Artičoka (Cynara scolymus L.) je višegodišnja biljna vrsta koja zahvaljujući svojim prehrambenim ali i zdravstvenim značajkama postaje sve raširenija kultura na području primorske hrvatske i otoka. ...Tijekom svog razvoja artičoka je podložna napadu brojnih štetnika među kojima su gospodarski značajni nekoliko vrsta lisnih ušiju i leptira. Lisne uši kao fiziološki štetnici sisanjem listova i cvjetnih glavica postupno oslabljuju biljku, a osim toga zbog velikih količina medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice plodovi postaju neupotrebljivi za tržište. Leptiri u pravilu oštećuju cvjetne glavice i stabljiku. Od lisnih ušiju kao najznačajnije navedene su vrste: šljivina velika uši (Brachycaudus cardui) i bobova crna uš (Aphis fabae) Unutar reda Lepidoptera kao gospodarski značajni izdvojeni su: artičokin moljac (Depressaria erinaceella) i artičokina sovica (Gortyna xanthenes).
Artichoke is a perennial that thanks to its nutritional and health characteristic are becoming an incrisingliy widespread crop in coastal Croatia and the islands. During its development, the artichoke is susceptible to attack by numerous pests, among which several species of aphids and butterflies are economically important. As physiological pest aphids weaken the plant by sucking leaves and flowering buds. In addition, due to large amounts of honeydew, sooty mold makes the fruits unusable for the market. Butterflies damage flower heads and steems. The most important aphids are plum aphid (Brachycaudus cardui) and bean black aphid (Aphis fabae). Within the genus Lepidoptera, the following are economically important: artichoke moth (Depressaria erinaceella) and artichoke owl (Gortyna xanthenes).
Lisne uši (Insecta: Aphidoidea) pripadaju jednoj od najvažnijih skupina poljoprivrednih štetnika širom svijeta. Često uzrokuju ozbiljne, ekonomske probleme na različitim poljoprivrednim kulturama. ...Ponekad, zbog pojave rezistentnosti ovih kukaca na konvencionalna sredstva za zaštitu bilja zaštita je jako složena. Za razliku od kemijskih sredstava biljni ekstrakti pokazuju pozitivni učinak na okoliš, biološku raznolikost i ljudsko zdravlje. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti učinkovitost različitih koncentracija vodenog i alkoholnog ekstrakta autohtonog (lokalni sortiment) i uvoznog češnjaka (Alium sativum L.) na šljivinu zelenu uš (Hyalopterus pruni Geoffr.). Pokus je obavljen u laboratorijskim uvjetima korištenjem Petrijevih posuda prethodno obloženih filter papirom na koji su postavljene lisne uši. U svaku Petrijevu posudu postavljeno je 15 jedinki. Vodeni i alkoholni ekstrakti su razrijeđeni u tri koncentracije (100%, 50% i 25%). Smrtnost kukaca je kontrolirana nakon 24 h i 48 h. Za izračun i korekciju mortaliteta korištena je Abott-ova formula. Statistički značajna razlika je uočena između tretmana i kontrole. Najveći učinak unutar 24 h je pokazao je 100 %-tni vodeni ekstrakt, kao i sve koncentracije alkoholnog ekstrakta. Najlošiji rezultat (9.99%) nakon 24 h je uočen kod 25%-tne vodene otopine. Nakon 48 h smrtnost je kod svih koncentracija bila veća od 75%.
