Lisne uši na jagodama Gotlin Čuljak, Tanja
Glasilo biljne zaštite,
09/2015, Volume:
15, Issue:
5
Paper
Open access
Status lisnih uši kao štetnika jagoda promijenio se s vremenom. Prije je njihova važnost u proizvodnji jagode bila u prijenosu različitih virusnih oboljenja, a danas se smatraju važnim izravnim ...štetnicima koji štetu čine sisanjem biljnih sokova i izlučivanjem medne rose. Nekoliko je vrsta lisnih uši zabilježeno u proizvodnji jagoda: Aphis forbesii (jagodina mala lisna uš), Chaetosiphon fragaefolii (jagodina lisna uš), Myzus persicae (zelena breskvina uš), Aphis gossypii (pamukova lisna uš), Macrosiphum euphorbiae (mlječikina lisna uš). Biologija različitih vrsta, gustoća populacije lisnih uši te prisutnost prirodnih neprijatelja trebaju se uzeti u obzir u integriranom pristupu suzbijanju lisnih uši na jagodama.
Rad nudi novi pristup razumijevanju biblijske riječi לֵבlēb ( לֵבָבlēbāb) „srce“.
Uz novi etimološki koncept ta bi se riječ izravno odnosila na osjetila sluha, vida i
govora, što bi neizravno ...upućivalo na iznimno usku vezu srca i glave. Srce nužno ovisi
o receptorima koje mu odašilju osjetila glave, pa prema tome njihova međuovisnost ne
samo da je neupitna nego i ključna u cjelokupnoj ljudskoj dinamici jer poput baterije
pretvara slušno vidne primljene informacije u svoje misaono logične, ali i osjećajno
vjerske koncepte. Dvije su glavne podjele srca: dobro i loše. Dobro srce je samo ono
koje je u suodnosu s Jahvom. Nema drugoga načina u cijeloj biblijskoj korespondenciji
da srce bude pozitivno, aktivno i dobro ako nije privrženo, odano i podložno Božjim
propisima koji se prvenstveno preko sluha slijevaju u ljudsko srce te blagotvorno i
ljekovito djeluju ne njega. Problematika „iščašenog srca“ također se rješava izravnim
Božjim interventom po kojemu srce koje je izišlo iz svojega ležišta ponovno zauzima
svoj prvobitni položaj po kojemu je usmjereno isključivo na Boga. Samo takvo srce može
donositi zdrave sudove, može rasuđivati razliku između dobra i zla i može upravljati
cjelovitim čovjekom.
Praćenje pojave i brojnosti populacije štetnika, uz poznavanje pragova odluke, prijeko je potrebno za donošenje odluke o suzbijanju. Štetnici se na pojedinim vrstama strnih žitarica javljaju u ...nejednakom intenzitetu, što ovisi o vremenskim uvjetima tijekom vegetacije, ali i o preferenciji pojedine vrste štetnika prema domaćinu. Navodi se da žitni balac preferira zob. Nije poznato postoji li preferencija ostalih štetnika prema pojedinoj vrsti žitarica i čime je ona uvjetovana. Cilj ovog rada bio je utvrditi brojnost populacije i dinamiku pojave pojedinih štetnika na četiri vrste strnih žitarica na pokušalištu Šašinovečki Lug tijekom 2016. godine te utvrditi razlike u napadu štetnika na pojedine vrste domaćina u uvjetima provedenih mjera zaštite. Na četiri vrste strnih žitarica na pokušalištu Šašinovečki Lug utvrđena je pojava žitnog i pšeničnog tripsa, stjenica roda Eurygaster i Aelia, lisnih uši, buhača (P. vittula i C. aridula), crvenog i plavog žitnog balca i sedlaste mušice šiškarice. U fauni štetnih kukaca prevladavali su pšenični tripsi u odnosu na žitne tripse, žitne stjenice roda Eurygaster u odnosu na rod Aelia, crveni žitni balac u odnosu na plavog žitnog balca te P. vittula u odnosu na vrstu C. aridula. Najveća brojnost tripsa utvrđena je na ječmu i pšenoraži, leme na zobi, a buhača na pšenoraži. Nisu utvrđene razlike između kultura u napadu žitnih stjenica i lisnih uši. Primjena insekticida nije uvijek bila uvjetovana visinom napada štetnika. Primjerice, tretiranje insekticidima u usjevu pšenice ne može se opravdati utvrđenim pragovima odluke. Napad leme u usjevu zobi bio je na granici praga odluke te je primjena insekticida bila opravdana. Istovremena primjena dva insekticida u punim dozama za suzbijanje leme u zobi nije bila potrebna i protivna je načelima integrirane zaštite bilja. Populacija buhača u pšenoraži bila je vrlo brojna no šteta nije bila velika. Šteta je prouzročena prije tretiranja insekticidom. Provedeno istraživanje pokazalo je razlike u preferenciji nekih najvažnijih štetnih kukca prema različitim vrstama strnih žitarica te je potvrdilo važnost prognoze štetnika koja mora biti osnova za određivanje potrebe primjene insekticida.
