Cilj je ovog rada odrediti informacijske potrebe i ponašanje učenika i učenica pri traženju zdravstvenih informacija.
Metodologija. U istraživanje je uključeno 255 učenika prvog i četvrtog razreda I. ...gimnazije u Osijeku. Istraživanje je provedeno metodom anketiranja tijekom rujna i listopada 2016. godine. Ovo istraživanje dio je znanstveno-istraživačkog projekta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku pod nazivom Istraživanje informacijskog ponašanja mladih pri pretraživanju informacija za zdravlje na mobilnim uređajima.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da učenice i učenici I. gimnazije u Osijeku pokazuju interes za mnoge zdravstvene teme. Učenici jednako kao i učenice u posljednjih šest mjeseci imali su potrebu za različitim zdravstvenim informacijama. Učenici i učenice zdravstvenu informaciju smatraju vrlo važnom, a majka je prvi izvor kojem se obraćaju kad traže zdravstvenu informaciju. Vrlo često zdravstvene informacije učenici i učenice traže na internetu. Učenice i učenici izjašnjavaju se da bi više informacija o zdravstveni temama htjeli dobiti u školi te da bi voljeli na raspolaganju imati stručne osobe kojima bi se osobno ili na druge načine besplatno mogli obratiti kad prepoznaju svoju zdravstvenu informacijsku potrebu.
Originalnost/Vrijednost. Originalnost ovoga rada ogleda se u činjenici što je prvo istraživanje u okviru informacijskih znanosti u Republici Hrvatskoj koje se bavi zdravstvenim informacijskim potrebama i ponašanjem mladih. Vrijednost rada očituje se u pružanju uvida u informacijsko ponašanje mladih.
Praktična primjena. Rezultati mogu poslužiti kao podloga za oblikovanje nastavnih predmeta koji će uključivati zdravstvene teme. Nadalje, rezultati mogu poslužiti kao smjerokaz oblikovanju i unaprjeđenju usluga savjetodavnih službi za mlade. Rezultati istraživanja mogu također poslužiti kao smjernice za unaprjeđenje informacijskih službi i usluga namijenjenih mladima.
Ograničenja. U okviru ovoga rada istraživanje je provedeno na relativno malom uzorku te su generalizacije o temi zdravstvenog informacijskog ponašanja mladih onemogućene. Kako bi se dobio detaljniji uvid u informacijske potrebe i ponašanje mladih u Republici Hrvatskoj, potrebni su rezultati prikupljeni istraživanjem na većem uzorku ili na nacionalnoj razini.
Analysis of visits to websites with health information: a presentation of visits and the visitors' most common questions Introduction: Internet use is important for health education, patient support, ...professional medical education and healthcare quality. Medical information is amongst the most important information on the internet. Aim: The aim of the research was an analysis of modern information sources, especially the websites and email of the Institute of Public Health of Ljubljana (IPH Lj). Methods: Using statistical analysis of the website, its' "behaviour" online was evaluated in detail. This was done with a tool for presenting statistical data - Google Analytics. We reviewed how IPH Lj provides information to users online: general information about the activities of the Institute at www.zzv-lj.si, and information on travel medicine at www.zdravinapot.si. Results: In 2009, there were 107,233 visits to www.zzv-lj.si and 528,175 viewed pages, and 138,694 visits and 667,280 viewed pages at www.zdravinapot.net. In the period between 2003 and 2010, users asked 2,063 questions, 52 % were about travel medicine. Frequently asked questions, submitted by email (info@zzv-lj.si), were analysed. Questions were divided into seven areas, covered by the Institute's activities, though a proportion of the questions regard areas not covered by the Institute. Conclusion: Statistical analysis of the web portals gave us information that will help improve the quality of the IPH Lj website and adjust its contents.PUBLICATION ABSTRACT
Cilj: Cilj istraživanja bio je utvrditi koje se strategije procjene vjerodostojnosti najčešće koriste u zdravstvenom informiranju medicinskih sestara u medijima, te hoće li dob, spol ili godine ...starosti biti povezani s korištenjem pojedinih strategija.
Metode: Ispitan je namjerni uzorak od 75 studenata preddiplomskog studija sestrinstva na Sveučilištu u Dubrovniku.
Rezultati: Utvrđeno je postojanje razlika u zastupljenosti različitih strategija provjere vjerodostojnosti dobivenih informacija o zdravlju u medijima. Međutim, ne postoje statistički znatne spolne razlike u uspješnosti procjene informacija o zdravlju u medijima, uz iznimku rukovođenja posljednjom informacijom, kojom se češće koriste muškarci. Ne postoje razlike u strategijama provjere vjerodostojnosti dobivenih informacija o zdravlju u medijima u odnosu na bračno stanje, kao i u odnosu na godinu studija sestrinstva. Napokon, pokazalo se da nema statistički znatnih povezanica između uspješnosti procjene informacija o zdravlju u medijima, te strategija vjerodostojnosti
dobivenih informacija o zdravlju u medijima, s varijablama: broj djece, dob, radni staž.
PDF
