U radu je dat prikaz učinka petogodišnje provedbe operacije 10.1.15. PEG (primjena ekoloških gnojiva) s posebnim naglaskom na vinogradarstvo koje je bilo najzastupljenije unutar skupine višegodišnjih ...nasada i činilo je 60% prijavljenih površina, dok su voćnjaci, maslinici i mješoviti trajni nasadi zajedno činili preostalih 40%. Najučinkovitija županija 2018. godine bila je Požeško-slavonska, dok su se u narednim godinama povećavale površine u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji. Ove četiri županije bile su dominantne po osnovi korištenja PEG-a tako da su nakon pet godina provedbe (2022.) zajedno imale 84% vinogradarskih površina prijavljenih u PEG-u (a sve ostale županije 16%), dok su njihove površine u Arkodu činile 45% ukupnih vinogradarskih površina. Godišnje prijave vinogradarskih površina u PEG kretale su se od 1.023 ha (2018.) do 5.564 ha (2022.) bilježeći stalni porast. Pripadajuća novčana vrijednost kretala se od 576.263 eura (2018.) do 3.133.800 eura (2022.), sveukupno 10.408.203 eura (78.420.607 kn). Uvođenje i provedba PEG-a u vinogradarstvu imala je značajne ekološke, tehnološke i financijske učinke. Ostaje otvoreno pitanje „Zašto PEG nije transformiran u Eko shemu, ugrađen u Pravilnik o IAKS mjerama 2023. i dat na moguće korištenje proizvođačima u 2023.?
The paper presents the effect of the five-year operation on 10.1.15. AEF (application of eological /organic/ fertilizers) with a special emphasis on viticulture, which was the most represented within the group of perennial plantations and accounted for 60% of the reported areas, while orchards, olive groves and mixed permanent plantations together accounted for the remaining 40%. The most efficient county in 2018 was Požega-Slavonia, while in the following years the areas in Vukovar-Srijem, Osijek-Baranja and Istria counties increased. These four counties were dominant in terms of the use of AEF so that after five years of implementation (2022) they together had 84% of vineyard areas registered in AEF (and all other counties 16%), while their areas in LPIS accounted for 45% of total vineyard areas. Annual registrations of vineyard areas in AEF ranged from 1,023 ha (2018) to 5,564 ha (2022), recording a constant increase. The corresponding monetary value ranged from EUR 576,263 (2018) to EUR 3,133,800 (2022), a total of EUR 10,408,203 (HRK 78,420,607). The introduction and implementation of AEF in viticulture had significant ecological, technological and financial effects. The question remains open, "Why was the AEF not transformed into an Eco scheme, incorporated into the Ordinance on IAKS measures in 2023 and and given to producers for possible use in 2023?"
U ekološkoj proizvodnji voća i grožđa gdje se ne smiju upotrebljavati herbicidi za suzbijanje korova unutar-rednog prostora upotrebljavaju se različite nekemijske metode. Ove nekemijske metode se ...šire i u integriranu proizvodnju voća i grožđa. U radu su prikazani trendovi razvoja strojeva za mehaničku suzbijanje korova i termičke metode za suzbijanje korova. Kod strojeva za mehaničko suzbijanje korova ponuda proizvođača strojeva je velika, te je dosta raširena i njihova upotreba. Termičke metode suzbijanja korova još nisu toliko u upotrebi, a i ponuda strojeva za termičko suzbijanje još je relativno mala.
Various non-chemical methods are used in organic fruit and grape production where herbicides are not allowed to control weeds in the row space. These non-chemical methods are also spreading into integrated production of fruit and grape. The paper presents trends in the development of machines for mechanical weed control and thermal methods for weed control. In the case of mechanical weed control machines, the offer of machine is large. Their use is also quite widespread. Thermal methods of weed control are not yet widespread, and the supply of thermal control machines is still relatively small.
