules and
endogenous inhibitors , further investigation included analysis of the effect
of selected pro- and anti-angiogenic factors on SOX18 expression in
endothelial model system. Treatment of endothelial cells with selected
factors, followed by Western blot analyses revealed that vascular endothelial
growth factor (VEGF) and tumor necrosis factor (TNF), increases the level of
SOX18 protein. By this it has been shown that SOX18 expression is under
control of VEGF and TNF signaling pathways. On the other hand, treatment with
selected non-steroidal anti-inflamatory drugs (NSAID), led to strong decrease
in SOX18 protein level. Taken together, these results open the possibility of
pharmacological manipulation of SOX18 gene expression.
Humani SOX18 gen pripada familiji SOX gena koji kodiraju DNK-vezujuće
proteine koji imaju ulogu transkripcionih faktora i arhitektonskih komponenti
hromatina. SOX18 gen ima važnu ulogu u regulaciji vaskularnog razvića, i
učestvuje u specifikaciji i diferencijaciji endotelijalnih ćelija,
angiogenezi i limfangiogenezi. Mutacije u SOX18 genu kod čoveka su povezane
sa sidromom Hipotrihoza-Limfedem-Talengiektazija (eng.
Hypotrichosis-Lymphedema-Talengiectasia) čije su karakteristike poremećaji u
razviću dlake, vaskularnog i limfnog sistema. Iako do danas ima dosta
podataka o ulozi SOX18 gena u procesima vaskularogeneze, angiogeneze i
limfangiogeneze, još uvek se malo zna o molekularnim mehanizmima uključenim u
regulaciju ekspresije ovog gena. Osnovni ciljevi, istraživanja predstavljenog
u ovoj tezi, bili su analiza transkripcione regulacije ekspresije humanog
SOX18 gena, kao i analiza uticaja pro-angiogenetskih faktora i inhibitora
angiogeneze na ekspresiju ovog gena u endotelijalnim ćelijama. Ispitivanja
transkripcione regulacije su obuhvatala analizu uloge određenih
transkripcionih faktora u regulaciji aktivnosti SOX18 promotora, kao i u
regulaciji endogene ekspresije SOX18 gena. Transkripciona regulacija je
ispitivana u dva model sistema: HeLa ćelijama, koje su korišćena kao tumorski
model sistem i EA.hy926 ćelijama, koje su korišćene kao endotelijalni model
sistem. In silico analizom su identifikovana potencijalna vezivna mesta za
različite transkripcione faktore koji mogu biti uključeni u regulaciju
ekspresije SOX18 gena. Za dalju funkcionalnu analizu odabrani su
transkripcioni faktori Sp3, ZBP-89, NF-Y i EGR1. Na osnovu eksperimenata
smanjene elektroforetske pokretljivosti, funkcionalnih/mutacionih analiza, i
analiza ekspresije u nativnom kontekstu, pokazano je da su transkripcioni
faktori Sp3 i ZBP-89 negativni, a NF-Y i EGR1 pozitivni regulatori
transkripcije humanog SOX18 gena. Na ovaj način pokazana je funkcionalna veza
između transkripcionih faktora Sp3, ZBP-89, NF-Y i EGR1 i SOX18 gena i
omogućeno je bolje razumevanje, dela, transkripcione kontrole ekpresije ovog
gena. Polazeći od predpostavke da su procesi vaskularogeneze i angiogeneze
kontrolisani velikim brojem različitih faktora, uključujući faktore rasta,
citokine, adhezione molekule i endogene ihibitore, deo istraživanja se
odnosio na analizu uticaja odabranih pro- i anti-angiogenetskih faktora na
ekspresiju SOX18 proteina u endotelijalnom model sistemu. Tretman
endotelijalnih ćelija sa određenim faktorom, a potom analiza uticaja na nivou
SOX18 proteina, pokazao je da su vaskularni endotelijalni faktor rasta (еng.
vascular endothelial growth factor-VEGF ) i tumorski faktor nekroze (еng.
tumor necrosis factor-TNF) odgovorni za povećanje nivoa SOX18 proteina u
endotelijalnim ćelijama. Na ovaj način je pokazano da je SOX18 pod uticajem
VEGF i TNF signalnih puteva, koji stimulišu angiogenezu. Sa druge strane,
nesteroidni antiinflamatorni lekovi (eng. nonsteroidal antiinflamatory
drugs-NSAID) dovode do izraženog smanjenja u nivou SOX18 proteina u
endotelijalnim ćelijama. Dobijeni rezultati otvarajući mogućnost za
potencijalnu farmakološku manipulaciju ekspresijom SOX18 gena.
PDF
