Cilj istraživanja bio je ispitati odnose između varijabli doživljaja imidža fakulteta (DIF), zadovoljstva studijem (ZSS), radne angažiranosti studenata (RAS) i njihovih poželjnih (POPS) i nepoželjnih ...organizacijskih ponašanja (NOPS) da bi se provjerila njihova kružna djelovanja u akademskom okruženju radi mogućnosti postizanja (samo)održivosti visokoškolskih ustanova s obzirom na sve značajniju konkurenciju. Rezultati istraživanja su pokazali da je doživljaj dobrog imidža fakulteta značajan prediktor zadovoljstva, angažiranosti i poželjnih ponašanja studenata. Utvrđeno je da zadovoljstvo u okviru postavljenog modela direktno značajno ne doprinosi poželjnim ponašanjima, ali kad se promatra direktan odnos tih dviju varijabli, učinak je pozitivan. Također, rezultati pokazuju da radna angažiranost značajno učvršćuje vezu između zadovoljstva i poželjnih ponašanja, odnosno posreduje njihov odnos. Zadovoljstvo studijem se pokazalo kao značajan prediktor radne angažiranosti, a uz to je potvrđeno i da je radna angažiranost značajan prediktor poželjnih ponašanja, odnosno potiče njihovu učestalost te pri tome smanjuje učestalost nepoželjnih ponašanja u akademskom okruženju. S obzirom na ostala promatrana obilježja ispitanika (N=689), za odnos pojedinih varijabli utvrđene su razlike vezane uz spol i uz geografska obilježja, odnosno između studenta koji studiraju na Sveučilištu u Zagrebu i onih koji studiraju na ostalim sveučilištima u RH.
The aim of the study was to investigate the relationships between the variables of faculty image perception (FIP), students’ satisfaction with studies (SSS), students’ work engagement (SWE), their organizational citizenship behaviour (OCB) and counterproductive work behaviour (CWB), in order to verify their circular action in the academic environment, due to achieving the selfsustainability of universities regarding increasingly significant competition. The results of the study showed that the experience of good faculty image is a significant predictor of students’ satisfaction with studies satisfaction, work engagement and organizational citizenship behaviour. In addition, it was found that satisfaction with studies within the established model does not contribute significantly to organizational citizenship behaviour, however, when the direct relationship of these two variables is observed, the effect is positive. The results also show that students’ work engagement significantly strengthens the association between satisfaction and organizational behaviour, i.e., mediates their relationship. Satisfaction with studies was found to be a significant predictor of work engagement as it was also confirmed that work engagement is a significant predictor of organizational citizenship behaviour, i.e., promotes and reduces its frequency of counterproductive work behaviours of students in the academic environment. Considering the other observed characteristics of the respondents (N = 689), differences were found for the relationship of each variable in terms of gender and geographical characteristics between students studying at the University of Zagreb and those studying at other universities in RH.
Zadovoljstvo stanovanjem jedan je od pokazatelja kvalitete života koji utječe na sve aspekte životnih dimenzija, od fizičkih, ekonomskih, socijalnih do psiholoških. Zbog svoje kompleksnosti, ...stanovanje se smatra interdisciplinarnim područjem istraživanja, pa različite struke koriste različite pristupe, koncepte, modele i mjere. Da bi neko istraživanje o stanovanju moglo biti sveobuhvatno, nužno je dati teorijski okvir u njegovom proučavanju. U velikom broju znanstvenih radova, istraživanja i projekata, teorije stanovanja često su nepotpuno objašnjene. Na temelju proučene recentne literature ovaj rad donosi pregled i sintezu najčešće korištenih teorija o zadovoljstvu stanovanja na jednom mjestu. To su teorija stambenog zadovoljstva na kojoj počiva model zadovoljstva stanovanjem, a polazi od subjektivnih percepcija; teorija stambene prilagodbe kao najcitiranija teorija u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem; teorija stambene pokretljivosti koja poseban naglasak stavlja na stambeno okruženje kao važnog prediktora zadovoljstva stanovanjem; teorija formiranja impresija koja se upotrebljava pri ispitivanjima dojmova o fizičkim aspektima stambenog okoliša i fizičkoj strukturi zgrade/kuće; bihevioralna teorija kao najčešće korištena teorija u geografskom ispitivanju zadovoljstva stanovanjem; teorija hedonističkog ergometra kao najpoznatija teorija afektivnih iskustava; teorija aspiracijske spirale koja predviđa adaptacijske efekte; teorija troškova stanovanja koja zadovoljstvo stanovanjem povezuje s troškovima; funkcionalistička teorija koja je usmjerena ka društvenoj harmoniji; marksistička teorija prema kojoj svako biće ima pravo na adekvatno stanovanje neovisno o ekonomskom statusu i pozitivistička teorija stanovanja koja prednost daje objektivnom pristupu. Cilj pregleda navedenih teorija je njihovo sveobuhvatnije korištenje u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem od mikro do makro razine. U radu je objašnjen koncept zadovoljstva stanovanjem i kritički osvrt za navedene teorije te su objašnjene njihove prednosti i nedostaci u istraživanjima zadovoljstva stanovanjem.