The paper presents the hitherto little-known Croatian Jewish writer Hinko Gottlieb (Đurđevac, 1886 – Tel Aviv, 1948). The discussion considers Gottlieb’s multiple affiliation with various national ...literary corpora and a specific status of a very modest Jewish literary presence in Croatian literature in order to enrich the understanding of his oeuvre. In addition to an overview of what is currently known about his literary work, with an emphasis on his literary production in the 1930s–1940s, special attention is paid to the unpublished play Sanduk iz Perzije (The Chest from Persia), written in 1943 during the author’s internment in the Kraljevica concentration camp, and the novel Ključ od velikih vrata (The Key to the Great Gate), written between 1942–1946, and published for the first time in Croatian in 2021. The play is analysed in the context of the Purim-shpil while the discussion of the novel is based on its manifold genres: prison literature, the Holocaust novel, humorous anti-war fiction similar to Jaroslav Hašek’s The Good Soldier Švejk, and finally, and most importantly, science fiction and the political utopias associated with it.
Namen članka je predstaviti rezultate analize prevajanja neologizmov v znanstvenofantastičnih romanih Douglasa Adamsa, in sicer v seriji romanov Štoparskega vodnika po Galaksiji in v knjigi Losos ...dvoma. Želeli smo ugotoviti, kako so prevedeni določeni izrazi in katere prevajalske postopke je pri tem uporabil prevajalec. V teoretičnem delu se posvetimo neologizmom in znanstveni fantastiki ter prevajanju le-teh. Obravnavamo tudi prevajalske strategije po Newmarku. V analitičnem delu so predstavljeni izsledki predhodne raziskave: prevodi 57 neologizmov so analizirani na podlagi uporabljenih prevodnih postopkov in ustreznosti v ciljnem jeziku. Izsledki kažejo, da je prevajalec pogosto uporabil domiselni prevod kot funkcijsko ustreznico, medtem ko kulturnih ustreznic skoraj ni uporabljal. Iz analize je tudi razvidna tudi problematičnost prevajanja znanstvene fantastike v slovenščino.
U radu se prezentiraju i propituju tehnološke, kulturološke, sociološke, filozofske i psihološke značajke ljudskog staništa kroz analizu gradova kao ključnih protagonista narativa ...znanstvenofantastičnih filmova. Gradovi se u tom žanru mogu podijeliti po svojim dominantnim obilježjima na metropolise, degenerativne gradove, regresivne gradove, gradove-strojeve i virtualni prostor. Znanstvenofantastièni filmovi vrijedan su izvor razumijevanja, kritike i inspiracije suvremenoga društva i grada.
This paper explores the technological, cultural, sociological, philosophical and psychological features of a human habitat through an analysis of cities as key science fiction movie protagonists. Cities in this genre fall into several categories depending on their predominant characteristics: the metropolis, degenerative city, regressive city, city-machine and virtual space. Sci-fi movies are a valuable source of understanding, criticism and inspiration for contemporary society and the city.
Rad uvodi dva nova termina književne onomastike: (1) ortografsku
klopku, odnosno pojavu u kojoj suvremeni hrvatski autori
fantastike i znanstvene fantastike fantazmonime (izmišljene onime
književnih ...djela) pišu prema engleskim ortografskim pravilima (u
nekim slučajevima rabi se mješavina engleskog i hrvatskog
pravopisa) iako za time nema potrebe; (2) onomastičku intruziju,
odnosno pojavu u kojoj hrvatski autori nadijevaju imena koja
logički ne bi mogla postojati u sekundarnome književnom svijetu.
Rad analizira nekoliko novijih hrvatskih znanstveno-fantastičnih i
fantastičnih romana s obzirom na anglo-američki utjecaj na tvorbu
antroponima, toponima i krematonima te navodi niz primjera
ortografske klopke i onomastičke intruzije uočenih u analiziranim
djelima.
V znanstvenofantastični literaturi je nujno razločevati njeno začetno stopnjo, v kateri so prvine sveta znanosti in njihova nadgradnja v znanstveno fantastiko namen pisanja, in razvito žanrsko ...obliko, kjer postanejo le še sredstvo za odpiranje novih tematskih krogov. Pričujoči članek je poskus natančnejše določitve znanstvene fantastike Damirja Feigla in prikaz modela graditve besedilnega sveta. Raziskava je zajela pisateljev postopek prehoda stvarnih dejstev znanosti v njihovo literarno izpeljavo ter kvantitativno analizo prisotnosti žanrskih elementov v besedilih.
