Skladatelj, violinist i glazbeni pedagog Johann Baptist Wanhal/Jan Křtitel Vaňhal (1739-1813) češki je majstor srednjoeuropskog glazbeno-kulturnog kruga čija se djela – koliko je danas poznato – čuvaju u jedanaest glazbenih zbirki na sedam lokaliteta (gradova) u Hrvatskoj. To su: Franjevački samostan u Cresu (1 djelo); Samostan sestara benediktinki u Cresu (2); Franjevački samostan u Osijeku (2); Zbirka Politeo u Starome Gradu na Hvaru (2); Župna crkva sv. Nikole u Varaždinu (2); Franjevački samostan na Košljunu (Krk)(3); Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu (4); Hrvatski državni arhiv (zbirka Kuhač)u Zagrebu (4); Samostan Male braće u Dubrovniku (6); Samostan Uršulinki u Varaždinu (9); zbirka Udina-Algarotti (Krk/Zagreb)(16, odnosno 18). Vanhalova se djela, dakle, nalaze u četiri franjevačka samostana, po jednom benediktinskom i uršulinskom samostanu, jednoj župnoj crkvi i u četiri svjetovne zbirke, ukupno 53 jedinice s najmanje 78 skladba u obliku 45 rukopisa i osam tiskovina. Njihova provenijencija i receptivni kontekst, osim u slučaju Varaždina gdje je djelovao na imanjima Erdödyjevih, ostaju najvećim dijelom predmetom istraživanja u budućnosti. Među Vaňhalovim sačuvanim djelima nalaze se 44 jedinice što pripadaju svjetovnoj glazbi (sonate, sonatine, dueti, caprici, koncerti i varijacije za glazbala s tipkama, te marševi, simfonije, kvarteti) i devet s područja crkvene glazbe (ofertoriji, moteti, Salve Regina, Tantum ergo, Pangue lingua). Među rukopisima najvrjednija djela su 2-6 mogućih autografa iz zbirke sestara Uršulinki u Varaždinu, a među tiskovinama tri iz samostana Male braće u Dubrovniku koji predstavljaju jedan svjetski unikat te po jedno 3. i 4. sačuvano djelo u svijetu takvoga izdanja. Svi rukopisi i sva tiskana djela pripadaju razdoblju s kraja 18. i prve trećine 19. stoljeća, a neka su i precizno datirana (Varaždin, Cres). Sva tiskana djela objavljena su kod bečkih nakladnika Sauera, Artarie i Hoffmeistera, a jedno (unikatno) kod manje poznatog bečkog Kunstverlaga der Sieben Schwestern. Iako brojem manja od sačuvanih djela drugih srednjoeuropskih majstora klasicizma poput W.A. Mozarta, F.J. Haydna ili I. Pleyela, Vaňhalova ostavština u Hrvatskoj predstavlja njezin važan dio, vrijednost po sebi za europsku glazbenu kulturu, dokaz o rasprostranjenosti bečkog klasicizma na jugoistoku Europe i još jedno svjedočanstvo o ažurnosti nabavke vrijedne klasicističke glazbene literature u hrvatskim krajevima u jadranskom priobalju i u unutrašnjosti.