U ovome radu razmatraju se mogućnosti i izazovi odgoja i obrazovanja usmjerenog prema razvoju učeničkih kompetencija. Polazeći od konteksta suvremenog društva, u okviru kojeg dolazi do usmjeravanja ...obrazovnih politika i njihovih sustava prema razvoju učeničkih kompetencija, te na temelju analitičkog razmatranja složenosti pojma kompetencije i pokušaja njegova određenja u kontekstu odgoja i obrazovanja, razmotrena su i deskriptivno određena temeljna obilježja odgoja, obrazovanja i kurikuluma usmjerenih prema razvoju učeničkih kompetencija, kao i prednosti i nedostatci takvoga pristupa obrazovanju. Pregledom domaće i strane literature te metaanalizom dosadašnjih razmatranja dolazi se do zaključka da je holistički pristup kompetencijama, u okviru kojeg se one određuju kao višedimenzionalna i transferalna kvaliteta djelovanja, najprihvatljiviji za kontekst općeg i obveznog obrazovanja i predstavlja svojevrstan potencijal za podizanje njegove kvalitete. Izazovi takvoga pristupa i njegova implementacija u odgojnoobrazovni kontekst hrvatskoga školstva složeni je zadatak za nadolazeću kurikulumsku reformu. Osnovni cilj trebalo bi biti ostvarenje pozitivnih obilježja i potencijala koje takav pristup nudi, osobito u smislu njegova doprinosa cjeloživotnom učenju i obrazovanju.
Ovaj rad je posvećen modeliranju ekstremnih TEC vrijednosti (Total Electron Content – ukupan sadržaj elektrona) na području Srbije. Pod ekstremnim TEC vrijednostima razmatrali smo one koje se ...javljaju u toku maksimuma Sunčeve aktivnosti koji se periodično ponavljaju svakih 11 godina i to za odabrane 2013., 2014. i 2015. godinu. U navedenim godinama razmatrane su srednje vrijednosti TEC-a tijekom ljetnje i jesenske ravnodnevnice i u dnevnom razdoblju 10–12 UT (univerzalno vrijeme). Navedene srednje vrijednosti TEC određivane su na osnovu GNSS opažanja (globalni navigacijski satelitski Sustavi) tri stanice trajno smještene na teritoriju Srbije. Podaci su u okviru ovih istraživanja tretirani kao ‘uvjetno točne’ vrijednosti. Osnovni cilj straživanja bio je ispitivanje mogućnosti korištenja dviju metoda strojnog učenja: neuronskih mreže i metode podržavajućih (potpornih) vektora. U cilju naglašavanja kvalitete primijenjenih tehnika svi rezultati su adekvatno uspoređivani sa TEC vrijednostima određenim Međunarodnim Referentnim Ionosfernim globalnim modelom (IRI). Pored navedenog posebno je analizirana kvaliteta metoda kroz vremenski i prostorno-vremenski pristup.
Članak ukazuje na važnost vokabulara u procesu učenja engleskog jezika kao stranog jezika i to prvenstveno u periodu ranog učenja, jer kvaliteta iskustva učenja stranog jezika na početku školovanja ...bitno određuje daljnji proces učenja. U prvoj, ranoj fazi učenja naglasak je na vještinama slušanja i govorenja, jer učenici trebaju savladati vještinu čitanja i pisanja najprije na materinskom jeziku. U prikazivanju tehnika podučavanja vokabulara posebno se naglašava uloga priče, jer je afektivni čimbenik izuzetno važan u razdoblju ranog učenja. Ukazuje se također na činjenicu da izbor priče i razina jezika trebaju biti primjereni dobi učenika i njihovu znanju o jeziku i znanju o svijetu.
U ovom se radu želi utvrditi važnost modernog nastavnog programa s kvalitetno definiranom satnicom na ishod učenja vezan uz CAD sustave. Tehnička škola Čakovec ranih 90-ih godina prošlog stoljeća ...započinje s implementacijom CAD sustava, a proces se znatno intenzivira od 2003. godine. Analiza upitnika koji su ispunjavali učenici Tehničke škole Čakovec, zanimanja Računalni tehničar u strojarstvu i Tehničar za mehatroniku, mogu poslužiti kao putokaz u kreiranju okvira izvođenja nastave na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, posebno u kontekstu najavljenog smjera „Održivi razvoj“.