U radu su prikazani litetraturni podaci faunističkih istraživanja lisnih uši i njihovih domaćina u Hrvatskoj. Cilj rada bio je sastaviti pregled i listu lisnih uši i biljaka domaćina kao vrlo ...značajnih štetnika na kulturnom bilju. Tijekom sastavljanja navedene liste korištena je sva nama dostupna literatura faunističkih istraživanja lisnih uši u Hrvatskoj. Prve objave faune lisnih uši datiraju iz 1927. (KOVAČEVIĆ, 1927), a od tog datuma do danas o istraživanju faune lisnih uši u Hrvatskoj objavljeno je više od 50 znanstvenih radova. Na 192 biljke domaćina utvrđena je 191 vrsta lisne uši. Ukupno 192 biljke domaćini svrstane su u 40 redova i 60 porodica. Najveći broj domaćina imaju sljedeće vrste lisnih uši: Aphis fabae, Myzus persicae, Macrosiphum euphorbiae, Aphis gossypii, Aphis craccivora, Aulacorthum solani, Acyrtosiphum pisum, Megoura viciae, Methopolophium dirhodum, Rhopalosiphum padi i Aphis pomi. Vrsta Aphis fabae zabilježena je na 60 biljaka domaćina, Myzus persicae na 42, Macrosiphum euphorbiae na 38, Aphis gossypii 33, A. craccivora i Aulacorthum solani na 28, Acyrtosiphum pisum na 16, Megoura viciae i Methopolophium dirhodum na 15, Rhopalosiphum padi na 14 te Aphis pomi na 13 biljaka domaćina. Navedene su vrste ujedno i najznačajniji štetnici kulturnog bilja na kojem uzrokuju izravne štete sisanjem sokova, ali i neizravne štete koje se očituju u prenošenju virusa.
U ovom radu prikazana je važnost lisnih uši u proizvodnji krumpira, s posebnim naglaskom u proizvodnji sjemenskog krumpira na kojem one prenose viruse Y, A, X i PLRV. Među lisnim ušima kao vektori ...virusa najvažnije su vrste: Myzus persicae - zelena breskvina uš, Macrosiphum euphorbiae - mlječikina lisna uš i Aulacorthum solani - krumpirova lisna uš. Lisne uši prenose viruse krumpira na dva načina: nepezistentno i perzistentno. Poznavanje dinamike populacije je važno za donošenje odluke gdje, kada i kako proizvoditi i zaštititi sjemenski krumpir. Tri su uobičajena načina praćenja populacije lisnih uši: otresanje 100 buseva, pregled 100 listova i praćenje žutim posudama. Izravno suzbijanje virusa nije moguće. Neizravne mjere pomažu da se smanji prijenos virusa. Uključuju izbor odgovarajućeg područja uzgoja, dobru gospodarsku praksu i suzbijanje vektora sredstvima za zaštitu bilja. Uspjeh u zaštiti primjenom aficida ovisi o svojstvima virusa i načinu prenošenja.