Neki autori brane književni kognitivizam – stajalište da književna fikcija ima spoznajnu vrijednost – povlačeći analogiju između spoznajne vrijednosti misaonih eksperimenata i književne fikcije. U ...ovome ću radu analizirati razloge za ovu analogiju te vidjeti koliko se njen doseg može proširiti. U drugome dijelu razmotrit ću tvrdnju književnih antikognitivista prema kojoj književnost u najboljem slučaju može biti samo izvor hipoteza, a ne znanja. Ovu ću tvrdnju dovesti u pitanje pokazujući da hipoteze same mogu imati vrijedne spoznajne koristi, u nadi da se na taj način mogu obnoviti spoznajne koristi koje čitatelji pronalaze u književnosti.
Poimenovanje literarnega žanra, ki mu danes rečemo znanstvena fantastika, se kaže ob podrobnejši obravnavi problema izjemno problematično, saj je termin veliko mlajši kot besedila, ki jih danes z ...njim označujemo. Angleška ustreznica (science fiction) je sicer nastala leta 1926, toda slovenska literarna kritika in literarna zgodovina sta jo odkrili relativno pozno. Še počasnejši je bil proces iskanja ustreznega slovenskega termina.
V slovenski strokovni literaturi velja znanstvena fantastika za sporen termin.Pomisleki izhajajo iz stališča, da gre v resnici za literarni žanr, ki nima nič skupnega s fantastiko in ki je pravzaprav ...njeno pravo nasprotje. V članku ugotavljamo, da je šel razvoj znanstvene fantastike v zadnjih dvajetih letih (še posebno na Slovenskem) v "neznanstveno smer", saj je znanost v drugi polovici dvajsetega stoletja postala veliko preveč komplicirana in nepregledna, da bi lahko laiki anticipirali njen razvoj.
U radu se raspravlja o pojmu i povijesti utopije, pri čemu se naglasak stavlja na moderne oblike utopija rodne tematike. Iako bi se moglo reći da je utopijsko mišljenje imanentno čovjeku, danas se ...riječ ‘utopija’ koristi mahom u pejorativnom značenju tlapnje i/ili političke zamisli čije ostvarenje nužno vodi u neki oblik totalitarizma. Takva su određenja utopije iznikla iz etimoloških, povijesnih i idejnih nedoumica vezanih uz utopijske teorijske i praktične tvorevine. Opisujući utopiju pojmovima kritike, nade i mašte te ju vezujući uz pojam Mannheimove aktivne utopije, u njoj je moguće pronaći elemente za suočavanje s modernim rodnim i ekološkim problemima. Kao primjer su dane feminističke utopije u kojima su testirane razne rodne teorije i prakse te su predložena rješenja za stvaranje ne idealnih i dovršenih, već poboljšanih svjetova, odnosno svjetova koji dopuštaju poboljšanje.
U ovom se članku analizira književni žanr znanstvene fantastike (kratica
ZF) te se, kroz povijesni presjek toga žanra, problematizira položaj žene kao znanstvenofantastič
nog lika i kao autorice ...ZF-romana. Znanstvenu je fantastiku teško
definirati, jer ona odudara od zahtjeva konvencionalne književnosti. Ipak, ono što
se može reći za sva ZF-djela jest osjećaj čuđenja što ga ona izazivaju kod čitatelja,
tj. kognitivno otuđenje-svijest o razlikama književnoga i stvarnog svijeta, čime se
ostvaruje kritička analiza realnosti i sebstva. Bez obzira na obilje tema i razna zanimljiva
filozofska promišljanja prisutna u tome često prezrenom žanru, znanstvenu
fantastiku žene ne čitaju i ne pišu u onom razmjeru u kojem to čine muškarci. Taj
se stav potkrepljuje povijesnim pregledom tema i autora/ica znanstvene fantastike
od njezinih korijena u utopijskim fantazijama 17. stoljeća te goticizma Mary Shelley,
preko američke ere magazina, britanskog Novog vala, pa do cyberpunka. Zaključ
ak koji se nameće jest da se radi o književnosti koja zanemaruje ženski rod ili
ga izravno ponižava, opisujući žene najčešće kao žrtve ili trofeje. ženski su likovi
rijetki i tipizirani. Autorica znanstvene fantastike je malo i uglavnom pišu pod pseudonimom.
Kao što znanost stoljećima nije uključivala žene u svoje redove, odričući
im moral i um, tako i znanstvena fantastika, žanr koji često stavlja znanost u centar
svoga interesa, preuzima gotovo jednak stav. Tek odnedavno ženama se, kroz pojavu
meke znanstvene fantastike, pruža mogućnost uvođenja vlastitih tema i promiš
ljanja.
PDF
