Uvod: Vključevanje v znanstveno-raziskovalne dejavnosti v zdravstveni negi predstavlja pomemben prispevek k razvoju stroke. Namen raziskave je bil ugotoviti stališča in odnos anketirancev do ...raziskovanja v kliničnem okolju. Metode: Uporabljena je bila kvantitativna, opisna in eksplorativna neeksperimentalna metoda empiričnega raziskovanja. Anketiranje je potekalo na priložnostnem vzorcu 104 oseb, zaposlenih v zdravstveni negi. Podatki so bili zbrani s pomočjo spletnega vprašalnika, pripravljenega na podlagi pregleda literature. Pri statistični metodi sta uporabljeni deskriptivna statistika (frekvenca, minimum, maksimum, povprečje in standardni odklon) ter interferenčna statistika (linearna regresija, hi-kvadrat test, Mann-Whitneyev U-test, Kruskal-Wallisov test). Rezultati: Anketiranci izkazujejo pozitivna stališča in odnos do raziskovanja (x = 3,44, s = 0,411). Na slednja statistično značilno pozitivno vpliva naklonjenost delovnega okolja (R2 = 0,337, p < 0,001), izzivi in ovire, s katerimi se srečujejo pri raziskovanju, pa na njihova stališča in odnos ne vplivajo (R2 = 0,000, p = 0,932). Diskusija in zaključek: V literaturi se kaže pozitiven odnos anketirancev do raziskovanja, vendar se opozarja na številne ovire za raziskovalno delo. Pomembno je, da se medicinske sestre zavedajo pomembnosti uporabe rezultatov raziskovanja v procesu dela, kajti le tako bodo raziskovanja služila svojemu namenu in imela večjo vrednost.
U svojem prilogu autor u okviru filozofske sistematike Bonifaca Badrova, dugogodišnjega profesora filozofije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, nastoji najprije osvijetliti njegovo ...skolastičko-neoskolastičko razumijevanje istine kao adaequatio intellectus et rei koje mu služi kao nît vodilja za njegovo koncipiranje »filozofije znanosti«, s posebnim osvrtom na njegovo razumijevanje tijeka »tvorbe pojmova«. Pritom se pokazuje kako se pojmovi tvore putem definicija kao opisi značenja. Time pojam gubi svoju usidrenost u neposrednoj ljudskoj egzistenciji, tj. on se ne razumije kao rezultat odnosa između complicatio i explicatio (N. Kuzanski) ni kao tijek čovjekova zadobivanja sebe u vlastitoj egzistenciji (H.-G. Gadamer), zbog čega pitanje o smislu gubi u konačnici svako značenje ne samo za čovjekovu egzistenciju nego i za »smisao« spoznajnoga i znanstvenoga postupanja uopće.
In seinem Beitrag versucht der Verfasser, im Rahmen der philosophischen Systematik Bonifac Badrovs, des langjährigen Philosophie-Professors an der Franziskanische Theologischen Fakultät in Sarajevo, sein scholastisch-neuscholastisches Wahrheitsverständnis als adaequatio intellectus et rei, das ihm als der Leitfaden für seine Konzeption „Wissenschaftsphilosophie“, mit besonderer Berücksichtigung seiner Auffassung der „Begriffsbildung“. Dabei wird den Vorgang der Begriffsbildung durch die Definitionen als Bedeutungsbeschreibungen geschildert. Dadurch verliert der Begriff seine Verankerung in der unimittelbaren menschlichen Existenz, d.h. er wird weder als das Ergebnis des complicatio und explicatio Verhältnisses (N. Cusanus) noch als der Vollzug der Selbstgewinnung des Menschen in eigener Existenz verstanden (H.-G. Gadamer), weshalb die Frage nach dem „Sinn“ letztes Ende jede Bedeutung nicht nur für die Existenz des Menschen, sondern für den „Sinn“ des Erkenntnis- und Wissenschaftsverfahrens verliert.
