This paper examines the memories of socialism and the model of constructing the socialist past in oral sources. Seeking answers regarding the organisation of everyday life, the focus of study was on ...Ljubljana and its rural surroundings. Presented here are the approaches to understanding everyday socialist life, the influence of various factors on memories of socialism, and the image of everyday socialist life in oral sources. Different life experiences were important in these recollections, as were other factors: family and its historical experience, political and world views, public discourses, and circumstances and discontent with the economic situation at the moment of recording. The time lapse from the end of socialism has freed the memories from former ideological frames, while the changed circumstances have prompted the creation of new myths. In their recollections, witnesses often compared and sought differences between past and present or stressed a different, i.e. unconventional, view of history.Socialism gradually introduced modernisation and urbanisation, changes in traditional roles and life, relative equality and social security, but also political and economic limitations. Public perception in the time of socialism was also influenced by the rising living standards. The sixties were a time of great changes in Ljubljana and its rural hinterland. Modernisation and new consumer goods gradually became present in urban and rural households, but there were great differences between them. The seventies brought the highest living standards since World War II and increased the quality of life of the entire population, while the gap between the urban and rural living standards and lifestyles became smaller.Based on oral sources, we can see that people were not greatly interested in politics, being more devoted to private life. The greatest part of their memories was devoted to improving living standards, their work, and resolving their housing problems. In doing so, most people tried to balance their political and economic conditions with their consumer desires and desires for a better life. Although they recognised anomalies in the distribution of material resources and were critical towards this, it is interesting that they reacted to these anomalies by using social capital and informal economies. Despite everything, witnesses saw an improvement in their lives and circumstances during the socialist period until the worst economic crisis in the eighties.
Nove studije brodske arheologije naglašavaju da je u rimsko doba postojao suživot raznih brodograđevnih tradicija,
prilagođenih različitim potrebama plovidbe a dijelom i specifičnostima lokalnih ...tradicija. Na vrlo prostranom
dijelu Jadrana, koji se proteže od sjeverno-istočne Italije do Dalmacije, a obuhvaća i Norik, niz trupova šivanih lađa
omogućuje konačnu identifikaciju raznih regionalnih tradicija, karakterističnih za plovidbu morem i rijekama.
Ovaj se rad nadovezuje na naš članak, objavljen u jednoj knjizi posvećenoj riječnim lađama “galsko-rimske” ili
“keltske” tradicije te, u širem smislu, na regionalne brodograđevne tradicije u rimskom svijetu (BOETTO, ROUSSE
2011). Polazeći od ponovnog istraživanja trupa plitke riječne lađe iz Lipa (Ljubljana, Slovenija), čija su tehnička
obilježja – posebice spajanje dasaka šivanjem – vjerojatno pod utjecajem jadranskog primorja, predlaže se ponovno
proučavanje studija o šivanim trupovima na Jadranu. Postoji razlika između morskih i riječno-morskih šivanih
lađa zapadne obale (od ušća rijeke Pad do Akvileje) i lađa s istočne obale. U tradicionalnoj izgradnji riječnih lađa
ravnog dna predrimskog supstrata u jugoistočnoj Europi, analiza omogućuje također razlikovanje dva podskupa:
prvi otvoren jadranskim utjecajima i drugi koji nije ni pod kakvim mediteranskim utjecajem. Očuvani ostaci trupa
u Lipama, dugi 30 metara i široki otprilike 5 metara, otkriveni su 1890. godine, 300 m dalje od današnjeg toka rijeke
Ljubljanice (slike 1 - 6). Ova je plitka lađa velikih dimenzija bila posebno namijenjena za prijevoz teškog tereta i za
plovidbu po mirnim vodama. Datacije te lađe su različite: kreću se između X. i V. stoljeća prije Krista (MÜLLNER