U fokusu ovog rada analiza je osiguranja vinograda. Iako postoje tehnološki načini zaštite vinograda od elementarnih nepogoda, koji su u određenoj mjeri i učinkoviti, osiguranje i nadoknada štete još ...uvijek jedan je od značajnih instrumenata upravljanja rizikom. Tržište poljoprivrednog osiguranja, u Hrvatskoj je nedovoljno razvijeno. Broj zaključenih ugovora poljoprivrednog osiguranja u Hrvatskoj posljednjih godina ipak raste i to uglavnom kao posljedica češćih pojava intenzivnih elementarnih nepogoda, a proračunska sredstva namijenjena za naknadu šteta od elementarnih nepogoda su nedostatna. Cilj rada je ispitati razvijenost tržišta poljoprivrednog osiguranja u Hrvatskoj i ispitati percepcije vinogradara – vinara vezane uz korištenje osiguranja kao instrumenta za upravljanje rizikom u vinogradarstvu. Percepcije vinogradara o korištenju osiguranja kao instrumenta upravljanja rizikom ispitane su anketnim istraživanjem vinogradara u Istri. Rezultati anketnog istraživanja upotpunjeni su i rezultatima intervjua izabranih osiguravajućih društava. Rezultati ankete vinogradara i intervjui osiguravajućih društava pokazuju da se osiguranje vinograda kao instrument za upravljanje rizikom u poljoprivredi ne koristi u dovoljnoj
mjeri. Pritom, osiguravajuća društva ocjenjuju da u Hrvatskoj postoji potražnja za poljoprivrednim osiguranjem, ali da je ona nedovoljna i neproporcionalna broju i veličini nasada.
The focus of this paper is an analyses of vineyards insurance. Though effective technical ways of protecting against natural disasters do exist, nonetheless, insurance and compensation for damages is still one of the most important risk management instruments. In Croatia, the agricultural insurance market remains insufficiently developed. The number of signed contracts for agricultural insurance in recent years has increased due to the frequency and intensity of natural disasters (as a consequence of climate change). In addition, budgeted funds for compensation is still insufficient. The aim of this paper is to examine the development of the agricultural insurance market in Croatia and to examine the perceptions of winemakers as to the use of insurance as a risk management instrument in viticulture. Winegrowers’ perceptions of insurance as a risk management tool are analysed using a survey conducted in the region of Istria. The survey results are supplemented with interviews of selected insurance companies. The results show that vineyard insurance as a risk management instrument has not been sufficiently utilised. Furthermore, insurance companies assume that demand for agricultural insurance in Croatia exists, but such policies remain inadequate and disproportionate to the number and size of plantations.
Modeliranje geostatističkim interpolacijskim metodama predstavlja napredak u opisivanju i praćenju prostorne varijabilnosti svojstava tla. Pravilnim odabirom interpolacijskih metoda možemo proizvesti ...karte rasprostranjenosti istraživanih čimbenika koje su značajne točnosti, te na taj način smanjiti potreban broj uzoraka za opisivanje i determinaciju nekog tla. Na primjeru izmjerenih otpora tla i prikupljenih neporušenih uzoraka iz tridesetogodišnjeg i sedmogodišnjeg vinograda, geostatističkom obradom podataka i usporedbom interpolacijskih modela izrađene su prostorne karte za otpore tla, volumnu gustoću i trenutačnu vlažnost. U radu se prikazuje primjenjivost GIS-a za karakterizaciju prostornih varijacija otpora tla, volumne gustoće i trenutačne vlage tla na bazi 72 neporušena uzorka prikupljenih na tri dubine (0-10 cm, 11-20 cm i 21-30 cm) i 177 izmjerenih otpora tla u svakom od istraživanih vinograda smještenih u središnjoj Hrvatskoj. Istraživanje ukazuje na korisnost geostatističkih tehnika analiza prostornih distribucija pojedinih fizikalnih svojstava tla. Dobiveni rezultati u grafičkom obliku i njihove pridružene varijance, ukazuju na mogućnost korištenja geostatističkih analiza za održivo upravljanje tlima u vinogradima i planovima za očuvanje tla u istraživanom području.
Zbijenost tla jedan je od važnijih problema u poljoprivrednoj proizvodnji. Način obrade i česti prolasci mehanizacijom uslijed zaštite, agrotehnike i berbe utječu na različite razine zbijenosti tala ...u vinogradima. Cilj istraživanja bio je utvrditi i usporediti otpor tla, volumnu gustoću te trenutnu vlažnost tla unutar i između redova u sedmogodišnjem i tridesetogodišnjem vinogradu uslijed obrade i zbijanja pri prometu mehanizacijom. Rezultati pokazuju statistički manji otpor tla do 40 cm u obrađenom međurednom prostoru u svim vinogradima kao direktan utjecaj obrade. Vrijednosti volumne gustoće u oba vinograda najmanje su unutar reda što povoljno djeluje na razvoj korijena. Povećane vrijednosti volumne gustoće koje mogu djelovati inhibitorno na razvoj korijena bilježi međuredni prostor u oba vinograda. Sadržaj vlage u svim vinogradima povećava se s dubinom. Nije zabilježeno veće odstupanje u zbijenosti promatrajući tridesetogodišnji i sedmogodišnji vinograd. Rezultati istraživanja navode da je način gospodarenja tlom važniji faktor od broja prolaska mehanizacije. Vrijednosti otpora tla ne daju potpunu sliku jer od svih čimbenika najviše ovise o trenutačnoj vlažnosti tla.