U radu je prikazana fauna lisnih uši lubenice na području doline Neretve. Lisne uši na lubenicama čine izravne štete hranjenjem, a neizravne prenošenjem virusa. Prirodnim širenjem lisnih uši, ...posebice vrsta Acyrthosiphon pisum (Harris), Aphis craccivora Koch, Aphis gossypii Glover i Mysus persicae (Sulzer) prenose se i virusi lubenice. Lisne uši kao prenosioci viroza u Hrvatskoj slabo su istraženi. Cilj ovog rada bio je istražiti i determinirati vrste lisnih uši
na lubenici. Poljski pokus na lubenici Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum & (Nakai) proveden je tijekom 2004. i 2005. godine u Opuzenu (N 43° 00’, ‘E 17° 34’, 3 m nadmorske visine) koji se nalazi u mediteranskom području, u delti rijeke Neretve, te je najvažnije uzgojno područje navedene kulture u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno postavljanjem žutih posuda (70x70x12 cm). Uzorci su skupljani jedanput tjedno. Prikupljen materijal je pregledan, a
lisne su uši izdvojene pod stereo mikroskopom (Zeiss, STEMI 2000). Uši su čuvane u epruvetama s 70 %-tnim alkoholom te determinirane po ključevima za determinaciju lisnih uši. Dominantnost je izračunata prema formuli Balogh, a uši su svrstane kao dominantne, subdominantne, recedentne i subrecedentne prema Tischler i Heydeman. Tijekom istraživanja determinirano je 70 vrsta koje su sistematizirane u 48 rodova. Tijekom 2004. ukupno je determinirano
63 vrste u 42 roda, a tijekom 2005.godine 44 vrste svrstane u 31 rod. Analiza sastava lisnih uši u obje godine istraživanja upućuju na to da su vrste Toxoptera aurantii (Boyer de Fonscolombe) (34 % u 2004. i 23 % u 2005.) i A. gossypii (15 % u 2004.i 24 % u 2005.) dominantne vrste u lubenici.
Pregledom literaturnih podataka, pisanih materijala o determinacijama lisnih uši Igrc Barčić i Dinarina koji se nalaze u arhivu Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, Agronomski fakultet Zagreb te ...faunističkih istraživanja Gotlin Čuljak u razdoblju od 1996–1998 napravljen je prvi popis lisnih uši u Hrvatskoj (GOTLIN ČULJAK, 2001). Pregledom literature utvrđena je prisutnost 156 vrsta, neobjavljene determinacije Igrc Barčić sadrže 24, a Dinarina 6 vrsta. GOTLIN ČULJAK (2001) faunističkim istraživanjem utvrđuje prisutnost 83 vrste lisnih uši od čega je 13 potpuno novih u fauni Hrvatske. To su slijedeće vrste: Callipterinella calliptera Harting, 1841; Callipterinella minutissima Stroyan, 1953; Chaitophorus populeti Panzer, 1805; Drepanosiphum acerinum Walker, 1838; Drepanosiphum aceris Koch, 1855; Drepanosiphum dixoni Hille Ris Lambers, 1971; Eulachnus sp. del Guercio, 1909; Hormaphis betulae Mordvilko, 1901; Hyperomyzus lampsanae Börner, 1932; Macrosiphum gei Koch, 1855; Periphyllus californiensis Shinji, 1917; Tinocallis platani Kaltenbach, 1842 i Tuberculatus (Tuberculoides) moerickei Hille Ris Lambers, 1974. Popis lisnih uši Hrvatske, uključujući i novoutvrđene vrste, sadrži 199 vrsta svrstanih u 3 porodice, 10 potporodica, 16 tribusa i 84 roda.
Usporednom analizom mjera suzbijanja štetnika šećerne repe nekad i danas obuhvaćene su površine poljoprivrednih kombinata u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 1981. do 1989. to površine ...poljoprivrednoga poduzeća Agrotovarnik d.o.o. od 2008. do 2010. U razdoblju 1981.-1989. suzbijani su zemljišni štetnici, buhači i lisne uši. Pri donošenju odluke o suzbijanju vodilo se računa o visini napada. Najveća utrošena količina djelatne tvari bila je 2,3 kg/ha tretirane površine, odnosno 1,64 kg/ha zasijane površine šećerne repe. Primjenjivao se širok spektar insekticida, ukupno se navodi primjena 23 različite djelatne tvari. Za suzbijanje zemljišnih štetnika, buhača i lisnih uši u razdoblju 2008. do 2010. trošeno je 0,05 do 0,1 kg djelatne tvari insekticida/ha zasijane površine što se svakako može smatrati velikim pomakom. U odnosu na prijašnje razdoblje uočena je promjena u vrstama kukaca koje rade štete. Na značenju su izgubili buhači i lisne uši, a porasla je važnost repine pipe. Zbog pojave repine pipe dodatno je utrošeno od 1 do 3 kg djelatne tvari/ha zasijane površine. Pojava repine pipe objašnjava se toplijim klimatskim uvjetima, izostankom sekundarnoga djelovanja primijenjenih insekticida i intenzivnijim uzgojem šećerne repe.