1890) i željeznog doba (SALEMKE 1973). U novije je vrijeme Gaspari predložio, na temelju novih analiza metodom
aktivnog ugljika na još očuvanim dijelovima, dataciju na početak I. stoljeća poslije Krista, u razdoblje vladavine
cara Augusta i razvoja kolonije Emone/Ljubljane (GASPARI 1998a; 1998b; 2009). Spoj šivanih dasaka ravnog dna
i bokova jedna je od posebnosti lađe iz Lipa. Shema stvaranja i završni nacrt ovih prošiva ipak nisu posve jasni zbog
određenih nepodudaranja u izvorima (slika 7). Ova lađa međutim ima i druge važne osobitosti među kojima je
ravno dno, bez kobilice, bokovi s platicama spojenim stično; jedno monoksilno izdubljeno deblo koje omogućuje
prolaz između dna i bokova; spoj rebrenice i oplate od drvenih klinova; prisutnost klinova, barem na bokovima,
koji su se koristili u fazi koja je prethodila spajanju lađe; učvršćivanje trupa pomoću biljnih vlakana postavljenih
iznad spojeva među daskama i pričvršćivanje prošavima. Lađa iz Lipa tradicionalno se veže za Jadransko more,
posebno za primjere šivanih lađa koje se nalaze u području između ušća rijeke Pad i Akvileje, tj. za regionalnu
tradiciju za koju se predlaže naziv „rimsko-padska“. Obilježava je sustav spajanja oplata s prekriženim šavovima
(ponekad koristeći spojeve utora i jezičaca u gornjim dijelovima trupa), dok je spoj oplata i rebrenica napravljen dr-
venim klinovima ili vezanjem. U sklopu ove „rimsko-padske“ tradicije moguće je razlučiti dva podskupa (slika 8) :
prvi obuhvaća riječne lađe ravnog dna, poput trupova Stella (počeci I. stoljeća poslije Krista), Corte Cavanella 2 i
vjerojatno Corte Cavanella 1 (počeci II. st. poslije Krista), Cavanella d’Adige (II. – I. st. prije Krista); drugi obuhvaća
riječno-morske lađe obilježene aksijalnim sustavom (kobilica – daska) kojeg predstavljaju trupovi u Comacchiu
(kraj I. st. prije Krista), Lidu di Venezia (između I. st. poslije Krista i polovice II. st. poslije Krista) te vjerojatno
Cerviji (nepoznata datacija, između kasne antike i VII. stoljeća) i Pomposi (XI. st.).
Ipak, lađa iz Lipa, umjesto da se spaja s „rimsko-padskom“ tradicijom sjevernog i zapadnog Jadrana, trebala bi biti
bliža jednoj drugoj regionalnoj brodograđevnoj tradiciji koju obilježava jednostavniji sustav prošiva (slika 9). Ova je
tradicija dobro dokumentirana zahvaljujući arheologiji istočnog Jadrana, od Istre (Zambratija) do sjeverne Dalmacije
(Zaton/Nin i Caska). Trup u Zambratiji datira se između X. st. prije Krista i VI. stoljeća prije Krista, međutim,
bio je predmetom samo jedne uvodne studije. Tri ostatka trupa iz Zatona/Nina male su lađe pogodne za plovidbu
uz obalu iz prve polovice I. st. poslije Krista. Trup u Caski (I. – II. st. poslije Krista) ima od 9-10 m dužine i reutiliziran
je u jednoj luci. Prema pisanim izvorima, tehnika spajanja pomoću šivanja koristila se na prostoru istočnog
Jadrana prije rimske vladavine. Riječ je o predrimskoj tradiciji koja bi se, ako se potvrdi datacija trupa u Zambratiji,
mogla nazvati « ilirska» i odnositi se na područje Strabonova Ilirika. Ipak, s obzirom da veći broj poznatih primjera
potječe iz rimskog vremena, predlaže se određivanje ove tradicije istočnog Jadrana kao „rimsko-ilirske“. Ovaj pojam
vodi računa o kronološkom kontekstu, rimskom razdoblju te geografskom području Strabonova Ilirika. Ovaj rad
razmatra također tezu koju zastupaju neki autori (BOCKIUS 2003; GASPARI ET AL. 2006), o izravnom prijelazu
iz spajanja šivanjem do spajanja s metalnim pritegama. U jugoistočnoj Europi najmanje su tri trupa ravnih lađa
koji imaju ova obilježja. One su pronađene u Kušjaku u Srbiji (II. st. poslije Krista), u Sisku u Hrvatskoj (II. – III.
st. poslije Krista) i, kao što je to slučaj trupa u Lipama, u Sloveniji u Ljubljanici (I. st. poslije Krista). Čini se da ta
plovila pripadaju regionalnoj skupini koju karakterizira sustav šuperenja biljnim vlaknima pričvršćenim metalnim
pritegama te isključivo korištenje drvenih klinova za spajanje dasaka ravnog dna s rebrenicama. Čini se da se ovaj
regionalni podskup, nedovoljno poznat u sadašnjoj fazi istraživanja, ne može povezati s trupom iz Lipa. Trup iz Lipa
i novi trup iz Ljubljanice poprilično su različiti u pogledu izvedbe, ali se oba datiraju u Augustovo vrijeme.