Cilj. U ovom se članku nastoji pregledno i kritički prikazati razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u zemljama njemačkog govornog područja. Budući da do sada, osim na njemačkom jeziku, ...nije napisan cjelovit pregled o tome kako se razvijala dokumentalistika i kakav je bio njezin odnos prema knjižničarstvu te kako je i kada došlo do promjene paradigme prema informacijskoj znanosti, hrvatskim su stručnjacima takva saznanja uskraćena. Pristup/metodologija. Rad se temelji na kritičkom iščitavanju i interpretaciji objavljene literature, poglavito članaka, izvještaja i prikaza iz časopisa Nachrichten für Dokumentation (od 1990: Nachrichten für Informationswissenschaft), nekoliko drugih njemačkih časopisa i knjiga te proučenih svih sedam izdanja poznatog priručnika Grundlagen für Dokumentation (kasnije: Grundlagen für Informationswissenschaft). Rezultati. Pregledno je izložen razvojni put njemačke, austrijske i švicarske dokumentalistike i informacijske znanosti, ukazano je na probleme i dvojbe s kojima su se stručnjaci iz tih sredina susretali, kao i na nesigurnost oko definiranja novog polja. Rad obilježava i osvrt autorice na nedostatnu argumentaciju razloga koji su doveli do napuštanja izvorno njemačke dokumentalističke paradigme u prilog preuzimanja paradigmi koje su zagovarali stručnjaci iz angloameričke sredine. Ograničenja. Kako je ovaj rad zamišljen kao dio niza o razvoju dokumentalistike i informacijske znanosti u nekoliko utjecajnih sredina (američko-britanskoj, frankofonskoj, germanskoj, ruskoj, odnosno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza) te utjecaja modela i trendova iz tih sredina na razvoj dokumentalistike i informacijske/ih znanosti na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na Hrvatsku, za očekivati je da će do objave ostalih pregleda možda ostati nedovoljno jasne pojedinosti problematizirane u ovom članku. Društveni značaj. U Republici Hrvatskoj prihvaćene su informacijske znanosti kao akademska i znanstvena disciplina 1983. godine, pa je to potaknulo istraživačku znatiželju oko utvrđivanja najranijih izvora spoznaja o razvojnim trendovima u drugoj polovici 20. stoljeća. Ovim istraživanjem pridonosi se razumijevanju okolnosti izrastanja informacijske/ih znanosti kao mladog znanstvenog polja. Originalnost/vrijednost. Istraživanje je provedeno na izvornim materijalima na njemačkom jeziku, a obogaćeno je komentarima i saznanjima autorice koja prati ovo područje od njegova službenog prihvaćanja u hrvatsku akademsku i znanstvenu obitelj do današnjih dana.
Formalno obrazovanje knjižničara Lubina, Tihana; Erl Šafar, Marija
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
10/2018, Volume:
61, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Cilj. Rad daje sažet povijesni pregled formalnog obrazovanja knjižničara koje će od svojih početaka, a posebice posljednjih desetljeća, doživljavati značajne promjene na planu organizacije i ...realizacije nastavnih programa.
Metodologija. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane uz razvoj knjižničarskoga obrazovanja, sintezi tih dosadašnjih istraživanja, povezivanju iskustava različitih autora i kritičkom promišljanju o temi.
Rezultati. Uvidom u relevantnu znanstvenu i stručnu ishodišnu literaturu uočeno je da je sama kurikularna jezgra obrazovnih programa prolazila kroz različite mijene: od knjižnične ekonomije i početne usmjerenosti na knjižnicu kao centralnu ustanovu pa sve do implementacije informacijske tehnologije koja je iznjedrila potrebu za novim profesionalnim profilima. Današnji je sustav obrazovanja knjižničara u Europi pak ustrojen na način da prati zahtjeve Bolonjskoga procesa, što svakako doprinosi kako informacijskoj i komunikacijskoj znanosti tako i društvu znanja u cjelini.
Vrijednost. Rad naglašava vrijednosti i napredak formalnog obrazovanja knjižničara kako u teoriji tako i u praksi, odnosno stavlja naglasak na primjere dobre prakse koji bi trebali poslužiti kao smjernice u budućem obrazovanju knjižničara.