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoje li razlike u ciljnim orijentacijama, uvjerenju o djelovanju, emocijama postignuća, aspektima zadovoljstva te školskom uspjehu između učenika koji se ...školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke i učenika koji se školuju po redovnom programu te ispitati doprinos motivacijskih i emocionalnih čimbenika u objašnjenju zadovoljstva i školskog uspjeha učenika redovnih programa uz individualizirane postupke. U istraživanju je sudjelovalo 417 učenika koji se školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke (27.1% djevojaka) te 448 učenika iz redovnih programa (27.9% djevojaka) odabranih metodom slučajnih brojeva iz slučajnog uzorka vodeći računa o razredu (sedmi i osmi razredi osnovne škole te prvi i drugi razredi srednje škole) i spolu. Učenici su ispunjavali upitnik ciljnih orijentacija, skalu uvjerenja o djelovanju, upitnik emocija postignuća te dali procjenu zadovoljstva životom, sobom kao učenikom i odnosima s drugim učenicima, a dali su i podatke o školskom uspjehu. Rezultati analize varijance pokazuju da učenici koji se školuju po redovnom programu uz individualizirane postupke u manjoj mjeri izražavaju ekstrinzičnu orijentaciju na učenje te u manjoj mjeri procjenjuju da imaju dovoljno sposobnosti za postizanje uspjeha u školi, a imaju i slabiji školski uspjeh te niže zadovoljstvo životom, zadovoljstvo sobom kao učenikom te zadovoljstvo odnosom s drugim učenicima. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da ciljne orijentacije, uvjerenja o djelovanju te emocije postignuća u većoj mjeri objašnjavaju zadovoljstvo sobom kao učenikom nego školski uspjeh. Pritom su se ciljne orijentacije pokazale važnijima za školski uspjeh (intrinzična i ekstrinzična orijentacija na učenje, izbjegavanje rada), a uvjerenja o djelovanju (procjena truda) za zadovoljstvo sobom kao učenikom.
The aim of this study was to examine whether achievement goal orientations, agency beliefs, achievement emotions, aspects of satisfaction, and academic achievements differ between students attending the regular individualised school programmes and those attending the regular programme, as well as to determine the contribution of motivational and emotional factors in explaining satisfaction and academic achievements of students attending the regular individualised school programme. The sample comprised of 417 students enrolled in a regular individualised school programme (27.1% girls) and a comparison group of 448 students enrolled in a regular programme (27.9% girls). The comparison group of students was selected from a random sample using the random number method, while taking grade (seventh and eighth grades of primary school, and first and second grades of secondary school) and gender into account. The students completed a Goal Orientation Questionnaire, the Agency Beliefs Scale, and an Achievement Emotions Questionnaire, assessed their satisfaction with life, with themselves as students, and with their relationships with other students, as well as provided information about their academic achievements. The results of a two-way analysis of variance indicate that students attending the regular individualised school programme have lower mastery-extrinsic orientation, tend to underestimate their ability to be successful in school, and record lower academic achievements, as well as lower satisfaction with life, with themselves as students, and with their relationships with other students. The findings of the hierarchical regression analyses demonstrate that goal orientations, agency beliefs, and achievement emotions explain satisfaction with oneself as a student to a larger extent than academic achievements. In this regard, goal orientations have proved to be more significant for academic achievement (mastery-intrinsic and mastery-extrinsic orientation, work avoidance), while agency beliefs (effort assessment) are more significant for satisfaction with oneself as a student.
