Jedan je od osnivača filozofijske prakse, Pierre Hadot, odredio takvu praksu kao duhovnu vježbu učenja kako pisati, čitati, živjeti i umrijeti. U ovom se radu želim usmjeriti na umiranje. Kako filozofirati o smrti? Pristupit ću ovom pitanju sa stajališta filozofijskog savjetnika koji se s tim pitanjem susreće tijekom savjetovanja i dat ću nekoliko primjera takvog savjetovanja. Približit ću se temi u skladu s drevnom stoičkom tradicijom i razlikovati fiziku, logiku i etiku umiranja. Činjenice će ograničiti i odrediti prikladni oblik (logika) i sadržaj (etika) filozofiranja tijekom savjetovanja. Argumentirat ću da možemo i trebamo razviti stav prikladan našoj smrti. Filozofijsko savjetovanje može pomoći u razvoju takvog stava.