Eksplorativna studija dio je kvantitativnog projekta realiziranog 2021. godine na uzorku od 105 odgajatelja iz predškolskih ustanova s područja Banje Luke, Bosna i Hercegovina. Cilj studije je bio ...ispitati imaju li elementarna znanja i sociodemografske varijable odgajatelja (radno iskustvo i godina završetka formalnog obrazovanja) ulogu u predikciji međugeneracijskog učenja u vrtićkom kontekstu. Teoretski okvir studije su koncepti međugeneracijskog učenja i profesionalnog razvoja. Uz pomoć višestruke regresijske analize izdvojeno je elementarno znanje odgajatelja kao prediktor međugeneracijskog učenja u vrtiću. Predominacija upućenosti i elementarnoga znanja o međugeneracijskom učenju za njegovu provedbu u odnosu na druge varijable koje ne uključuju aktivnost pojedinca, potvrđuje važnost konstruktivističkog pristupa u pedagoškom radu i ukazuje da je ključna konstrukcija znanja pojedinca kroz različite vidove obrazovanja povezana s praktičnim djelovanjem. Nalazi studije ukazuju na potrebu povećanja osmišljavanja i provedbe obrazovanja o međugeneracijskom učenju kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje da bi se odgajatelji educirali o ovom konceptu i njegovom realiziranju u svakodnevnom životu i radu kroz različite programe i projekte.
PAR model učenja jest metoda aktivnoga učenja koju karakteriziraju tri faze – prezentiraj, apliciraj i revidiraj, u kojoj učenici suradničkim učenjem konstruiraju vlastite koncepte i ispravljaju ...greške u fazi učenja novih nastavnih sadržaja. Cilj ovoga akcijskog istraživanja jest prikazati utjecaj metode na usvajanje pojmova i koncepata (na razini razumijevanja sadržaja) učenika petog razreda u nastavi Prirode. U istraživanju su sudjelovali učenici dvaju odjela petog razreda dviju osnovnih škola. Dok je u jednom odjelu korištena metoda PAR, u drugom odjelu, u drugoj školi, poučavalo se tradicionalnim načinom (frontalnom nastavom, usmenim izlaganjem učitelja). Rezultati pokazuju da učenici poučavani PAR metodom vjerojatno uspješnije usvajaju nove nastavne sadržaje, no istraživanje je pokazalo da u nekim pitanjima nema statistički značajne razlike u dobivenim odgovorima.
Uslijed SARS-CoV-2 pandemije, na fakultete su postavljeni zahtjevi za modificiranjem klasične nastave u nastavu na daljinu. U dva semestra izvođenja nastave na daljinu, studenti Studija psi- hologije ...Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru procjenjivali su svoje vještine korištenja tehno- logija, motivaciju za praćenje nastave i izvršavanje radnih zadataka, kao i vještine organiziranja vremena; evaluirali su nastavni proces, izvijestili o tehničkim poteškoćama i procijenili generalno zadovoljstvo izvođenjem nastave na daljinu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su studenti u drugom semestru izvođenja nastave na daljinu pokazali više procjene vještina korištenja tehnolo- gija, dok nije utvrđena razlika u razini motivacije za praćenje nastave i izvršavanje radnih zada- taka, kao ni u vještini organiziranja vremena između dva semestra. Glede zadovoljstva nastavom na daljinu, studenti u oba semestra izvedenu nastavu ocjenjuju prosječnom ocjenom ‘vrlo dobar’. Nije utvrđena statistički značajna razlika u procjeni zadovoljstva nastavom između dva semestra izvođenja nastave, iako su u drugom semestru izvođenja nastave na daljinu češće dane ocjene ‘izvrstan’ nego što se očekuje po slučaju. Prosječna ocjena zadovoljstva izvedenom nastavom daje uvid
u uspješnost prilagodbe na nastavu na daljinu, te ujedno otvara prostor za daljnja poboljšanja.