Uporaba sredstava za zaštitu bilja osigurava učinkovitu zaštitu poljoprivrednih usjeva uz kvalitetan i visok prinos. Negativni utjecaji sredstava za zaštitu bilja ponajprije se ogledaju u pojavi ...rezistentnosti štetnih organizama, ostatcima pesticida u okolišu te gubitku biološke raznolikosti. Potreba za uvođenjem alternativnih metoda suzbijanja štetnika, koje su istovremeno učinkovite i sigurne za proizvođače, potrošače i okoliš, sve je više naglašena. Moguće alternativno sredstvo u zaštiti bilja je i primjena ozona (O3). Ozon je plin koji se prirodno nalazi u stratosferi Zemlje, a vrlo se jednostavno umjetno proizvodi električnim pražnjenjem. Odavno su poznata njegova dezinfekcijska svojstva i primjena u zdravstvu i prehrambenoj industriji. U zadnjih 20-ak godina istražuje se i mogućnost njegove primjene u poljoprivredi, posebno u zaštiti od štetnih organizama. U radu je prikazan pregled dosadašnjih spoznaja o učinkovitosti ozona na štetne kukce te pojedinosti pokusa provedenih u Hrvatskoj i svijetu. Osim visoke učinkovitosti na sve vrste štetnih organizama (kukci, grinje, bolesti) u zatvorenim prostorima (skladišta, silosi), tretmani ozonom nameću se kao potencijalno rješenje za učinkovito suzbijanje štetnika i na otvorenim prostorima (voćnjaci, vinogradi, i sl.). Ozon u količinama većima od 2 ppm učinkovito suzbija bakterije, viruse, gljive i brojne kukce. Ne pokazuje toksičnost za okoliš jer se u normalnim uvjetima raspada na kisik u roku od samo 30 minuta, ne ostavlja rezidue i nisu zabilježeni štetni utjecaji za zdravlje čovjeka. Primjena ozona alternativa je tradicionalnim insekticidima i fungicidima kao biofumigant protiv niza štetnika, mikroorganizama i mikotoksina, i svakako je metoda koja ima budućnost u zaštiti bilja.
Humus ima specifičnu, višestruko pozitivnu ulogu u fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim značajkama tla. Doprinosi formiranju stabilnih agregata, strukturi tla, aeraciji, poboljšanju ritma ...infiltracije i povećanju kapaciteta skladištenja vode. Kao skladište za biljna hraniva ujedno je izvor plodnosti tla. Također, služi kao pufer protiv brzih promjena reakcije tla (pH) i djeluje kao izvor energije za mikroorganizme u tlu. Uvažavajući gore iznijeto, kao i činjenicu da trajni nasadi (voćnjaci i vinogradi) na istoj površini ostaju dugi niz godina te da je potrebno žurno formirati tratinu u međurednom prostoru, poznavanje razine humusa u tlima namijenjenim za podizanje voćnjaka i vinograda je od izuzetne važnosti. Temeljem analiza cca četiri tisuće uzoraka tla (računajući oranični sloj 0-30 cm i podoranični sloj 30-60 cm) iz 16 županija Republike Hrvatske, utvrđena je količina humusa. Uzorci tla uzeti su u periodu od 2000. do 2006. godine , tj. u vrijeme kad se krenulo u znatnije podizanje voćnjaka i vinograda, popraćeno poticajima za podizanje trajnih nasada (Biško i sur., 2005a.; Biško i sur. 2005b.). Količina humusa određena je metodom po Tjurinu (Škorić i Seretić 1966.). U konačnici, izračunate su i prosječne vrijednosti (% humusa) oraničnog i podoraničnog sloja tla što čini ukupno 2.038 uzoraka i predstavlja isto toliko proizvodnih površina sa kojih su uzeti prosječni uzorci. Prosječne vrijednosti količine humusa po pojedinoj županiji kretale su se od 1,53 % u Virovitičko-podravskoj do 3,32 % u Primorsko-goranskoj županiji. U ostalim županijama utvrđene su sljedeće prosječne vrijednosti humusa: Koprivničko-križevačka 1,54 %, Požeško-slavonska 1,62 %, Vukovarsko-srijemska 1,63 %, Bjelovarsko-bilogorska 1,78 %, Brodsko-posavska 1,80 %, Zadarska i Međimurska 2,01 %, Sisačko-moslavačka 2,13 %, Istarska 2,15 %, Zagrebačka 2,22 %, Krapinsko-zagorska 2,23 %, Karlovačka 2,44 %, Šibensko-kninska 2,74 % i Ličko-senjska 2,89 %. Utvrđene vrijednosti uspoređene su s Izvješćem Europskog ureda za istraživanje tala (Br. 15) Europske Komisije: „Organic Matter in the Soils of Southern Europe”, Zdruli i sur., 2004.