Sažetak
Popis štitastih uši na domaćinima iz roda
Quercus
L. sastavljen je od svih dostupnih literaturnih podataka faunističkih istraživanja štitastih uši u Hrvatskoj i podataka faunističkih ...istraživanja koja su trajala od 2005. do 2014. Prema literaturnim podacima u Hrvatskoj registrirano je 15 vrsta štitastih uši na hrastu. Istraživanjima je utvrđeno 12 vrsta štitastih uši, od kojih je u odnosu na vrste iz literaturnih podataka registrirano šest novih. U ovom trenutku popis štitastih uši na hrastovima obuhvaća 21 vrstu iz četiri porodice kako slijedi: porodica Asterolecanidae:
Asterodiaspis ilicicola
(Targioni Tozzetti 1888),
A. quercicola
(Bouche 1851),
A. variolosa
(Ratzeburg 1870), porodica Coccidae:
Coccus hesperidum
Linnaeus 1758,
Eulecanium tiliae
(Linnaeus 1758),
Parthenolecanium rufulum
Cockerell 1903,
Pulvinaria sericea
(Fourcroy 1785), porodica Diaspididae:
Chionaspis etrusca
Leonardi 1908,
C. lepineyi
Balachowsky 1928,
C. salicis
(Linnaeus 1758),
Diaspidiotus alni
(Marchal 1909),
D. bavaricus
(Lindinger 1912),
D. ostreaeformis
(Curtis 1843),
D. zonatus
(Frauenfeld 1868),
Gonaspidiotus minimus
(Leonardi in: Berlese & Leonardi 1896),
Lepidosaphes beckii
(Newman 1869),
L. ulmi
(Linnaeus 1758),
Targionia vitis
(Signoret 1876) i porodica Kermesidae:
Kermes quercus
(Linnaeus 1758),
K. roboris
(Fourcroy 1785) i
K. vermilio
Planchon 1864.
U srpnju 2014. godine, zamijećeno je propadanje hrasta crnike u Poreču. Nakon što je obavljen vizualni pregled, uzeti su uzorci. Dijagnostička analiza, koja je obavljena u Laboratoriju za zoologiju Zavoda za zaštitu bilja, pokazala je da se radi o štitastoj uši crnike
K. vermilio
. Budući da je ovo prvi nalaz
K. vermilio
u Hrvatskoj, vrstu možemo smatrati novim članom hrvatske entomofaune. Ova štitasta uš napada zimzelene domaćine iz roda
Quercus
, ponajprije
Quercus ilex
L. Široko je rasprostranjena u zemljama Mediteranskog bazena. U prošlosti, štitasta uš
K. vermilio
imala je značajnu gospodarsku važnost kao izvor crvene boje za tkaninu, no danas ima status invazivnog gospodarski značajnog štetnika.
Check-list of scale insects (Hemiptera: Coccomorpha) on host plants of genus
Quercus
L. comprises all available literature data on faunistic research of scale insects in Croatia, as well as data from the research conducted from 2005 to 2014. Published data on former faunistic research from the following authors have been used: Balachowsky (1950), Kovačević (1961), Kozár (1983), Langhoffer (1927, 1929), Lindinger (1912), Schmidt (1956, 1973) and Žak-Ogaza (1967). Each listed species was matched with a corresponding name, according to current systematics (Ben Dov
et al
.
,
2014). Following materials and methods were used in conducted research: visual inspections, collecting of plant material, storing and preservation of samples, analysis of samples under stereomicroscope, preparation of microscopic slides and identification of species. Samples were collected according to the method by Gill (1993). Analysis of collected samples was done under ZEISS Discovery V12 stereomicroscope with appurtenant AxioCam ERc5s digital camera. 70% ethyl alcohol, potassium hydroxide, lactic acid, fuchsine acid, lignin pink, acetic acid and clove oil were used in processing of scale insects’ samples. Permanent microscopic slides (photo 2) were prepared using clove oil, accordingly to Kosztarab & Kozár, 1988 and Gill, 1993. Identification of scale insect species was conducted using identification keys by Balachowsky, 1950, Borchsenius, 1960, Gill, 1993 and Pellizzari
et al
.
,
2012, compound microscope OLYMPUS BX 51 (with 4x, 10x, 20x, 40x and 100x magnification lens and 10x magnification ocular) and
OLYMPUS DP25 digital camera. Based on literature data, 15 species of scale insects have been registered on oak trees (table 1). Faunistic investigation of scale insects in period from 2005 to 2014 established 12 species of scale insects. When compared to literature data, 6 new species have been registered (table 2). Currently, the check-list of scale insects on oak trees in Croatia comprises 21 species belonging to 4 families: family Asterolecanidae:
Asterodiaspis ilicicola
(Targioni Tozzetti 1888),
A. quercicola
(Bouche 1851),
A. variolosa
(Ratzeburg 1870), family Coccidae:
Coccus hesperidum
Linnaeus 1758,
Eulecanium tiliae
(Linnaeus 1758),
Parthenolecanium rufulum
Cockerell 1903,
Pulvinaria sericea
(Fourcroy 1785), family Diaspididae:
Chionaspis etrusca
Leonardi 1908,
C. lepineyi
Balachowsky 1928,
C. salicis
(Linnaeus 1758),
Diaspidiotus alni
(Marchal 1909),
D. bavaricus
(Lindinger 1912),
D. ostreaeformis
(Curtis 1843),
D. zonatus
(Frauenfeld 1868),
Gonaspidiotus minimus
(Leonardi in: Berlese & Leonardi 1896),
Lepidosaphes beckii
(Newman 1869),
L. ulmi
(Linnaeus 1758),
Targionia vitis
(Signoret 1876) and family Kermesidae:
Kermes quercus
(Linnaeus 1758),
K. roboris
(Fourcroy 1785) and
K. vermilio
Planchon 1864 (table 3).
