Azijski zeleni školjkaš komercijalno se uzgaja u plimnim vodama nekoliko zatvorenih uvala u državi Sabah u Maleziji. U ovom su istraživanju dva područja na zapadnoj obali Sabaha - zaljev Ambong i zaljev Marudu - odabrana za praćenje rasta i mortaliteta zelenih dagnji uzgajanih na visećim strukturama splava. Stopa rasta i preživljavanja su nadalje povezane s fizikalno-kemijskim parametrima (otopljeni kisik, pH, slanost, temperatura, prozirnost vode, klorofil - a), hranjivim tvarima (fosfat (PO 3-), amonijakom (NH -N), nitratima (NO -N) nitritima (NO -N) te indeksom kondicije dagnji iz svakog od područjaispitivanja, kao i između područja. Dvanaestomjesečna studija rasta (rujan 2017. - kolovoz 2018.) započeta je s ukupno 180 uzoraka školjkaša (90 na svakom području/ lokaciji). Početna prosječna dužina korištenog nasada školjkaša bila je 47,7 ± 3,5 mm za zaljev Marudu te 51,1 ± 3,9 mm za zaljev Ambong. Na kraju eksperimenta, dagnje u zaljevu Marudu postigle su prosječnu dužinu od 73,47± 11,05 mm (SGR 0,17% ± 0,22) u usporedbi sa 64,05 ± 7,44 mm (SGR 0,11% ± 0,22) za zaljev Ambong. Stopa kumulativnog mortaliteta iznosila je 9,2% ± 4,9 za zaljev Marudu te 55,5% ± 30,0 za zaljev Ambong. Pearsonova korelacija ukazala je na značajan pozitivan odnos između mortaliteta i prozirnosti vode (r = 0,684, p<0,01). Postojala je i značajna negativna veza između amonijaka u morskoj vodi i mortaliteta školjkaša (r = -0,561, p<0,01), kao i značajne negativne veze između nitrata i rasta (r =-0,480, p<0,05) te mortaliteta (r = - 0,460, p<0,05), na što je ukazala Spearmanova korelacijska analiza. Općenito, rezultati ukazuju na bolji rast uzgajanih zelenih dagnji u zaljevu Marudu nego u zaljevu Ambong. Također, dagnje iz zaljeva Ambong imale su viši mortalitet.