Izgradnja južnoga kolnika južne obilaznice grada Osijeka 2013. godine uvjetovala je zaštitno arheološko istraživanje lokaliteta Hermanov vinograd, budući da je trasa prelazila preko njegovoga ...sjeverozapadnog ruba. U istraživanjima su, kojima je obuhvaćena do sada najveća površina lokaliteta od 2.670 m2, pronađene brojne arheološke strukture ukopa i slojeva koji ukazuju na arhitektonske cjeline stambenoga i obrambenoga karaktera. Uvidom u stratigrafiju, utvrđene su četiri građevne faze lokaliteta čije je datiranje omogućeno rezultatima radiokarbonske analize starosti kosturnih ostataka iz groba 2. Brojan pokretni arheološki materijal u vidu ulomaka keramike, kućnoga lijepa, keramičkih, koštanih i kamenih predmeta također ukazuju na lokalitet naseobinskoga karaktera sopotskoga kulturnog kruga.
Raznolikost procesa koji se odvijaju unutar vadozne zone pri padinskim agroekosustavima čini procjenu dinamike vode izazovnom. Ovaj rad predstavlja prvi uvid u rezultate volumetrijskoga sadržaja ...vode, granulometrijskoga sastava tla, meteoroloških podataka te izotopni sastav oborina i vode u tlu istraživanih u sklopu projekta SUPREHILL, to jest njegova opservatorija. Glavni ciljevi ovoga rada vezani su za procjenu podrijetla vode u tlu padinskoga vinograda, ali i za procjenu dubine do koje se oborine infiltriraju te gdje je moguća pojava preferencijalnoga toka. Za navedenu svrhu korišteni su hidrometeorološki podatci, granulometrijski sastav tla te stabilni izotopi vodika (δ2H) i kisika (δ18O) iz oborina te iz uzorkovane vode iz tla. Rezultati upućuju na postojanje različitoga izotopnog potpisa u vodi u tlu, što sugerira različite obrasce infiltracije na istraživanome području. Također, rezultati pokazuju da sustavi za površinsko i podzemno otjecanje te većina pasivnih lizimetara reagiraju na oborine, dok odaziv usisnih sondi instaliranih na većim dubinama nije očit. Navedeno odgovara rezultatima koji se odnose na varijaciju sadržaja vode u tlu na različitim dubinama. Svi rezultati upućuju na mogućnost postojanja slabije propusnoga sloja na približno 60 cm dubine. Nadalje, preferencijalni tok vode, ako postoji, prema ovim saznanjima može se očekivati do dubine od 80 cm. Očekuje se da će dugoročno praćenje podataka putem uspostavljene senzorske mreže u SUPREHILL opservatoriju preciznije definirati ponašanje vode u tlu i postojanje preferencijalnoga toka vode.
Na fotografiji so od leve: Franc Nemanič (roj. 1914), njegov brat Jože Nemanič, oče Janez Nemanič (roj. 1988), za fotoaparatom stoji Frančev in Jožetov brat Stanko Nemanič. Fotografija je posneta po ...vojni 1946.Fotografijo je prispeval Franc Nemanič (roj. 1951) z Rakovca, ki je sin Franca (roj. 1914) na fotografiji.
PDF