A. ilicicola
had the highest number of appearing, followed by
P. rufulum
(graph 1). On host species from the genus
Quercus
, species from the family Diaspidide were dominant, followed by Asterolecanidae, Coccidae and Kermesidae (graph 2). In July 2014 mass occurrence of scale insect
K. vermilio
and symptoms of its infestation were registered on evergreen oak (
Quercus ilex
L.) in the town of Poreč (photo 2). Visual inspections were conducted and samples were collected. Diagnostic analysis based on morphological characteristics was carried out and it resulted in identification of scale insect
K. vermilio
(photo 1).
K. vermilio
is a new member of Croatian entomofauna, whose host plants are evergreen species belonging to the genus
Quercus
, primarily evergreen oak.
V prispevku je opisan življenjski oz. razvojni krog parazitoidov listnih uši, saj so ti naravni sovražniki pomembni dejavniki zmanjševanja številčnosti populacij škodljivih listnih uši v naravnih in ...kmetijskih ekosistemih. Posebna značilnost listnih uši je njihov biotični potencial, saj imajo lahko nekatere vrste pravih listnih uši (Aphididae) v enem letu tudi več kot 50 rodov (spolnih in nespolnih oz. partenogenetskih). Listne uši so ravno zaradi svojih izjemnih razmnoževalnih sposobnosti gospodarsko zelo pomembni škodljivci gojenih in samoniklih rastlin, zato jih želimo zatreti na različne načine. Z biotičnim varstvom rastlin skušamo oblikovati naravno ravnovesje med škodljivci in njihovimi naravnimi sovražniki ter s tem preprečiti močnejšo prerazmnožitev škodljivcev. Parazitoidi so pri svojem delu zelo učinkoviti, saj v končni stopnji razvoja ličinke svojega gostitelja vedno ubijejo, poleg tega pa so večinoma izraziti polifagi in tako niso specializirani za posamezne vrste gostiteljev.
Suvremena zaštita bilja temelji se na načelima integrirane zaštite bilja (IZB), čija je osnova prognoza pojave štetnika. Cilj je integrirane zaštite postizanje visokih prinosa kvalitetnih proizvoda ...uz smanjenu uporabu sredstava za zaštitu bilja. Pravodobnim prognoziranjem jačine pojave pojedinih štetnika i signalizacijom moguće je na vrijeme i vrlo precizno predvidjeti brojnost štetnika. Praćenje pojave i brojnosti populacije štetnika, uz poznavanje pragova odluke, potrebno je za donošenje odluke o trenutku suzbijanja. U Hrvatskoj se najveći udio poljoprivredne proizvodnje temelji na proizvodnji ratarskih kultura, a u najvećoj mjeri proizvode se žitarice (60 %). Strne žitarice imaju veliku važnost u prehrani stanovništva zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Štetnici se na pojedinim vrstama strnih žitarica pojavljuju u nejednaku intenzitetu, što ovisi o vremenskim uvjetima tijekom vegetacije, ali i o preferenciji pojedine vrste štetnika prema domaćinu. Tijekom vegetacije strne žitarice napadaju brojni štetnici, a u ovom preglednom radu donosimo prikaz najvažnijih, koji uključuje žitne balce, žitne stjenice i lisne uši. Prikazan je pregled njihove ekologije, štete koje uzrokuju na strnim žitaricama te metode prognoze i pragovi odluke za suzbijanje.
