U ovom radu analizirana je vremenska situacija za vrijeme dvaju šumskih požara na poluotoku Pelješcu. Požari su namjerno izazvani u noći s 20. na 21. srpanj 2015. Cilj je rada proučiti vremensku situaciju koja je, uz ljudski čimbenik, dovela do početka požara. Analizirani meteorološki podaci s najbliže glavne meteorološke postaje Ploče pokazali su da je srpanj 2015. bio najtopliji mjesec u razdoblju 1981.–2014. U srpnju je bilo 30 vrućih dana što je dvostruko više od prosjeka. Izostanak oborina i ekstremno topao srpanj pridonijeli su dolasku najgoreg mogućeg požara - požara krošnji. Produkti modela ALADIN za vrijeme šumskog požara su pokazali malo sniženi tlak zraka nad južnim Jadranom, a topao zrak se protezao sve do 1 km u vis. Vrijeme je bilo pretežno vedro, na sam dan izbijanja požara izmjerena je u Kuni i apsolutna vrijednost temperature 38.8 °C, a i idućih se dana maksimalna temperatura nije spuštala ispod 30°C na Pelješcu. Relativna vlažnost zraka tijekom dana najčešće je iznosila oko 40%. U noći kada su požari podmetnuti vjetar je bio slab. Indeks meteorološke opasnosti od šumskog požara FWI tijekom svih dana požara bio je vrlo velik, ali to je i očekivano za vrijeme sezone požara. Dugotrajno suho i vrlo vruće vrijeme koje je prethodilo šumskim požarima te vrlo strmi teren poluotoka Pelješca su pogodovali vrlo brzom širenju požara, otežavali gašenje požara što je ugrozilo ljudske živote i stambene objekte.