Subjektivna dobrobit često je ispitivan konstrukt u psihološkim istraživanjima, a njegova popularnost sve više raste tijekom posljednjih
tridesetak godina. Definira se kao spoj kognitivne evaluacije ...života i afektivnih tendencija. Međutim, u literaturi postoje određene nekonzistentnosti i razlike u njezinoj operacionalizaciji koje će se opisati u ovome radu. Nakon upoznavanja s konstruktom ovaj pregledni rad
fokusirat će se na dva osnovna cilja. Za početak, predstavit će se dosadašnja saznanja o izvorima individualnih razlika u subjektivnoj dobrobiti na temelju istraživanja koja su koristila bihevioralno-genetičku metodologiju. Rezultati tih studija upućuju na umjerenu heritabilnost subjektivne dobrobiti koja se kreće u rasponu od 30 do 40 %. Glavni fokus zatim će biti na prikazivanju povezanosti subjektivne dobrobiti s osobinama ličnosti. Prvo će se predstaviti nalazi istraživanja na razini fenotipske povezanosti koji ukazuju na snažnu povezanost subjektivne dobrobiti s neuroticizmom, ekstraverzijom te u nešto manjoj mjeri sa savjesnošću. Te fenotipske korelacije u konačnici će se protumačiti iz bihevioralno-genetičke perspektive, odnosno prikazom nalaza istraživanja koja su se bavila ispitivanjem etiologije koja stoji u podlozi navedenih korelacija. Istraživanja jasno
upućuju na preklapanje genske varijance između subjektivne dobrobiti i osobina ličnosti, a upitnim ostaje postoji li genski efekt subjektivne dobrobiti koji je nezavisan od ličnosti.
Subjective well-being is a construct that was examined within numerous psychological research and its popularity has been growing over the last
thirty years. It is defined as a combination of cognitive evaluation of
one’s life and affective tendencies. However, there are certain inconsistencies and differences in its operationalization in the literature, which will be discussed in this paper. After presenting the definition of subjective well-being, this paper will focus on two main goals. First will be presented findings about the sources of individual differences in subjective well-being, based on the studies that used a behavioural genetic methodology. Results of those studies suggest a moderate heritability of subjective well-being, ranging from 30-40%. Secondly, the main aim is to report the findings of the associations between subjective well-being and personality traits. Numerous studies indicate a strong phenotypic association of subjective well-being with neuroticism, extraversion, and, to a lesser extent, with conscientiousness. Finally, these phenotypic correlations will additionally be interpreted from a behavioural genetic perspective, i.e., with the presentation of studies that have examined the aetiology of these correlations. Namely, different studies showed that subjective well-being and personality share genetic variance but it is not yet clear whether there is a genetic effect of subjective well-being that is
independent of personality.
Svrha je rada utvrđivanje utjecaja pojedinih faza potrošačkog iskustva s izabranim kategorijama fizičkih proizvoda i usluga na zadovoljstvo životom. Ispituje se i utjecaj zadovoljstva s više područja ...života studenata na zadovoljstvo životom. Koristeći se deskriptivnom statistikom i regresijskom analizom, rezultat je istraživanja da potrošačka dobrobit, koja je ocijenjena tek nešto iznadprosječno, općenito nema važnosti na zadovoljstvo životom, dok osobni i obiteljski odnosi, slobodno vrijeme i obrazovanje imaju značajnijeg utjecaja. Navedeno može biti vezano uz posebnosti uzorka istraživanja, izbor istraživanih skupina proizvoda ili obilježja društveno-ekonomskog trenutka u Hrvatskoj. Istraživanjem se pridonosi razumijevanju utjecaja potrošačke dobrobiti na zadovoljstvo životom te upućuje na detaljnija istraživanja, posebno utjecaja faza održavanja i odlaganja proizvoda na zadovoljstvo životom koje su, glede učinka na okoliš, osobito značajne.
Patient satisfaction is an important indicator of the quality of care provided. Evaluating women's satisfaction with childbirth is essential to improving obstetric care and ensuring a positive ...experience for mothers and newborns. The tools used to measure women's satisfaction with childbirth are very heterogeneous and multidimensional. Assessment tools used in practice should be tested and meet characteristics that are consistently validated.The aim is to identify currently available instruments measuring women's satisfaction with childbirth and to evaluate their structure, content and psychometric properties.
