Ciljevi ovog rada su: 1) odrediti ključne promjene u procesu razvoja Zajedničke ribarstvene politike EU (ZRP) i hrvatske ribarstvene politike te 2) opisati strukturu i dinamiku kretanja makroekonomskih i proračunskih pokazatelja vezanih uz hrvatsko ribarstvo u razdoblju 2007.-2016. U radu je korištena povijesna metoda i deskriptivna analiza makroekonomskog stanja i strukture proračuna. ZRP je službeno uveden 1983. godine s namjerom da predstavlja zajednički sustav upravljanja ribarstvom u ime svih zemalja članica. Ciljevi ZRP-a bili su: riješiti konflikte zemalja članica na morima, osigurati stabilnost sektora ribarstva, spriječiti totalno uništenje ribljih stokova i osigurati ribarima bolju kvalitetu života. Međutim, ZRP je redovito na meti kritika zbog nedovoljne primjene okolišnih mjera i znanstvenih sugestija kao i zbog nedostatka zajedničkog dijaloga između institucija EU i lokalnih dionika razvoja. Kako u EU, tako se i u Hrvatskoj sektor ribarstva suočio s mnogo problema, a osobito devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme tranzicije. Neki od njih bili su ozbiljni pad ulova, zastarjela tehnologija i ribarska flota, osiromašenje podmorja, nedostatak razvojnih trendova u marikulturi, nedostatak mjera za razumno iskorištavanje i zaštitu pojedinih vrsta većeg ekonomskog značaja. Razdoblje pregovora za ulazak u EU predstavljalo je ujedno i priliku da hrvatski sektor ribarstva prilagodi svoje ciljeve, mjere i dionike u svrhu dostizanja održivog i međunarodno konkurentnog sektora u budućnosti. Također, članstvo olakšava trgovinu unutar EU zone i značajnu financijsku i tehničku podršku. Struktura potpora iz proračuna i postojeća politika naglašavaju povećanje primjene strukturnih mjera koje bi trebale doprinijeti poboljšanju društvenih, gospodarskih i okolišnih elemenata u ribarstvu.