Sucking insects, which representatives are also aphids, can cause important economic damage on cultivated and wild-growing plants in vegetable ecosystems. Our research was based on the aim of ...biological control, which is to limit or to control the pests with the use of their natural enemies. From April to November 2006 living aphids and their mummies were sampled together with their host plants in four locations in Slovenia. The samples have been taken from vegetables, weeds, within-crops plants and from the plants in the field borders. The occurrence of 18 aphid species was confirmed - 14 of them were parasitised. In our research 365 parasitoid specimens (17 species from 8 genera - Aphidius, Binodoxys, Diaeretiella, Ephedrus, Lipolexis, Lysiphlebus, Monoctonus, and Praon - of the family Aphidiidae) were recorded and identified. The most abundant parasitoid species were Aphidius matricariae (32.2 %) and Lysiphlebus fabarum (29.3 %). Parasitoid L. fabarum had the widest range of hosts; it parasitised aphids on the plants from 7 different botanical families. Sex ratio in our research confirmed the known fact, that in natural ecosystems female parasitoids are more numerous than the male parasitoids; this ratio in our research was 71%: 29%.
Sesajoče žuželke, med katere spadajo tudi prave listne uši, lahko povzročajo pomembno gospodarsko škodo na gojenih in samoniklih rastlinah v vrtnarskih ekosistemih. V naši raziskavi smo se opirali na cilj biotičnega varstva rastlin, ki je z naravnimi sovražniki omejiti oziroma zatreti škodljivce. Od aprila do novembra 2006 smo na štirih lokacijah v Sloveniji vzorčili žive listne uši in ušje mumije na gostiteljskih rastlinah. Vzorce smo nabirali na vrtninah, plevelih, medsevkih in robnih posevkih. Ugotovili smo zastopanost 18 vrst pravih listnih uši, kar 14 vrst pa je bilo parazitiranih. V nabranih vzorcev smo identificirali 365 osebkov parazitoidov listnih uši, ki so pripadali 17 različnim vrstam iz 8 rodov (Aphidius, Binodoxys, Diaeretiella, Ephedrus, Lipolexis, Lysiphlebus, Monoctonus in Praon) družine Aphidiidae. Najbolj množično sta se pojavljali vrsti Aphidius matricariae (32,2 %) in Lysiphlebus fabarum (29,3 %). Vrsta L. fabarum je imela tudi najširši spekter gostiteljev in je parazitirala uši na rastlinskih vrstah iz 7 različnih botaničnih družin. Če številčno primerjamo zastopanost spolov, lahko potrdimo znano dejstvo, da je število samic v naravi večje od števila samcev; v naši raziskavi je bilo omenjeno razmerje 71%: 29%.
U Hrvatsko imamo do sada zabilježeno 12 vrsta štitastih uši čiji domaćin je maslina, iz 3 različite porodice kako slijedi: porodica Asterolecanidae: Pollinia pollini (A. Costa, 1857); porodica ...Coccidae: Filippia follicularis (Targioni Tozzetti, 1867), Lichtensia viburni Signoret, 1873, Saissetia oleae (Olivier, 1791); porodica Diaspididae: Diaspidiotus ostreaformis, (Curtis, 1843), Epidiaspis leperii (Signoret, 1869), Hemiberlesia rapax (Comstock, 1869), Lepidosaphes flava (Signoret, 1870), Lepidosaphes ulmi (Linnaeus, 1758), Parlatoria oleae (Colvee, 1880), Leucaspis riccae, Targioni Tozzetti, 1881 i Pseudaulacaspis pentagona (Targioni Tozzetti, 1886). Od njih 12 kao važne štetnike masline u prvom redu treba izdvojiti S. oleae, nakon čega slijede L. viburni, L. ulmi, P. oleae, P. pentagonu to P. pollini.
Štitaste uši na vinovoj lozi, štetnici su koji na toj kulturi mogu pričinjati gospodarski značajne štete. Kod nas su to iz porodice Coccidae Pulvinaria vitis Linnaeus (lozina vunasta uš), ...Parthenolecanium corni Bouché (šljivina štitasta uš), Parthenolecanium persicae Fabricius (breskvina štitasta uš) i Neopulvinaria innumerabilis Rathvon (velika lozina vunasta uš), a iz porodice Pseudococcidae to je Planococcus ficus Signoret (smokvin crvac).
