U radu se razrađuju mogući načini uvođenja bračnog registra u hrvatski pravni sustav i prilagodbe koje bi nakon toga u postojećem zakonodavstvu trebalo izvršiti. Autori predlažu kako bi registar trebalo ustrojiti te tko bi ga i na koji način trebao voditi. U predloženim rješenjima naglašava se slojevita zaštita podataka iz ugovora čime se u velikoj mjeri isključuje neovlašteno i nedopušteno zadiranje u osobne podatke subjekata bračnih ugovora. U središnjem dijelu rada analiziraju se učinci registracije bračnih ugovora i razmatraju se pitanja odgovornosti, posljedica i sankcija u slučaju zlouporabe podataka iz registra, kako od strane nesavjesnih korisnika tako i od strane voditelja registra. Uz problem registracije ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa sklopljenih između izvanbračnih drugova i partnera u istospolnim zajednicama razmatra se i pitanje registracije bračnih ugovora s međunarodnim obilježjem. U posljednjem dijelu rada izlažu se sustavi registracije bračnih ugovora u europskim državama te se nastoji ukazati na rješenja koja bi mogla poslužiti pri definiranju oblika i sadržaja budućeg hrvatskog registra bračnih ugovora.