A systematic search for sources was carried out according to the criteria set. For the included studies, psychometric properties were assessed in accordance with the principles of the guideline for completing systematic reviews of patient-reported outcome measures, COSMIN.
The review included 31 studies that reported the psychometric properties of six measurement instruments (questionnaires, scales). Content validity, structural validity, internal consistency, reliability and cross-cultural validity were assessed for the included studies. The Childbirth Experience Questionnaire (CEQ/CEQ2) and Birth Satisfaction Scale - Revised (BSS-R) were the most commonly used questionnaires in the studies.
Thorough testing of tools measuring women's satisfaction with childbirth, and adapting them to cultural and social contexts, is still essential. It is crucial that valid and reliable questionnaires are available for midwives in practice, for use in research, to inform clinical practice and for the results to help develop the services offered.
Well-being is one of the most important factors in whether nurses decide to remain in the nursing profession. This study aims to examine well-being and satisfaction among nurses working in Slovenian ...hospitals and to identify the related demographic factors.
This descriptive cross-sectional study uses standardised instruments. The sample included 640 nurses working in Slovenian hospitals. The difference between individual variables were analysed using the Mann-Whitney and Kruskal-Wallis tests.
Nurses self-assessed their satisfaction and well-being as moderate. Forty-seven per cent of nurses were satisfied with their job, 49% assessed their psychological well-being as good, 52% were often exposed to stress at the workplace and 30% were always exposed to stress at the workplace. Levels of job satisfaction (p=0.031), psychological well-being (p=0.029) and subjective well-being (p=0.014) were found to differ significantly according to level of education, while levels of job satisfaction (p=0.005), life satisfaction (p<0.001), psychological well-being (p<0.001) and subjective well-being (p<0.001) were also found to differ according to years of nursing service and from hospital to hospital (p<0.001).
The key finding of the study is that nurses are moderately satisfied with their work and life and that they display moderate levels of psychological and subjective well-being. Hospitals can be successful and achieve the goals of the organisation if their employees are satisfied with work and enjoy good levels of well-being. Hospital management have to recognise the importance of ensuring that nurses and other employees are satisfied and healthy.
Existing research on the well-being of professional helpers is mainly focused on the professional aspect. There is very little data on their subjective wellbeing, as well as on the factors that ...contribute to it. So far, studies have shown that professional helpers have higher numbers of adverse childhood experiences (ACE), as well as higher levels of life satisfaction compared to the general population. This could indicate resilience, which is facilitated by internal and external protective factors. Our study aims to explore the contribution of ACE and internal and external protective factors in explaining life satisfaction among professional helpers, as well as to determine the moderating influence of internal and external protective factors on the relationship between ACE and life satisfaction. The research was conducted on a sample of 622 professional helpers, including pedagogues, psychologists, social pedagogues, and social workers. The results of the hierarchical regression analysis indicate that adverse childhood experiences, as well as internal (resiliency and general self-efficacy) and external protective factors (perceived social support from special person and family) significantly contribute to determining the life satisfaction of professional helpers. There are no significant interaction effects of protective factors and ACE, but together they contribute to explaining 1.5% variance of life satisfaction. At the same time, the introduction of interaction effects in the last step resulted in the loss of the predictive significance of ACE in explaining life satisfaction. These results indicate the long-term effects of ACE on life satisfaction, as well as the possible synergistic or cumulative effect of protective factors.
Odnos roditeljstva s indikatorima dobrobiti Lučić, Lana; Brajša-Žganec, Andreja; Kaliterna Lipovčan, Ljiljana ...
Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,
12/2019, Volume:
30, Issue:
30
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti razlike u dobrobiti pojedinaca s obzirom
na njihov roditeljski status. Nekonzistentni nalazi u dosadašnjim istraživanjima,
ukazuju na potrebu za daljnjim ...istraživanjem razlika u indikatorima dobrobiti
između osoba s i bez djece. Stoga se ovim istraživanjem, nastojalo utvrditi navedene
razlike, koristeći pritom više indikatora dobrobiti, a s obzirom na dob i
spol sudionika. U konačnici, zanimalo nas je ustvrditi možemo li i u kojoj mjeri
zadovoljstvo životom kod osoba s djecom, u odnosu na one bez djece, objasniti
socio-demografskim karakteristikama i zadovoljstvom specifičnim domenama života.