Večina modernih teoretičark in teoretikov je menila, da je konfucijanstvo zastarela ideologija, ki ni samo neprimerna za razvoj modernih znanosti in demokratičnih družb, temveč je tudi merodajno ...odgovorna za globoko družbeno in politično krizo, ki je zaznamovala Kitajsko v zadnjih dvesto letih. Tajvanski moderni konfucijanci pa v tem idejnem sistemu niso videli krivca za ta položaj. Večinoma so menili, da je konfucijanstvo popolnoma združljivo tako z znanostjo kot tudi z demokracijo. Večina jih je pri tem celo zagovarjala stališče, da vzhodnoazijske kulture v okviru svojih družbenih specifik ne bodo mogle razviti demokratičnih ustrojev družbe, če se pri tem ne bodo oprle na ustrezne elemente lastne, torej konfucijanske tradicije. Ta članek kritično analizira Tang Junyijev in Mou Zongsanov teoretski model možnega preporoda konfucijanskih protodemokracij.
Otvoreni pristup istraživačkim podatcima važan je dio koncepta otvorene znanosti. Cilj ovoga članka je identificirati hrvatske autore/ustanove koji su prepoznali važnost dijeljenja istraživačkih ...podataka i koji su im omogućili pristup u nekom od podatkovnih repozitorija zastupljenom u citatnom indeksu Data Citation Index. U bazi podataka je ukupno pronađeno 265 takvih dokumenata. Analizirani su i podatkovni članci hrvatskih autora dostupni na platformi Web of Science Core Collection. Pronađeno ih je 29, najvećim dijelom multidisciplinarnog usmjerenja. Autori najvećeg broja podatkovnih dokumenata pripadaju Sveučilištu u Zagrebu. Hrvatski znanstvenici arhiviraju podatke u međunarodne repozitorije, jer je infrastruktura za njihovu pohranu na nacionalnoj razini tek razvijena i tek se počinje koristiti.
Cilj. U ovom se članku nastoji pregledno i kritički prikazati razvoj dokumentalistike i informacijske znanosti u zemljama njemačkog govornog područja. Budući da do sada, osim na njemačkom jeziku, ...nije napisan cjelovit pregled o tome kako se razvijala dokumentalistika i kakav je bio njezin odnos prema knjižničarstvu te kako je i kada došlo do promjene paradigme prema informacijskoj znanosti, hrvatskim su stručnjacima takva saznanja uskraćena. Pristup/metodologija. Rad se temelji na kritičkom iščitavanju i interpretaciji objavljene literature, poglavito članaka, izvještaja i prikaza iz časopisa Nachrichten für Dokumentation (od 1990: Nachrichten für Informationswissenschaft), nekoliko drugih njemačkih časopisa i knjiga te proučenih svih sedam izdanja poznatog priručnika Grundlagen für Dokumentation (kasnije: Grundlagen für Informationswissenschaft). Rezultati. Pregledno je izložen razvojni put njemačke, austrijske i švicarske dokumentalistike i informacijske znanosti, ukazano je na probleme i dvojbe s kojima su se stručnjaci iz tih sredina susretali, kao i na nesigurnost oko definiranja novog polja. Rad obilježava i osvrt autorice na nedostatnu argumentaciju razloga koji su doveli do napuštanja izvorno njemačke dokumentalističke paradigme u prilog preuzimanja paradigmi koje su zagovarali stručnjaci iz angloameričke sredine. Ograničenja. Kako je ovaj rad zamišljen kao dio niza o razvoju dokumentalistike i informacijske znanosti u nekoliko utjecajnih sredina (američko-britanskoj, frankofonskoj, germanskoj, ruskoj, odnosno u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza) te utjecaja modela i trendova iz tih sredina na razvoj dokumentalistike i informacijske/ih znanosti na području bivše Jugoslavije, s naglaskom na Hrvatsku, za očekivati je da će do objave ostalih pregleda možda ostati nedovoljno jasne pojedinosti problematizirane u ovom članku. Društveni značaj. U Republici Hrvatskoj prihvaćene su informacijske znanosti kao akademska i znanstvena disciplina 1983. godine, pa je to potaknulo istraživačku znatiželju oko utvrđivanja najranijih izvora spoznaja o razvojnim trendovima u drugoj polovici 20. stoljeća. Ovim istraživanjem pridonosi se razumijevanju okolnosti izrastanja informacijske/ih znanosti kao mladog znanstvenog polja. Originalnost/vrijednost. Istraživanje je provedeno na izvornim materijalima na njemačkom jeziku, a obogaćeno je komentarima i saznanjima autorice koja prati ovo područje od njegova službenog prihvaćanja u hrvatsku akademsku i znanstvenu obitelj do današnjih dana.