U ovom radu je predstavljen novi postupak Q-učenja kod kojega agent odluku o sljedećoj akciji donosi na osnovu korisnosti nekog budućeg stanja, a ne na osnovu trenutno optimalne akcije. ...Implementirana je komunikacija agenata u okolini koji si međusobno javljaju svoje buduće akcije što doprinosi kvalitetnijem odabiru akcija pojedinog agenta. Nova metoda nazvana je Q-učenje prema stanju n-tog koraka i dogovaranjem više agenata. Uspoređeni su rezultati testiranja ovdje predstavljenog algoritma s osnovnim QL algoritmom što je i grafički prikazano te su navedene prednosti novog algoritma. Postignuto je prosječno smanjenje od 40 % sudara tijekom postupka učenja.
Obnovljiva energija jedan je od najvažnijih čimbenika za razvijena i održiva društva. Međutim, njezina upotreba u elektroenergetskim sustavima može biti vrlo izazovna s obzirom na nepredvidljivost ...proizvodnje. Obnovljiva energija uglavnom ovisi o uvjetima okoline poput količine oborine, intenziteta otjecanja i temperature zraka. Zbog toga očekivana proizvodnja električne energije jako fluktuira, što prognozu i proračun njenog unosa u elektroenergetsku mrežu čini vrlo izazovnim zadatkom. Točno predviđanje proizvodnje energije iznimno je važno za proces upravljanja energijom. U ovom radu se predstavljaju rezultati primjene tehnika strojnog učenja u kratkoročnom predviđanju količine proizvedene energije na temelju rezultata općih modela cirkulacije (GCM) za branu i hidroelektranu Almus blizu naselja Tokat u Turskoj. Studija prikazuje upotrebu tehnika modeliranja u procesu prognoze proizvodnje hidroenergije pomoću prognoziranih mjesečnih podataka GCM-a o proizvodnji hidroelektrana u razdoblju od 2018. do 2080. Za prognozu proizvodnje hidroenergije korišteni su modeli: dijagrama odlučivanja, dubinskog učenja, generalizirani linearni, dijagrama pojačanih nagiba i dijagrama slučajnih grana. Vrijednost korelacije s modelom dijagrama pojačanih nagiba iznosi 0,717, što znači da je to najuspješniji model za korištene podatke. Model dijagrama pojačanih nagiba korišten je u svakom GCM-u za dva scenarija: RCP4.5 i RCP8.5. Rezultati pokazuju da postoje male razlike između modela, što znači da predviđanja idu u sličnim smjerovima za sve ove modele
U ovom se radu prikazuje važnost uloge dobi učenika na usvajanje stranoga jezika. Također se prikazuje utjecaj razvoja mozga na usvajanje jezika te se pojašnjava termin plastičnost mozga kao i termin ...kritično razdoblje za učenje jezika u kojem dijete bez poteškoća nauči drugi ili strani jezik te dosegne vrlo visoku razinu poznavanja jezika u sve četiri vještine. Prilikom podraživanja iz okoline dolazi do promjena na mozgu tj. do razvoja mozga te se može zaključiti da mozak zadržava plastičnost tijekom cijeloga života i ima sposobnost stvaranja novih živčanih stanica koje se umrežavaju s ostatkom mozga. Stoga mozak stalno treba poticati mentalnom aktivnošću koja povećava izglede za preživljavanje novih neurona. Učenje općenito pa tako i učenje stranoga jezika moguće je upravo kroz funkcionalne promjene u mozgu. Ove spoznaje se mogu i trebaju primijeniti na učenje stranih jezika. Nastavnici stranih jezika bi svakako trebali biti upoznati sa spoznajama o funkcioniranju mozga, kao npr. koje govorno-jezične funkcije postoje i koje je njihovo mjesto u mozgu, što je to plastičnost i zašto su važna kritična razdoblja. Ove spoznaje bi nastavnici svakako trebali implementirati u proces poučavanja te na taj način povećati
svoju učinkovitost u razredu.
PDF
