Iako je izvornik objavljen prije petnaest godina, posthumnim objavljivanjem njegova hrvatskog prijevoda želi se ukazati na trajnu vrijednost temeljnih postavki autora, koji je bio vrstan poznavatelj svijeta mladih. Autor podsjeća kako razne znanstvene discipline proučavaju i opisuju mladež, dok se on sam usredotočuje na opis društveno-političko-kulturalnog stanja mladih. Dok jedni mlade promatraju na temelju strukturalnog čitanja svijeta, drugi analiziraju njihov život govoreći o specifičnoj kulturi i supkulturi mladih. Socio-kulturalno promatranje podsjeća na relativnost pojma mladeži uočavajući namjerno produljeno trajanje mladosti u suvremenom društvu. Boljem upoznavanju mladeži doprinosi opis obilježja mladeži. U svrhu upoznavanja svijeta mladih autor spominje i izabrane interpretativne kategorije kao što su rubnost, rascjepkanost, kulturalna promjena, preobilje mogućnosti. Razmatra se i pitanje identiteta mladih, kao i neke posebne teme i problemi povezani s mladima, primjerice religija, posao, institucije, slobodno vrijeme. Vizionarskim prikazom mogućeg budućeg razvoja mladih autor ukazuje na brojne pozitivne vidove rješenja postojećih problema.