Evolucija digitalnog doba dovela je do razvoja tzv. indeksnih publikacija u današnje online baze podataka. U radu su ukratko prikazane četiri najpopularnije baze podataka u Hrvatskoj: Current Contents, Web of Science, Scopus i Google Scholar, s kratkom poviješću, pokrivenošću (uključeni hrvatski naslovi), značajkama i mogućnostima citatnih analiza. Diskutirane su njihove dobre i loše strane, kao i važnost učinkovitog korištenja i odgovarajuće interpretacije podataka. Čimbenik utjecaja i drugi bibliometrijski parametri često se pogrešno koriste pri prosudbi utjecaja individualnog rada ili autora. Ovaj rad može pomoći svima onima koji donose pravila i propise, bibliotekarima, administraciji i znanstvenicima, kako bi pažljivije i mudrije koristili podatke dobivene iz različitih baza podataka koristili pri prosudbi znanstvenih istraživanja.