Članak pokušava ukazati na dva različita načina shvaćanja moralnog identiteta u kontekstu globalizacije, ostavljajući čitatelju procjenu da odredi svoja stajališta u ovoj raspravi. U tom smislu, autor suprotstavlja tri teze sociologa Zygmunta Baumana, iznesene u djelu Postmodern Ethics, s mišljenjem teologa Johna Milbanka, izrečeno u knjizi Theology and Social Theory. Prema Baumanu, moralni subjekt globalizirane kulture mješavina je nestalnih uloga, poriva i senzibiliteta, identitet moralne zajednice u globaliziranoj kulturi proizlazi iz odabranog predmeta ili uzroka te zbog neusporedive prirode nazora, vrijednosti i težnji pojedinaca i zajednica uzaludan je sveopći etički diskurs. Nasuprot Baumanovog, prilično pesimističnog i minimalističkog poimanja ljudskog identiteta, pogotovo kada se radi o nihilističkim posljedicama po etiku, Milbank vjeruje da je kršćanski identitet ostvariv i održiv čak i u globaliziranoj kulturi. Milbank, međutim, ne daje prikladno objašnjenje o tome kako se kršćanskom vjerom može politički posredovati u globaliziranoj kulturi. Stoga, autor zaključuje kako globalizacija i postmoderna nisu događanja nad kojima imamo kontrolu te kako postoji više nego dobar razlog da se procesu globalizacije pristupi s velikim oprezom.