Mnogobrojne industrijske aktivnosti, osim koristi za ljudsku populaciju, imale su za posledicu povećanje sadržaja teških metala i promene diverziteta živih organizama u životnoj sredini. Cilj ovog ...rada bio je ispitivanje uticaja visokih koncentracija teških metala na mikrobni diverzitet zemljišta i mogućnosti primene ekoremedijacionih tehnologija u cilju saniranja posledica industrijske aktivnosti. Istraživanja su obavljena na području bivše fabrike “Rog” (Ljubljana, Republika Slovenija). Ispitivanje mikrobnog diverziteta obavljeno je primenom standardnih metoda. Rezultati istraživanja ukazuju da je brojnost hrom-rezistentnih bakterija i gljiva bila različita i zavisila je od koncentracije hroma u podlozi, pH vrednosti podloge i lokacije uzorkovanja. Iz kontaminiranih uzoraka zemljišta, ukupno su izolovana 53 izolata hrom-rezistentnih bakterija. Među njima dominiraju gram-pozitivne štapićaste sporogene bakterije. Morfološkom i molekularnom identifikacijom bakterijski izolati su svrstani u rod Bacillus sp. Rast hrom-rezistentnih gljiva je zavisio od istih faktora kao i kod hrom-rezistentnih bakterija. Gljive su morfološki identifikovane i svrstane u rodove Alternaria sp.,Fusarium sp. i Penicilliumsp. Stepen redukcije Cr(VI) zavisio je od njegove početne koncentracije, bakterijskih izolata i vremena inkubacije. Svi bakterijski izolati su bili sposobni za kompletnu ili delimičnu redukciju različitih početnih koncentracija Cr(VI). Precizno morfološki okarakterisane i molekularno identifikovane mikrobne populacije u interakciji sa biljkama tolerantnim na prisustvo metala, predstavljaju nezamenljive karike bioremedijacionih tehnologija. Rezultati ove doktorske disertacije imaju, osim naučnog, i aplikativni značaj i mogu se primeniti u remedijaciji zemljišta kontaminiranih industrijskim otpadom.
U ovom radu se istražuje upravljanje interesno-utjecajnim grupama u zdravstvenom sektoru kao složenom adaptivnom sustavu i to na primjeru Kliničkoga Instituta za Kliničku Kemiju i Biokemiju pri ...Sveučilišnom Medicinskom Centru Ljubljana, Slovenija. Ciljevi istraživanja su bili utvrditi prirodu procesa upravljanja interesno-utjecajnim grupama u odabranoj organizaciji, istražiti njegove koristi i prepreke te njegov utjecaj na djelovanje organizacije kao pokretača za njenu transformaciju. Interesno-utjecajne grupe analizirane su prema sljedećoj kategorizaciji: primarne i sekundarne grupe, prave interesno-utjecajne grupe te grupe koje nadziru organizaciju (engl. stakewatchers) te grupe koje reguliraju njeno djelovanje (engl. stakewatchers). Potom su analizirani njihovi atributi u smislu snage, legitimiteta i hitnosti djelovanja te usvojen model upravljanja odnosima s interesnoutjecajnim grupama. Utvrđeno je da se učinkovito upravljanje interesno-utjecajnim grupama treba temeljiti na kontinuiranom učenju svih dionika i o svim relevantnim dionicima. Stoga je učinkovito upravljanje interesno-utjecajnim grupama identificirano kao temeljni input u procesu organizacijskoga procesa upravljanja znanjem koje prethodi procesu organizacijskoga učenja kao načina postizanja cilja dugoročne održivosti. S obzirom na činjenicu da ima malo istraživanja o upravljanju interesno-utjecajnim grupama u javnim organizacijama, ovo istraživanje služi kao prilog u tom
smislu.
E' uscito un nuovo dizionario italiano-sloveno. Conviene sottolineare nuovo, non tanto per la data recente, e nemmeno per la rispettabile mole, 1296 pagine, quanto per la ricchezza che il dizionario ...contiene; vi sono più di 80.000 lemmi. L' autore, noto italianista dell'Università di Lubiana, ha introdotto alla materia abituale di un vocabolario bilingue molte novita: vi ha incluso parecchie parole straniere recentemente entrate nell'uso dell'italiano, ampia è infatti la parte di neologismi di varie arti e tecnologie umane; sono rappresentate tutte, o quasi, il cui lessico a poco a poco penetra nel linguaggio quotidiano di un italiano. Non per questo è trascurata la parte della lingua letteraria che, forse, aveva contrassegnato eccessivamente la maggioranza dei vocabolari bilingui. lnoltre, un largo spazio è dedicato alla tradizione popolare. Numerosi sono i detti e i proverbi italiani: se sono preziosi per un etnologo perché nascondono la saggezza, o meglio, l'anima di un popolo, non meno cari e utili sono per chi insegni o apprenda una lingua straniera giacché aiutano non poco ad afferrare il significato di un vocabolo, soprattutto quello traslato.
PDF