Kroz cijelu povijest obrazovanja i znanosti traju rasprave o znanstvenim
odnosima između društvene i tehnološke sfere. Međutim, tek, nakon pojave informatologije osvješćuje se ključni odnos ...obrazovanja i znanosti bez kojega se ne mogu rješavati problemi društvene i tehnološke
sfere na svim razinama globalne, regionalne, nacionalne i lokalne obrazovne i znanstvene komunikacije. Utemeljitelj znanstvenog časopisa Informatologia (Informatologia Yugoslavica, 1969.), ugledni znanstvenik prof.dr.sc. Božo Težak, u nadolazećoj znanstveno-tehnološkoj revoluciji u
koju je čovječanstvo tek zakoračilo, uredničku koncepciju časopisa postavlja tako da u fokus znanstvenih zbivanja afirmira i promovira novi
profil informacijsko-komunikacijskih znanstvenika.
Throughout the history of education and science last discussions about scientific relations between social and technological spheres. However, only after the appearance of informatology, an awareness has been created about crucial relationship between education and science, without which we cannot solve the problems of social and technological spheres at all levels of the global, regional, national and local educational and scientific communication. The founder of the scientific journal Informatologia (Informatologia Yugoslavica, 1969.), a prominent scientist Prof. Božo Težak, in upcoming scientific and technological revolution in which humanity is just getting started, placed the editorial concept of the magazine so that the focus of scientific developments affirms and promotes new profile of information and communication scientists.
Prvi slovenski strokovni knjigi o teoriji izobraževanja odraslih sta iz dvajsetih let prejšnjega stoletja, ko se je pedagogika vedno bolj osredotočala na šolsko pedagogiko. Takrat sta Karel Ozvald ...(1927) in Franjo Žgeč (1923) v svojih knjigah utemeljila potrebo po izobraževanju »širokih ljudskih mas«. Minilo je skoraj pol stoletja, ko je izobraževanje odraslih dobilo znanstveno osnovo, svojo vedo. Razvoj študija andragogike je potekal v treh fazah. Na Oddelku za pedagogiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani smo predavanja andragogike uvedli pred 50 leti, leta 1973. Leta 1976 so pod vodstvom predstojnika Vlada Schmidta na Oddelku za pedagogiko nastale tri študijske usmeritve: šolska pedagogika, domska pedagogika in andragogika. Končna faza razvoja študija andragogike se je oblikovala v okviru evropskega programa PHARE, ko se je v študijskem letu 1993/94 ob podpori več profesorjev andragogike z različnih evropskih univerz začel izvajati enopredmetni študij andragogike z nazivom diplomirani andragog. V prispevku prikazujem, od kod je izhajal moj interes za razvoj andragogike – rastel je iz konkretnih razmer, od ljudi in za ljudi navzgor –, ter utemeljujem potrebo po humanistično zasnovani andragogiki.
Svatko tko radi u sustavu znanosti tijekom posljednjih se godina susreo s pojmom otvorene znanosti. Poput neke poštapalice, pozivi za otvaranjem znanosti pojavljuju se u javnim politikama, ...nacionalnim (npr. NWO, bez dat.) i nadnacionalnim (Glavna uprava Istraživanje i inovacija, 2019) zakladama za financiranje istraživačkog rada, uredničkim tekstovima znanstvenih časopisa u gotovo svim znanstvenim disciplinama te suvremenim sociološkim i filozofskim opisima znanosti. Ukratko, duh otvorene znanosti izišao je iz boce i proširio se znanstvenoistraživačkim institucijama i svim drugim administrativnim tijelima vezanima uz njih. O čemu je zapravo riječ kad govorimo o otvorenoj znanosti?
PDF