Istraživanje je provedeno online u sklopu Hrvatskog longitudinalnog istraživanja
dobrobiti (CRO-WELL), a korišteni su podaci iz drugog vala. Uzorak osoba
s djecom (N=1294) bio je statistički starije dobi, više ih je bilo u braku/vezi, zaposleno
i s nižima primanjima po članu obitelji u odnosu na uzorak osoba bez djece
(N=1458). U oba poduzorka bila je veća zastupljenost žena, a nisu se razlikovali
po stupnju obrazovanja. Rezultati su pokazali da osobe s djecom izražavaju više
zadovoljstvo životom, sreću i procvat te su doživjele manje negativnih emocija
u odnosu na osobe bez djece. U pogledu zadovoljstva specifičnim aspektima života,
osobe s djecom su manje zadovoljne postignućem, pripadnošću zajednici,
slobodnim vremenom i fizičkim izgledom, a više s obitelji, poslom i ljubavnim
životom u odnosu na osobe bez djece. Spol i dob sudionika ostvaruje značajan
interakcijski efekt s roditeljstvom na zadovoljstvo pojedinim životnim domenama.
Naknadne analize pokazale su da su mlađi roditelji najmanje zadovoljni slobodnim
vremenom, ali su zadovoljniji pripadnošću zajednici u odnosu na starije
roditelje, dok su pripadnošću zajednici najmanje zadovoljne starije osobe bez
djece. Muškarci bez djece su najmanje od svih ostalih grupa zadovoljni ljubavnim
životom, a manje su zadovoljni pripadnošću zajednici u odnosu na žene.
Očevi su, u odnosu na ostale grupe, zadovoljniji fizičkim izgledom, dok su žene
bez djece zadovoljnije prijateljima u odnosu na muškarce. Provedene regresijske
analize, pokazale su značajan i sličan doprinos uvrštenih prediktora općem zadovoljstvu
životom i kod osoba s djecom i kod osoba bez djece. Doprinos sociodemografskih
karakteristika u prvom koraku analize objasnio je tek malen dio
varijance zadovoljstva životom (7% - 10%), no uvođenjem zadovoljstva specifičnim
aspektima života objašnjeno je ukupno 62% varijance zadovoljstva životom
na uzorku osoba s djecom i 61% na uzorku osoba bez djece. U oba uzorka, viša
razina zadovoljstva životom mogla se predvidjeti višim razinama zadovoljstva
životnim standardom, postignućem, sigurnošću i ljubavnim životom. U uzorku osoba s djecom, značajnim prediktorima pokazali su se i zadovoljstvo sigurnošću
u budućnost i poslom, a u uzorku osoba bez djece zadovoljstvo pripadnošću
zajednici.
Rad se bavi ulogom skolskih iskustava u tumacenju varijacija u bihevioralnim i dozivljajnim aspektima prilagodbe adolescenata srednjoskolske dobi. Istrazivanje je provedeno na podacima prikupljenim ...na stratificiranom slucajnom uzorku ucenika (N = 978) obaju spolova i svih razreda srednjih skola Dubrovacko-neretvanske zupanije. Ispitane su dobne i spolne razlike u razini i strukturi povezanosti odabranih mjera skolskih iskustava, nacina provodenja slobodnog vremena i pokazatelja adaptacijskih ishoda. Znacajno visi stupanj privrzenosti skoli i predanosti skolskim obavezama utvrden je kod mladih ucenika i djevojaka, dok se izlozenost sredstvima ovisnosti ocekivano pokazala znacajno cescom medu ucenicima starijih razreda. Rezultati multigrupnih analiza strukturnih jednadzbi potvrdili su znacajne izravne povezanosti pokazatelja skolskih iskustava s mjerom opcega zadovoljstva zivotom te posredne veze ovih varijabli s cestinom konzumacije sredstava ovisnosti. Opazene su donekle razlicite vrijednosti strukturnih parametara u spolno definiranim uzorcima, dok dobne razlike u dobivenom sklopu strukturnih veza nisu potvrdene. Kljucne rijeci: privrzenost skoli, predanost skolskim obvezama, strah od ocjenjivanja, slobodno vrijeme, koristenje sredstava ovisnosti, zadovoljstvo zivotom
PDF