Vinova loza (Vitis vinifera L.) gospodarski je značajna kultura za Zadarsku županiju. Štitaste uši (nadfam. Coccoidea) štetnici su na višegodišnjim vrstama. Sišu biljne sokove, izlučuju mednu rosu i ...vektori su poznatih virusa. Smokvin crvac (Planococcus ficus), (Signoret 1875), nalazi se u većini svjetskih vinogradskih područja. Cilj je istraživanja bio odabrati ekološki i ekonomski najpovoljniju mjeru za njegovo suzbijanje. Istraživanje je provedeno tijekom dviju godina na sorti chardonnay u Ravnim kotarima na lokalitetu Baštica, po shemi latinskog kvadrata s četirima varijantama u četirima ponavljanjima. Varijante su bile redom: kontrola, mehaničko čišćenje odumrle kore, kemijsko suzbijanje, kemijsko i mehaničko suzbijanje zajedno. Uzorci za svaku varijantu pregledani su vizualno i binokularom. Zabilježena je brojnost vrste P. ficus. Krajnji je rezultat dobiven uspoređivanjem brojnosti jedinka štitastih uši na uzorcima varijanta prije i poslije provedenih mjera te je prema Henderson-Tiltonu izračunata učinkovitost pojedine metode. Rezultati su obrađeni statističkom analizom ANOVA i vrednovani Duncanovim testom rangova. Prema dobivenim podatcima prosječni napad na svim trsovima u 2018. godini bio je znatno veći naspram 2017. godine. Varijante s kemijskom mjerom primjene bakrenog oksida i mineralnog svijetlog ulja zajedno s mehaničkim skidanjem odumrle kore u objema su godinama pokazale najbolji rezultat u suzbijanju. Ujedno je primjena navedenih mjera i ekonomski najneopravdanija jer bi za površinu od 6 ha trošak primjene iznosio 30 258 kn. Samo mehaničko uklanjanje odumrle kore iziskuje brojniju radnu snagu. Preporuka je kombinirati obje istražene mjere suzbijanja tako da se u redovima gdje je najveći napad najprije obavi čišćenje odumrle kore, a zatim tretira trs preporučenim pripravcima.
Utjecaj buke na sluh glazbenika Dawidowsky, Krsto; Potroško, Valentino; Branica, Srećko ...
Liječnički vjesnik,
10/2021, Volume:
143, Issue:
9-10
Paper
Open access
Gubitak sluha uzrokovan bukom jest zamjedbeni tip nagluhosti s nekim posebnostima koje ga izdvajaju od ostalih zamjedbenih oštećenja sluha. Može nastati na svim razinama slušnog puta, a u tonalnom ...audiogramu karakterizira ga zamjedbeno oštećenje na frekvencijama od 3 do 6 kHz s najvećom incidencijom na frekvenciji od 4 kHz. Buka kojoj se glazbenici u svakodnevnom radu izlažu dovodi do profesionalnog oštećenja sluha i provedene su brojne studije koje se bave utjecajem muziciranja na sluh. Iako su rezultati istraživanja provedenih na orkestralnim glazbenicima ukazali na njihovu kumulativnu izloženost granično rizičnom intenzitetu buke od 85 dB, osobito puhača i perkusionista, dugotrajno oštećenje sluha bilo im je manje od 10 dB i nije značajno utjecalo na slušnu komunikaciju, dok su studenti glazbenih učilišta većinom bili premladi da bi razvili oštećenje sluha. Ispitivanje sluha rock-glazbenika koji su izloženi većem intenzitetu buke pokazalo je i značajno veće oštećenje na frekvencijama od 3 do 6 kHz koje je bilo najizraženije u bubnjara. DJ glazbenici (od engleskog disc-jockey, osoba zadužena za puštanje glazbe, najčešće u noćnim klubovima) najugroženija su skupina glazbenika za razvoj nagluhosti uzrokovane bukom, a zbog izlaganja niskofrekventnim tonovima velikog intenziteta pojačano gube sluh i na nižim frekvencijama (od 125 do 500 Hz). Istraživanja primjene zaštitnih sredstava protiv buke pokazala su njihovu veliku učinkovitost u prevenciji nagluhosti profesionalnih glazbenika pa je potrebno poticati njihovu upotrebu, budući da ih prema istraživanjima oni rijetko koriste.
PDF
