Područne osnovne škole i nastava u kombiniranim razrednim odjelima specifični su po mnogim školskim i didaktičko-metodičkim obilježjima. Stoga je cilj ove etnografske, naturalističke i fenomenološke studije slučaja triangulacijom kvalitativnih metoda ispitati karakteristike nastave u kombiniranim razrednim odjelima u jednoj područnoj školi te istražiti ima li sličnosti s didaktičko-metodičkim i obrazovnim idejama Deweyeve, Freinetove i Petersenove teorije nastave i škole. Pokazalo se kako se u konkretnom kombiniranom razrednom odjelu područne škole nerijetko organizira nastava usmjerena na učenika, izvanučioničke aktivnosti učenja, individualizirani rad, suživot učenika u školi, suradničko učenje, suradnja škole s roditeljima i lokalnom zajednicom, kombiniraju se i izmjenjuju različite nastavne aktivnosti te je optimalno opremljena okolina učenja. Upravo su to neki od elemenata Freinetovih i Jena plan škola te Deweyevih pedagoških ideja. Stoga je, uspoređujući rezultate konkretne studije slučaja s rezultatima prijašnjih studija ove problematike, opravdano rekapitulirati kako područne škole s nastavom u kombiniranim razrednim odjelima nude mogućnosti organiziranja nastave prema ovim koncepcijama nastave i obrazovanja. Iako nije nužno da područne škole i kombinirani razredni odjeli slijede ijednu od ovih didaktičkih i pedagoških koncepcija. Odnosno, moguće je kazati kako to nije pravilo, ali nije ni iznimka. Rezultati istraživanja su elaborirani, objašnjeni, komparirani i interpretirani u radu.